Naslovnica Blog Stranica 67

U jesen moguć val poskupljenja sirovina i hrane

Žitozajednica: Suša nam ne ide u prilog, izaziva divljanje cijena sirovina

Za Hrvatskom je vrhunska žetva pšenice, nakon prošlogodišnje milijunske, ove godine ratari su poželi oko 1,1 milijun tona – procjene su Žitozajednice, gospodarsko-interesnog udruženja mlinsko-pekarske industrije.

Prošlogodišnji prosječan prinos bio je sedam, a ove godine osam tona po hektaru. Našu najvažniju krušaricu jesenas smo zasijali na 145.000 hektara, devet tisuća hektara više nego u jesen 2019. godine. Inače, objavio je ovih dana podatke Državni zavod za statistiku o indeksima poljoprivredne proizvodnje u 2020. koji upućuju na njezin rast u odnosu na 2019. za 2,4 posto, i to zahvaljujući porastu biljne proizvodnje od 7,0 posto gdje veći udjel bilježi rast kukuruza, i to za 5,8 posto, pšenice za 7,4, soje za gotovo devet posto, pa biljna proizvodnja u bruto poljoprivrednoj proizvodnji prošle godine sudjeluje s daleko natpolovičnih 61,5 posto, a stočna s 38,5 posto.

Dobra kvaliteta

Direktorica Žitozajednice Nada Barišić iznosi i strukturu žetve po klasama – količine premium pšenice zadržale su se u hrvatskim prosjecima i iznose oko tri posto, prve klase poželi smo 14 posto, druge 33, treće 35, a četvrte, tzv. stočne pšenice, 16 posto. Nadalje, Barišić sa zadovoljstvom nastavlja kako je osim količinski, žetva pšenice i kvalitativno jako dobra, uz dobre proteine. – Iz kontrolne kuće Inspecto napominju da je pšenica i zdravstveno izvrsna – mikotoksina nema, točnije ispod granice detekcije su, ističe Barišić, te dodaje kako žetvu pšenice 2021. prate i više nego zadovoljavajuće cijene koje su se unaprijed znale, a jer je u nas 2021. prva godina kotacijskih cijena. Najnovija kotacija cijena pšenice, objavljena na službenim stranicama osječkog Žita, kaže da je cijena za četvrtu klasu 1,15, za treću 1,22, za drugu 1,29, za prvu 1,37, a za premium zrno 1,40 kune. Za usporedbu, lani, kada je prosječna cijena pšenice bila oko 1,10 kuna, cijena premium pšenice bila je 10,5 kuna koliko je sada cijena četvrte klase, pšenice za stočnu ishranu. Identičnu kotaciju cijena za pšenicu Žito grupa ponudila je i 12. srpnja, kao i 29. lipnja. Osim zadovoljstva visinom, ovakve cijene pšenice izazivaju i zabrinutost jer slijedi “teška” jesen – loše su procjene jesenske žetve poput kukuruza pa su zbog toga cijene pšenice tako visoke. – Cijelu je godina cijena pšenice visoka zbog potražnje iz Kine te suše što se odražava na globalni nedostatak žitarica poput kukuruza. Bilo kakav dobra vijest za jesen može cijenu pšenice povući nadolje, a loša gore – ističe Barišić. Istina, za Hrvatskom je prošlogodišnja rekordna godina za kukuruz pa se s pravom može reći da je 2020. bila njegova godina. Skinuli smo ga čak 2,5 milijuna tona, ali i, dodaje Barišić, izvezli gotovo milijun tona, a procjene za jesen nisu dobre.

