XXL prskalica za zaštitu bilja

Objavio

-

Radna širina od 70 m i spremnik od 22.000 l nisu jedine posebnosti XXL prskalice za zaštitu usjeva. Iza mega tehnologije stoji nova tvrtka i stara poznanstva.

Čak i ako se Agritechnica 2022 nije održala, DLG (Njemačko poljoprivredno društvo) dodijelilo je nagrade za posebno inovativnu poljoprivrednu tehnologiju. NeXaT-ovo vozilo s izmjenjivim nosačem nagrađeno je zlatnom medaljom. Ono što ga čini posebnim: NeXat izmjenjivi nosač može obaviti sve radne korake od obrade tla do zaštite usjeva i žetve na fiksnim trakama. Stručnjaci sustav biljne proizvodnje na fiksnim trakama također nazivaju poljoprivredom kontroliranim prometom. Prednost je što je zbog velike širine kolosijeka vozila-nosača manje od 5 posto površine prekriveno gusjenicama.

Naručitelj je bila tvrtka NeXaT GmbH, ali u projektu tvrtke Kalverkamp Innovation GmbH nekoliko proizvođača poljoprivrednih strojeva radi zajedno za različita područja primjene. Väderstad je odgovoran za obradu tla i sjetvu. Geringhoff opskrbljuje berač kukuruza, a tvrtka Herbert Dammann razvila je i izgradila jedinicu za korištenje transportnog vozila kao prskalice za zaštitu usjeva .

Tvrtka za poljoprivredni inženjering Dammann poznata je po svojoj tehnologiji zaštite usjeva. Tvrtka iz Buxtehudea u Donjoj Saskoj također razvija vozila i opremu za tehnologiju odleđivanja za uzletno-sletne staze u zračnim lukama, tehnologiju zimske službe za gradove i zajednice te sustave za prskanje kolosijeka za željezničke pruge.

Dammann je razvio montirani modul prskalice za vozilo Nexat. Kako navode iz tvrtke, riječ je o najvećoj poznatoj prskalici za zaštitu bilja s zapreminom spremnika od 22.000 l i radnom širinom od 70 m. Uređaj za zaštitu bilja ima ugrađen ISOBUS i može se sastaviti pojedinačno za svaku farmu na zahtjev. Radna širina se može odabrati od 18 do 70 m. Dostupne su i različite količine bačvi.

Ovo također nudi mega montirana prskalica:
Tehnologija rasvjete HD-Night-LUX za nanošenje noću
automatska kontrola grane
CCA pristajanje krivulje
18 sekcija

Moderna vinarija u Balama

Objavio

Petra Vinceković dipl.ing.agr., Doktoranda

-

Stancija Meneghetti je bez sumnje u Istri najekskluzivniji turistički objekt u svojoj kategoriji. I na državnoj razini osvojila bi visoko mjesto, sam vrh. Meneghetti je brend, snaga, sinonim za dašak toliko potrebnog glamura. Meneghetti je vrhunski smještaj i top usluga na najvišoj razini. Krajnje reprezentativan objekt u okviru kojeg se ovaj mjesec formalno otvara prestižna vinara, kao rezultat velike investicije dijelom naslonjene i na EU financiranje.

S preko 70 stalno zaposlenih i van sezone, i to u punom iznosu plaće, a ne na izmišljenim, demotiviranim i zastarjelim minimalcima, Stancija Meneghetti je najveći poslodavac u Balama, pitoresknom gradiću u okviru kojeg je i kamp Mon Perin, tu je i hotel Lagrisa, u svojoj kategoriji jedan od najboljih. Tri atraktivna sadržaja, svaki u svojoj niši, nadopunjuju se odlično. Na karti poželjnih mjesta za odmor Bale su, upravo zbog ova tri turistička proizvoda koji čine razliku naspram ostalih, destinacija koju se mora posjetiti. Direktor stancije Meneghetti Miro Plišo, nekad poznati zagrebački odvjetnik, čovjek je koji osmišljava i godinama nadograđuje ovaj projekt. Od sredine svibnja i završetka gradnje dodatnih objekata, hotel s dvadesetak ležaja i okolne rezidencije s njih 90 preći će brojku od stotinjak. U naravi se radi o imanju koje se prostire na gotovo 40 hektara u što su uključeni i nasadi vinove loze, ali i ulika.

