Europska komisija danas je predstavila Akcijski plan za razvoj ekološke proizvodnje, čiji je glavni cilj poticanje proizvodnje i potrošnje ekoloških proizvoda kako bi se postigao cilj od 25 posto poljoprivrednih površina namijenjenih eko-uzgoju do 2030. godine.
Plan je osmišljen tako da se brzorastućem ekološkom sektoru pruže odgovarajući alati za postizanje cilja od 25 posto, te se predlažu 23 mjere usmjerene u tri aspekta; poticanje potrošnje, povećanje proizvodnje i daljnje poboljšanje održivosti sektora. Sve, kako bi se osigurao uravnotežen rast.
– Poljoprivreda je jedan od glavnih uzroka gubitka bioraznolikosti, koji je, pak, velika prijetnja poljoprivredi. Upravo zato, potrebno je hitno uspostaviti ravnotežu u odnosu s prirodom, zbog čega ovim planom želimo podržati europske poljoprivrednike u prelasku na ekološku proizvodnju – poručio je Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za europski zeleni plan.
Ekološka proizvodnja ima i brojne prednosti. Bioraznolikost usjeva, bolja primanja i veća razina otpornosti poljoprivrednika i zadovoljstvo potrošača, samo su neke od mnogobrojnih prednosti takve produkcije.
Europska komisija potiče države članice da razvijaju nacionalne ekološke akcijske planove kako bi povećale svoj nacionalni udio u ekološkoj poljoprivredi. Postoje znatne razlike među državama članicama u pogledu udjela poljoprivrednih površina koje su trenutačno namijenjene ekološkom uzgoju, i to u rasponu od 0,5 posto do više od 25 posto.
Nacionalnim ekološkim akcijskim planovima dopunit će se strateški ciljevi postavljeni u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike.
Promicanje potrošnje
Sve veća potrošnja ekoloških proizvoda bit će ključna za poticanje poljoprivrednika na prelazak na ekološku poljoprivredu, a time i povećanje njihove profitabilnosti i otpornosti. Upravo zato, Akcijskim se planom predlaže više konkretnih mjera usmjerenih na poticanje potražnje, zaštitu povjerenja potrošača te popularizaciju ekološke hrane među stanovništvom.
Važna uloga namijenjena je i privatnom sektoru, od kojih se očekuje da, primjerice, svoje zaposlenike nagrađuju „ekobonovima” za kupnju ekološki uzgojene hrane. Kako bi podigla razinu osviještenosti o ekološkoj proizvodnji, Komisija će jedan dan u godini posvetiti ekološkim proizvodima EU tijekom kojeg će dodjeljivati i nagradu za subjekte u toj industriji. Također, Komisija će poticati i razvoj mreža ekološkog turizma u okviru „bioregije”, kao područja na kojima poljoprivrednici, građani, turistički subjekti, udruge i javna tijela, surađuju na održivom upravljanju lokalnim resursima vodeći se ekološkim načelima i praksom.
Ekološkom uzgoju trenutno je namijenjeno oko 8,5 posto poljoprivrednih površina u EU, a trendovi pokazuju da će uz sadašnju stopu rasta taj udio do 2030. godine iznositi i do 18 posto. Ovim se Akcijskim planom pruža skup alata za dodatan poticaj i postizanje cilja od 25 posto.
Trenutačno se oko 1,8 posto proračuna Zajedničke poljoprivredne politike, što odgovara ukupnom iznosu od 7,5 milijardi eura, upotrebljava za potporu ekološkoj poljoprivredi. Također, povećat će se i udio istraživanja i inovacija za najmanje 30 posto.
Institucije Europske unije svake će godine pozorno pratiti napredak, i to provedbom polugodišnjih izvješća o napretku.