Skupa hrana

– Pokaže li se da će kukuruz biti dobar, u tom slučaju cijena pšenice neće biti na ovim razinama, no to su sve spekulacije i prognoze. Tržište pšenice je na ovim razinama zbog loših najava jeseni i žetve koja tada slijedi. Suša nam ne ide u prilog, to izaziva divljanje cijena sirovina, koliko god je dobro da je proizvođač postigao ovakve cijene pšenice, to će na druge sektore imati negativan utjecaj. Stočarski sektor već sada ima problema s ishranom stoke zbog skupe hrane, kukuruza, pa su najave Ministarstva poljoprivrede da će u tom dijelu pomoći stočarima. Za njih su ove cijene stočne hrane previsoke i neodržive. I potrošači već osjećaju poskupljenja – cijene uljarica donijele su više cijene ulja, više su cijene i hrane, a to je rezultat globalnih kretanja cijena osnovnih sirova. I cijene ambalaže već su dulje u porastu, tako da nas čekaju mjeseci poskupljenja hrane – upozorava Barišić. Svojevrsno je na to upozorila još na početku žetve pšenice. – Ona ima veću cijenu nego lani, što je rezultat suše te nedostatka kukuruza i soje, a što podiže cijenu žitarica općenito, pa vuku i cijenu pšenice prema gore, a što lani nije bila situacija. Tako pšenica, ni kriva ni dužna, ima veću cijenu za 15 do 20 lipa po kilogramu u odnosu prema 2020. Razlog skoku cijena nije nedostatak pšenice na domaćem i svjetskom tržištu, upozorila je još početkom srpnja Barišić. S obzirom na naše potrebe za pšenicom od 400.000 tona, očekuje se da će ove godine u izvozu završiti 700.000 tona.

Svaka dobra vijest može sniziti cijenu- Svaka dobra vijest može sniziti cijenu pšenice, no s obzirom na aktualnu dugotrajnu sušu mislim da do toga neće doći, da jesenska žetva neće biti na lanjskoj razini. Teško da ćemo s ovom sušom doseći lanjsku razinu proizvodnje – kaže Barišić. Na upit kako će se sva ta kretanja odraziti na cijene pekarskih proizvoda kaže kako se radi o slobodnom tržištu, te kako je teško očekivati da na sve to ne odreagira i mlinsko-pekarska industrija cijenama svojih proizvoda. Nastavlja kako su i otkupljivači i proizvođači na istom tržištu, kalkuliranjem mogu i zaraditi i izgubiti jer radi se o zoni rizika za sve njih, pa ratari sada, dodaje, moraju biti i dobri menadžeri, pratiti burze, trendove, biti svojevrsni brokeri. Vidimo da je veliki rizik kada potpisati ugovor, kada prodati robu, kaže Barišić.

Skupoću stočne hrane već osjećaju stočari; neodržive su im. I cijene uljarica podignule su cijene ulja.

Glas Slavonije

Autor: Suzana Župan

Recept za domaći i ukusni ajvar

Nakon obilja rajčica i kuhanja raznih umaka i šalša, na red dolaze i paprike koje se tijekom rujna zacrvene u vrtu. Osim što ih za zimu pripremamo u raznim kombinacijama s rajčicom poput pindžura, spremamo i ajvar.

Možete raditi razne i vrlo ukusne kombinacije osim one osnovne (paprika, patlidžan i češnjak) pa čak i s butternut tikvom umjesto patlidžana što je vrlo ukusna kombinacija. Tajna izvrsnog ajvara je ipak tradicionalna kombinacija paprike i patlidžana. Najbitnija stvar je da su usitnjeni na aparatu za mljevenje mesa. Tako ajvar dobiva onu dobru strukturu koja ga čini izvrsnim ajvarom.

Recept za ajvar:
✦5 kg mesnatih paprika (rog paprika, babura)
✦1 kg patlidžana
✦7 i pol dcl suncokretovog ulja
✦5 češnja češnjaka (po želji)
✦malo celerovog lišća
✦žlica soli (po želji)
✦0,5 – 1 dcl crvenog vinskog octa (po želji)
✦ljute papričice ili ljuta mljevena začinska paprika (po želji)  

Priprema:

Koristite za ajvar rog paprike i babure. Da bi ajvar imao pravu aromu, paprike možete ispeći i vani na dimu ili vatri. Međutim, ako nemate druge mogućnosti, ispecite ih u pećnici. Potrebno ih je dobro ispeći da im kora pougljeni te se onda stavljaju u zdjelu s poklopcem da tamo još omekšaju. Tako ispečene paprike se lako gule.