Miro Plišo kaže da ciljano, smišljeno i s punim uvjerenjem da su u pravu u onome što rade, Stanciji Menegetti stvaraju imidž poželjnog poslodavca. S velikim životnim i poslovnim iskustvom Plišo u hodu mijenja, nadograđuje i inovacijama kreira novu, drugačiju i poželjniju filozofiju rada Stancije Meneghetti. U prvom planu je čovjek, ali ne samo turist, što je tako logično, već i zaposlenik. Našim poduzetnicima ljudi su ponekad višak, opterećenje i potrošna roba. Plišo priču okreće naopako.

„Ako želimo razvijati vrhunski turizam i imati vrhunske goste, ako od toga želimo ostvarivati prihode kakve zaslužujemo i možemo, nije dovoljno napraviti luksuzne objekte koje će se lijepo urediti. Iznimno je važno da imamo prvorazredne ljude koji mogu odraditi taj servis. A da bi ih imali, moramo ih dobro platiti. Kroz godine vođenja Stancije Meneghetti, shvatili smo da kroz usku, kvalitetnu i obostranu iskrenu suradnju poslodavca i radnika postižemo toliko potrebnu sinergiju. Sada znamo da je iznimno važno da dobar radnik ima dobrog poslodavca, jer će onda i dobar poslodavac imati dobrog radnika. Taj međuodnos je, posebno u turističkoj branši, gdje postoji kontakt čovjeka s čovjekom, iznimno važan. Nije dovoljno izgraditi najbolji hotel, stanciju ili restoran. Kvalitetni ljudi čine razliku između loših i osrednjih i osrednjih i najboljih. Mi želimo biti najbolji i zato nam je čovjek u prvom planu.

Više na Glas Istre

Cijene žitarica nezamislivo visoke !

Objavio

Petra Vinceković dipl.ing.agr., Doktoranda

-

Žitarice su izrazito oskudne na svjetskom tržištu, a globalna trgovina je poremećena. Sve više zemalja nameće trgovinska ograničenja jer se boje nestašice hrane. Razlog je rat u Ukrajini i njegove posljedice.

Na europskom terminskom tržištu pšenica je u samo 10 dana porasla za 100 eura/t. Cijene su na trenutke prošlog tjedna probijale granicu od 400 eura značajno naviše i iznimno snažno oscilirale. Fizičko trgovanje je potpuno zastalo u mnogim regijama.

U Europi je sve više zemalja zabrinuto za opskrbu pšenicom . Mađarska je odmah zabranila izvoz žitarica , izjavio je u petak ministar poljoprivrede Istvan Nagy. Istodobno, drugi veliki europski izvoznici poput Bugarske planiraju opskrbiti svoje rezerve žitarica i kupiti dovoljno žitarica od lokalnih uzgajivača kako bi zadovoljili domaće potrebe za godinu dana unaprijed.

Bugarska je veliki izvoznik i poput Rumunjske, Rusije i Ukrajine, svoje žito otprema preko Crnog mora. Zemlja sada planira kupiti oko 1,5 milijuna tona pšenice od otprilike 3 milijuna tona koji se trenutno nalaze u silosima zemlje i stoga može ograničiti svoj izvoz pšenice dok se ne izvrše planirane kupovine, sumnja Reuters.

Crno more: 80 brodova za žito je zaglavljeno, trgovina nije moguća

Ukrajinski analitičari iz APK-Informa procjenjuju ukupnu količinu pšenice koju još nisu izvezle Rusija i Ukrajina na 13,4 milijuna tona. Prema AKP-Informu, važne izvozne zemlje imat će poteškoća u nadoknadi tako velikog deficita na svjetskom tržištu.

Preliminarne procjene govore da glavni izvoznici mogu dodati 1,5 do 3 milijuna tona globalnoj opskrbi pšenicom, ali to nije dovoljno da se nadoknadi manjak crnomorske pšenice, kažu analitičari ACP-a.

Od 4. ožujka u ukrajinskim morskim lukama nije otkrivena kritična šteta, izvještava Ministarstvo infrastrukture Ukrajine. “Danas se u ukrajinskim morskim lukama nalazi 80 stranih trgovačkih brodova. Ne možete napustiti luke jer je opasno zbog ruske vojne agresije. Rukovanje teretom u lukama gotovo je potpuno prestalo”, stoji u priopćenju.

Osim toga, zatvoreni su prometni koridori u Crnom i Azovskom moru. No, vlasti nude preusmjeravanje pošiljki namijenjenih Ukrajini u dunavske luke Ust-Dunaysk, Izmail i Reni, koje još uvijek rade uobičajeno.

