Konzervacijska poljoprivreda razvila se kao odgovor na sve izraženije degradacijske procese na poljoprivrednim površinama. Njezin je osnovni cilj očuvati i poboljšati plodnost tla, smanjiti eroziju, povećati sadržaj organske tvari te potaknuti prirodne biološke procese koji se odvijaju iznad i ispod površine tla.
Za razliku od klasične obrade tla, konzervacijska poljoprivreda temelji se na minimalnom narušavanju tla. To znači da se mehanička obrada svodi na najmanju moguću mjeru, a posebno se izbjegava prevrtanje tla, odnosno oranje. Biljni ostaci nakon žetve ili berbe ne odvoze se s površine, nego se zadržavaju na tlu. Time se tlo štiti od isušivanja, erozije i naglih temperaturnih promjena, a dugoročno se povećava sadržaj organske tvari.
Kako bi se ciljevi konzervacijske poljoprivrede mogli uspješno ostvariti, potrebno je izraditi višegodišnji plan proizvodnje. Takav plan mora obuhvatiti način obrade tla, izbor kultura, plodored, pokrivenost tla i mjere suzbijanja korovne vegetacije.
Eko shema 31.06. Konzervacijska poljoprivreda
U okviru eko sheme 31.06. Konzervacijska poljoprivreda, dio obveza propisan je za proizvodnu godinu, a dio za godinu zahtjeva.
Proizvodna godina u biljnoj proizvodnji započinje 15. kolovoza prethodne godine i završava 1. listopada tekuće godine, dok se godina zahtjeva odnosi na kalendarsku godinu, odnosno razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca.
Korisnici koji ulaze u ovu intervenciju moraju ispuniti sve propisane obveze kako bi se provedba smatrala cjelovitom.
Ključne obveze korisnika
Tijekom proizvodne godine korisnik mora provoditi reduciranu obradu tla, pri čemu se tlo ne prevrće, i/ili izravnu sjetvu u neobrađeno tlo.
Tijekom godine zahtjeva potrebno je provoditi najmanje dvopoljni plodored, osigurati permanentnu pokrivenost tla te održavati oranične površine od korovne vegetacije prema načelima integrirane zaštite bilja, uz obveznu primjenu mehaničkih mjera. Korisnik također mora završiti propisanu izobrazbu.
Prema članku 45. stavku 1. podstavku 3. Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2026. godinu, tijekom godine zahtjeva potrebno je osigurati permanentnu pokrivenost oranične površine biljnim ostacima i/ili zelenim pokrovom.
Za 2026. godinu kriterij permanentne pokrivenosti tla u intervenciji 31.06. izmijenjen je na način da tlo mora biti pokriveno usjevima najmanje 70 % godine zahtjeva. To uključuje glavne i sekundarne usjeve, odnosno postrne i pokrovne usjeve. U preostalom dijelu godine, kada se površina priprema za uspostavu glavne ili sekundarne kulture, tlo mora biti pokriveno zelenim ili suhim biljnim ostacima nakon žetve ili berbe prethodne kulture.
Plodored i pokrivenost tla međusobno su povezani
Obveza provedbe minimalno dvopoljnog plodoreda i obveza permanentne pokrivenosti tla međusobno su usko povezane. U praksi se te dvije obveze preklapaju jer se pravilnim plodoredom osigurava i kontinuitet pokrova tla kroz godinu.
Zbog toga je razdoblje provedbe ovih obveza izjednačeno te se one provode u godini zahtjeva, odnosno od 1. siječnja do 31. prosinca.
Važno je naglasiti da se razdoblje pokrivenosti tla računa od trenutka kada je usjev vidljiv na površini, a ne od same sjetve. To znači da samo obavljena sjetva nije dovoljna za priznavanje pokrivenosti ako usjev još nije vidljivo uspostavljen.
Zašto oranje nije prihvatljivo do kraja godine zahtjeva?
Nakon jesenskog oranja radi pripreme za sjetvu jesenske ili proljetne kulture ne ostvaruje se propisana minimalna pokrivenost tla ostacima prethodne kulture. Prevratanjem tla biljni ostaci se unose u tlo, a površina ostaje nepokrivena ili nedovoljno zaštićena.
Slijedom toga, korisnici ne mogu prevrtati tlo, odnosno orati do kraja godine zahtjeva, jer na taj način ne mogu ispuniti uvjet permanentne pokrivenosti tla. U konzervacijskoj poljoprivredi prednost imaju reducirana obrada, izravna sjetva i očuvanje biljnih ostataka na površini.
Temeljna načela konzervacijske poljoprivrede
Konzervacijska poljoprivreda počiva na tri osnovna načela.
Prvo je minimalno narušavanje tla, što podrazumijeva izbjegavanje okretanja tla i smanjenje intenziteta obrade.
Drugo je permanentna pokrivenost tla biljkama i/ili biljnim ostacima, koja se ostvaruje zadržavanjem ostataka prethodnog usjeva, sjetvom postrnih usjeva, pokrovnih usjeva ili međuusjeva.
Treće je rotacija usjeva, odnosno plodored, kojim se smanjuje pritisak bolesti, štetnika i korova, poboljšava struktura tla te održava dugoročna proizvodna sposobnost površina.
Dobrovoljna odluka, ali uz jasna pravila
Prihvaćanje konzervacijske obrade tla u ratarskoj i drugoj biljnoj proizvodnji temelji se na dobrovoljnoj odluci poljoprivrednika. Međutim, ulaskom u intervenciju korisnik prihvaća i obvezu provedbe svih propisanih uvjeta.
Konzervacijska poljoprivreda nije samo pojedinačna agrotehnička mjera, nego cjelovit sustav upravljanja tlom. Za uspješnu provedbu potrebni su planiranje, prilagodba proizvodnje, pravilna izmjena kultura i stalna briga o pokrivenosti tla.
Dugoročno, takav pristup može doprinijeti boljoj strukturi tla, većem sadržaju organske tvari, manjoj eroziji, boljoj sposobnosti zadržavanja vlage i stabilnijoj poljoprivrednoj proizvodnji.