Paprike možete peći cijele – pa ih okretati, ili ih prije očistiti, narezati, pa peći samo s vanjske strane. Patlidžan oguljen i narezan na ploške ispecite na malo ulja u pećnici. Pripremite i ogulite češnjak.


Zatim slijedi mljevenje na aparat za mljevenje mesa. I ovo je obavezno za dobar ajvar, jer s blenderom ili štapnim mikserom nećete dobiti tu karakterističnu finu teksturu. Počnite s paprikama i između dodavajte češnjeve češnjaka, a za kraj mljevenja ostavite patlidžan. Na kraju slijedi prženje, stavite prvo ulje, pa sve sastojke i pržite barem 1 sat uz stalno miješanje.

Staklenke dobro operite. Prije samog punjenja zagrijte ih u pećnici (ili istovremeno perite u perilici da budu i vruće i čiste dok počnete s punjenjem). Poklopce obavezno stavite nove i prije ih iznutra pobrišite s alkoholom. Dok spremite sve u staklenke, još sve pokrijte krpom da se polagano ohladi i to je to. Možete sve pospremiti na mjesto gdje držite zimnicu. Ne trebate konzervanse, dobro pripremljena zimnica može bez konzervansa trajati i više od 2 godine.

I to je to. Doduše nije malo posla, ali ovo je trud koji se isplati. Tako ćete cijele godine uživati u ljetnom obilju upakiranom u male staklenke prepune okusa i mirisa ljeta.

Gospodarski list

Za pripremu projekata namijenjenih udruživanju pet milijuna kuna

Ministarstvo poljoprivrede u srijedu je izvijestilo da je objavljen javni poziv za pripremu projekata kojima se potiče udruživanje poljoprivrednih proizvođača, za što je osigurano pet milijuna kuna.

Riječ je o javnom pozivu za provedbu Programa sufinanciranja pripreme infrastrukturnih projekata kojima se potiče udruživanje i povezivanje poljoprivrednih proizvođača na regionalnoj razini za 2021. godinu.

“Za provedbu Programa osigurana su bespovratna sredstva u iznosu od pet milijuna kuna, a javni poziv je otvoren do 10. rujna”, navodi se u priopćenju.

Program je koncipiran kao pomoć jedinicama regionalne samouprave za razvoj i jačanje održive poljoprivredne proizvodnje na njihovom području, a sufinancirat će se projektno-tehnička dokumentacija za izgradnju i opremanje infrastrukturnih projekata kojima se potiče i promiče udruživanje i povezivanje poljoprivrednih proizvođača te koji doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova i otpornosti na klimatske promjene.

Prihvatljivi projekti za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija su projekti izgradnje i opremanja infrastrukture koju će koristiti priznata uzgojna udruženja ili proizvođačke organizacije za aktivnosti zajedničke organizacije prometa stokom (otkup, aukcije i/ili sabiranja stoke te njezine pripreme za tržište), potpore provođenju i unaprjeđenju uzgojno-selekcijskog rada u stočarstvu te zajedničkog skladištenja, dorade, prerade, pakiranja, distribucije i prodaje poljoprivrednih proizvoda.

Pravo podnošenja zahtjeva za dodjelu sredstava sufinanciranja imaju jedinice regionalne samouprave koje podnesu dokaz o iskazanom interesu za korištenje infrastrukture od strane udruženih poljoprivrednih proizvođača i zadovoljavaju ostale uvjete javnog poziva, navodi se u priopćenju.

Nacional

Medvidovići jedini u Slavoniji uzgajaju gljive bukovače

Dok su mnogi tijekom pandemije koronavirusa stavili ključ u bravu, obitelj Medvidović iz Sikirevaca kod Slavonskog Broda započela je svoju priču s uzgojem bukovača.

Pokretanje bilo kakvog posla u današnje vrijeme hrabro je i rizično, ali oni su u ostvarenje svojih ciljeva krenuli sa srcem. Zasukali su rukave i bacili se na posao. Ova obitelj s četvero malodobne djece, tri sina i kćerkicom, dugi niz godina bavi se poljoprivredom i uzgojem lipicanaca, ali samo od konja ne može se živjeti. Stoga su prije tri godine kao novu djelatnost uveli uzgoj domaćih gljiva.

