Jaka alkoholna pića su pića koja sadrže povećanu koncentraciju alkohola koja se postiže procesom destilacije, a ona iznosi minimalno 15 %vol. Ova kategorija alkoholnih pića je vrlo široka i u nju spadaju sve voćne rakije, cognaci, žitne rakije, vodke, rum, tequile, whisky, gin, likeri itd. Jaka alkoholna pića mogu biti napravljena od raznih poljoprivrednih sirovina koje sadrže šećere ili škrob. Npr. gin i vodka su napravljeni uglavnom od žita, rum od šećerne trske, vinjak i komovica od grožđa, a voćne rakije od raznog voća. Oko 50% ukupne konzumacije alkohola u svijetu proizlazi upravo od jakih alkoholnih pića.
Konzumacija jakih alkoholnih pića u svijetu i Hrvatskoj
U posljednjih nekoliko godina, jaka alkoholna pića postala su najviše konzumirana vrsta alkoholnih pića u odnosu na volumen alkohola. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije WHO iz 2015. ukazuju kako se polovica globalne konzumacije alkohola odnosi na jaka alkoholna pića. 1960. godine globalni udio pojedinih alkoholnih pića bio je vrlo blizak pa je tako 28 % zauzimalo pivo, 34 % vino i 37 % jaka alkoholna pića. Međutim, kasnije se to značajno promijenilo. Između 1960. i 2015. udio jakih alkoholnih pića popeo se s 37 % na 50 %. Promjene u potrošnji jakih alkoholnih pića na globalnoj razini rezultat su stabilne potražnje u bogatijim zemljama i sve veće potražnje na tržištima u nastajanju. Prihod je očito važan faktor u određivanju potrošnje alkohola, ali također su važni i drugi čimbenici, poput globalizacije, povijesti i lokalnih sklonosti. Iako se čini da potrošnja alkoholnih pića u istočnoj Europi opada posljednjih desetljeća, čini se da postoji prostor za daljnji rast u Aziji, također izvan Kine i Indije. Osim Japana (gdje je potrošnja alkoholnih pića po stanovniku već najveća na svijetu) tržište alkoholnih pića pokazalo je snažan rast u azijskim zemljama u razdoblju od 2005.-2015. godine.Povijesno se pokazalo da su jaka alkoholna pića pogodnija za trgovinu na duže relacije u usporedbi s pivom ili vinom zbog većeg sadržaja alkohola. Podaci FAO-a otkrivaju da se diljem svijeta u 2016.-oj godini trgovalo s gotovo 28 milijardi dolara vrijednosti jakih alkoholnih pića. Izvozom alkoholnih pića dominiraju zemlje Europe, koje u vrijednosti predstavljaju 18 milijardi ili 66 % globalnog izvoza. Whisky i cognac-i predstavljaju većinu tih alkoholnih pića u izvozu Europe.
Slijedeći trendove, industrija jakih alkoholnih pića trenutno doživljava „craft“ ili “zanatsku” revoluciju. „Craft“ proizvodi postaju sve širi na tržištu, uključujući Sjevernu Ameriku, zapadnu Europu pa tako i Hrvatsku. Gin, vodka i whisky su najveće kategorije unutar zanatskih alkoholnih pića, kao i lokalni likeri specifični za pojedinu zemlju.
Jaka alkoholna pića konzumiraju se u cijelome svijetu, no prema prosječnoj potrošnji ipak prednjači područje Europe. Osobito se to odnosi na republike bivšeg Sovjetskog Saveza te zemlje istočne i središnje Europe. U tom pojasu nalazi se i Hrvatska. S obzirom na tradiciju i dugačku povijest industrijske proizvodnje, jasan je zaključak kako Hrvatska kao tržište ima veliki potencijal u sektoru jakih alkoholnih pića. Iz najnovijih podataka iz 2019. godine vidljivo stanje jakih alkoholnih pića na tržištu u milijunima litara prikazano je na slici.
Iz prikazanog možemo zaključiti da najveći udio jakih alkoholnih pića na tržištu u Hrvatskoj zauzimaju rakije i likeri (crveni stupci). Drugi po redu je brandy koji se proizvodi miješanjem vinskog destilata s etilnim alkoholnom poljoprivrednog podrijetla (zeleni stupci). Konstantna je potrošnja whisky-a i vodke, a gin doživljava sve veći udio na tržištu od početka 2018. godine (žuti stupac).