Europa nema viška pšenice

Trgovci žitom kažu kako je Bugarska zapravo jedan od izvoznika pšenice u Europsku uniju, što bi moglo nadomjestiti dio izgubljenog izvoza iz Ukrajine i Rusije. Teoretski, zamjenske isporuke mogle bi doći i iz Francuske, Rumunjske, Njemačke, Poljske, Mađarske i baltičkih zemalja.

No, mnogi veliki europski izvoznici već su izvezli dosta pšenice posljednjih mjeseci, a “dodatne količine” su jedva dostupne – drugim riječima, skladišta su prilično prazna. Ministarstvo poljoprivrede SAD-a (USDA) očekuje da će EU kao cjelina biti na najnižim krajnjim zalihama u posljednjih 5 godina – 9,9 milijuna tona u usporedbi s 10,9 milijuna tona u 2020/21. i 13,1 milijuna tona u 2019/20.

Analitičari stoga smatraju da vjerojatno neće biti značajnijeg rasta izvoza pšenice iz Europe. Također zato što je većina robe već izvezena. SAD su na najnižim zalihama u posljednjih 5 godina.

U Kanadi će se krajnje zalihe smanjiti sa 5,7 milijuna tona prošle sezone na 3,1 milijun tona u 2021/22. Tako bi samo Australija , Indija, Argentina i Kazahstan mogli barem djelomično nadoknaditi nedostatak opskrbe iz Crnog mora, kažu analitičari.

agroheute

Kako stojimo s državnim zalihama hrane?!

Objavio

Petra Vinceković dipl.ing.agr., Doktoranda

-

Nema sumnje da će rat u Ukrajini utjecati i na hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju

Stručnjaci tvrde da zbog rata u Ukrajini Hrvatskoj ne prijeti nestašica hrane, no proizvodnja je puno skuplja, piše u petak Jutarnji list.

Rat u Ukrajini i posljedične sankcije Rusiji zbog agresije na susjednu zemlju izazvali su goleme poremećaje na tržištu svih roba s obzirom na to da su i Ukrajina i Rusija veliki izvoznici i opskrbljivači europskog i svjetskog tržišta različitim robama, najviše žitaricama i uljaricama s jedne strane, odnosno energentima, aluminijem, čelikom… s druge strane.

U svijetu je, primjerice, 14 zemalja kojima je Ukrajina osnovni izvoznik pšenice, pa je kod njih već prilična panika. Hrvatska, srećom, nije među njima.

Ukrajina je zemlja s najvećom površinom poljoprivrednog zemljišta u Europi, a oko 30 posto ukupnog svjetskog izvoza pšenice odnosi se na Rusiju i Ukrajinu. Ukrajina je najveći europski proizvođač suncokreta i ulja od suncokreta.

Rusija je jedan od najvećih proizvođača šećera (na osmom mjestu) od šećerne repe u svijetu. Ukrajina je i velik proizvođač i izvoznik umjetnih gnojiva. Sve su to pokazatelji koji govore u prilog tomu da se mogu očekivati promjene u cijenama poljoprivrednih proizvoda, ali i hrane u cijeloj Europi, a vjerojatno i svijetu.

Stoga nema sumnje da će rat u Ukrajini utjecati i na hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju, ali naši stručnjaci smatraju da velikih problema ne bi trebalo biti.

“Mi trenutačno imamo zalihe, ali i sve pokazatelje da možemo proizvesti sve žitarice i uljarice koje su osnova većine osnovnih prehrambenih proizvoda pa i stočne hrane. To je jako bitno. Tu smo višestruko dostatni”, veli Zvjezdana Blažić, jedna od naših najupućenijih konzultantica za prehrambeni i poljoprivredni sektor.

Njene riječi potvrđuju i podaci HGK Županijske komore Osijek, a prema kojima smo lani na 145 tisuća hektara proizveli oko milijun tona pšenice, od čega je veći dio završio u inozemstvu (najviše u Italiji i BiH), s obzirom na to da je Hrvatskoj godišnje potrebno oko 400 tisuća tona te žitarice

Da razloga za brigu ne bi trebalo biti smatraju i u Belju, jednom od naših najvećih poljoprivrednih kombinata. “Jesensku sjetvu u ratarstvu završili smo prema planu i u skladu s rokovima, a za ovogodišnju proljetnu sjetvu prije smo osigurali sjeme, gnojivo i zaštitu pa sve naše poslove izvršavamo prema planu, bez ikakvih zastoja”, kažu u Belju, piše novinar Jutarnjeg lista Nikola Patković.