Zbog sve blaže zime poljski miševi slavonskim poljoprivrednicima pojedu usjeve i plodove. Poljoprivrednici im ne mogu stati na kraj, svake godine zbrajaju sve veće štete.
“Šećerac su pojeli više od 70%, katastrofa. Gdje bi trebali bit u plusu 200, 250 tisuća, mi smo bili u minusu 5000”, kazao je povrtlar Mirko Bošković. Na nekim kulturama Mirko je imao štetu i 100 posto. “Kad uberete cvjetaču vi dignete i vidite unutra da je ušao skroz unutra i napravio sebi rupu. Znači što možemo s njom, možemo je samo bacit. Dinju isto tako, dinju je prije ubrao miš nego ja”, dodaje Bošković. Isti je problem i u plastenicima. “Kad sam računao na svih tih 11 kultura mi smo izgubili na voluharici preko 300.000 kuna”, kaže povrtlar.
I ratari zbrajaju štete. Anti je stradala uljana repica, pšenica i ječam. Ovakvu najezdu, kaže, ne pamti. “Uništili me, jednostavno uništili. I financijski. Koliko ću izgubiti? Teško je to, 30, 40% sigurno. Bit će umanjen prinos, ne govorim o sredstvima koja smo mi dali za sredstva za trovanje miševa.
Svugdje su napravili živi harakiri. Trovalo se, sredstva su jako skupa moraš spašavat da bi preživio”, kaže Ante Đogaš
Struka ističe glavni razlozi najezde su blage zime, ukidanje dosad korištenih djelotvornih sredstava te smanjenje prirodnih neprijatelja. A kako ih suzbiti?!
“Možemo pogodovati povećanju biološke raznolikosti, za ptice grabljivice postavljamo visoke motke na kojima će se te ptice zadržavati, na rubnim područjima parcela možemo postavljati visoka stabla također za zadržavanje ptica koje su prirodni neprijatelj, koje na taj način smanjuju populaciju voluharica i miševa jer se njima hrane”, objašnjava Anica Pavičić, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.
Poljski miševi dodatan su trošak slavonskom seljaku. Iako bi mogli hraniti pola Europe, ne poduzme li se nešto, Slavonci neće imati ni za svoje potrebe.
