Krave s visokim učinkom imaju visoku stopu metabolizma i stvaraju puno topline – u prvoj trećini laktacije, na primjer, oko 1500 W. To bi moglo zagrijati prostoriju od 30 m², ali krave više vole hladovinu, ugodna temperatura je između –5 i +15 °C.
Zbog visoke vlažnosti u našem klimatskom pojasu, krave moraju početi regulirati svoju tjelesnu temperaturu od temperature od oko 17 °C. Da bi to učinio, organizam životinja pribjegava različitim mehanizmima: S jedne strane, one mogu zračiti višak tjelesne topline kroz kožu. S druge strane, životinje se hlade strujanjem zraka ili kontaktom s hladnijim površinama.
Visoka vlažnost zraka ljeti opterećuje krave
Ako vanjske temperature nastave rasti, mliječne krave smanjuju unos hrane. To osigurava da vaše tijelo proizvodi manje topline. Uz dahtanje ili pojačano disanje mogu osloboditi višak vlažne topline. Ali kada je vlažnost visoka, kravama je teško odavati tjelesnu toplinu disanjem ili kožom. Sve više pate od toplinskog stresa .
Indeks temperature i vlažnosti (THI) može se koristiti za grubu procjenu koliki je teret toplinskog stresa za životinje. Otprilike od vrijednosti od 70 toplinski stres počinje utjecati na krave. THI od 80 i više smatra se teškim toplinskim stresom.
Toplinski stres negativno utječe na rad imunološkog sustava i tako potiče razvoj bolesti. Osim toga, količina i kvaliteta mlijeka, zdravlje buraga i plodnost odmah se smanjuju kada je krava izložena previsokoj temperaturi okoline. Zbog smanjenog unosa hrane najprije se smanjuje aktivnost preživača.
Kao rezultat, proizvodi se manje sline i manje bikarbonata dospijeva u burag kao pufer. Problem pogoršava činjenica da kada je vruće, krave češće jedu koncentrirane obroke, ali preziru strukturno bogate obroke krme. pH vrijednost u buragu može naglo pasti i izazvati acidozu buraga.
Smanjeni unos hrane također dovodi do negativne energetske bilance i gubitka tjelesne težine – bez obzira na stupanj laktacije. Ovaj nedostatak energije dovodi do promijenjenih komponenti mlijeka i povećanog rizika od ketoze. Posljedica toga su problemi s plodnošću. Nedostatak energije znači da je dostupno manje rezervi za proizvodnju spolnih hormona. Kao rezultat toga, jajnici su nedovoljno ili uopće nisu stimulirani za sazrijevanje jajne stanice.
Toplinski stres kod krava smanjuje toplinu
Ovi čimbenici znače da je toplina slabo razvijena za vrućeg vremena ili se, u slučaju nekih životinja, uopće ne pojavljuje. Također mogu dovesti do stvaranja cista na jajnicima. U slučaju toplinskog stresa krave također češće okreću stoku .
Kako bi se plodnost održala visokom u ljetnim mjesecima, potrebno je prije svega poduzeti mjere protiv toplinskog stresa. Istodobno, detekciju topline treba prilagoditi posebnim uvjetima ljeti. Pri visokim temperaturama životinjama se tijekom dana mora nuditi visokokvalitetna krma kako bi se osigurao visok unos hrane.
Mliječna krava s dnevnom proizvodnjom od 36 kg ima 22 posto veće potrebe za energijom pri vanjskoj temperaturi od 32 °C nego pri temperaturi okoline od 16 °C. Mliječne krave stoga imaju smanjenu energetsku učinkovitost tijekom toplinskog stresa zbog povećanih potreba za održavanjem.
Sirova vlakna u obroku povećavaju proizvodnju topline. Stoga je osobito važno u toplim ljetnim mjesecima osigurati da krma bude dobro probavljiva. Podržava krave u metaboliziranju hrane uz manji utrošak energije. Opskrbu hranom također treba prebaciti u hladnije doba dana kako bi se osigurao visok unos hrane u to vrijeme. Češće povećanje obroka također može osigurati visok unos hrane.
Rezna površina na silosu mora biti izvedena tako da je dovoljno hrane i da se silaža što manje zagrijava. S jedne strane topla silaža uzrokuje gubitke energije, as druge strane stoka je teže hrani. Stabilna silaža i dobra higijena hrane također mogu spriječiti zagrijavanje obroka hrane. Osim toga, posebni dodaci hrani na bazi kiselina mogu pomoći da silaža na stolu za hranjenje ostane stabilna.