Kada dođe berba, sve ove police budu pune gljiva. Možete misliti koliko ih je – kaže Martina Medvidović. Prije pokretanja ovog posla dobro su se educirali. Za uzgoj bukovače neophodna je slama, koja se siječe i grije u kotlovima. Poslije hlađenja slame, slijedi sedmodnevna inkubacija u vrećama. Na vrećama se izbuše rupe širine dva do tri centimetra sa svih strana te odnesu u prostor gdje će gljive moći rasti. Važno je održati sterilnost i specifične uvjete za rast bukovača. Vlasnika OPG-a Antuna Medvidovića zatekli smo kako polijeva pod prostorije s gljivama. To je, kaže, nužno jer bukovače moraju imati dovoljnu količinu vlage u zraku. Na vrećama je izbušio rupe i omogućio isisavanje vlage iz vode koja isparava. Ako nema vlage, gljive će se osušiti i od njih neće biti ništa.

Bukovače u prirodi uspijevaju samo u jesen i rano proljeće. Idealna temperatura im je između 15 i 20 stupnjeva, maksimalno do 25. Stoga mi u ovoj komori moramo stvoriti umjetne jesenske uvjete, odnosno regulirati temperaturu i osigurati konstantnu vlagu. Zasad to još uvijek postižemo zalijevanjem podova i isparavanjem vode, ali primijetio sam da to nije dovoljno pa ćemo morati ugraditi i raspršivače magle – govori Antun Medvidović. Za bukovače su se odlučili igrom slučaja, s obzirom na to da se za pripremu supstrata koristi visokokvalitetan konjski stajnjak s ergele. Međutim, na odluku je najviše utjecalo to što je riječ o rijetkim i specifičnim gljivama. Za razliku od, primjerice, šampinjona, koje susrećemo gotovo na svakom koraku, bukovače su slabo prisutne u proizvodnji. Štoviše, u Slavoniji ih ne proizvodi nitko drugi osim Medvidovića, tako da praktički nemaju konkurenciju. To im u startu daje prednost na tržnicama i domaćem tržištu.

– Bukovače su drugi dio priče, nastavak na uzgoj konja. Isključivo od konja ne može se živjeti, bez obzira na to što smo mi cijeli život uložili u njih. Vreće, kompost i supstrat također radimo sami, a za taj dio koristimo konjski stajnjak. Njega imamo i viška i to je bila nekakva poveznica između ta dva posla – ističe Antun. U posao s gljivama Medvidovići su uložili stotine tisuća kuna i bore se. Prodaju ih na području Osijeka, Vinkovaca i Slavonskog Broda. Doduše, korona im je donijela probleme oko plasmana. I gljivarski je sektor, kao i mnogi drugi, pogođen pandemijom koronavirusa, ali o odustajanju Sikirevčani ni ne razmišljaju. Mogu se pohvaliti svježim gljivama vrhunske kvalitete, čiju kvalitetu sve više prepoznaju i kupci. Iako su ljudi u Hrvatskoj navikli na šampinjone, primjećuje se razlika u okusu. Bukovače su gljive koje neki koriste kao prirodnu zamjenu za meso. Mogu se pripremati na razne načine. Riječ je o zdravoj, ukusnoj i hranjivoj namirnici koja pridonosi smanjenju kolesterola, a neke studije pokazale su da ima i protutumorsko djelovanje. Počeli od nule – Ulaganja je bilo i previše. U posao smo krenuli od nule, kao i s konjima. Držala nas je samo ljubav, ali ipak smo uspjeli izgraditi ergelu u kojoj je u jednom trenutku bilo čak 40 konja. Tako je i s bukovačama. To je još jedan posao u koji sam krenuo ni iz čega, ako se izuzme dio sirovine, odnosno konjski stajnjak i slama koju zasad nije problem nabaviti. Bez obzira na sve, nadamo se najboljem – poručio je Medvidović.

www.vecernji.hr