EUROPSKI parlament je 7. veljače tijesnom većinom podržao upotrebu novih genomskih tehnologija (NGT) u poljoprivredi.
Prema pobornicima NGT-a u EP-u, one bi trebale omogućiti veću otpornost sustava proizvodnje hrane jer će biljke dobivene tim tehnikama biti tolerantnije na klimatske promjene, bolesti i nametnike, a također će zahtijevati manje gnojiva ili pesticida.
Zagovornici tvrde da će to pospješiti zelenu tranziciju stvaranjem otpornijih biljaka koje će osigurati pouzdaniju proizvodnju hrane.
Izvješće je usvojeno s 307 glasova za, 263 protiv i 41 suzdržanim. Očekivano, zeleni su uglavnom glasali protiv.
Dvije kategorije modificiranih biljaka
Nova regulativa predviđa uvođenje dviju kategorija biljaka dobivenih novim tehnikama.
Prva kategorija bila bi podložna istim pravilima kao i biljke dobivene konvencionalnim oplemenjivanjem i klasičnom mutagenezom. U nju bi spadali usjevi u čijim su genima napravljene manje promjene kakve se mogu dogoditi i prirodnim putem, iako mnogo sporije. To podrazumijeva usjeve s promjenama DNA do najviše 20 nukleotida (građevnih jedinica DNA) u nizu. Ova granična vrijednost proizlazi iz činjenice da postojećom tehnologijom nije moguće razlikovati promjene manje od 20 nukleotida nastale zahvaljujući novim tehnologijama od spontano nastalih mutacija koje se povremeno događaju u genomu. Važno je istaknuti da je riječ o promjeni relativno malog broja nukleotida, a ne o dodavanju ili uklanjanju cijelih gena.
Druga kategorija usjeva (tzv. NGT 2) bila bi podložna istim pravilima kao i genetski modificirani organizmi (GMO). U nju bi spadali usjevi s promjenama na više od 20 nukleotida u nizu ili s umetnutim stranim genima – genima drugih organizama.
Povjerenica Europske komisije za jednakost Helena Dalli rekla je da spomenuti prijedlog “omogućuje inovaciju bez ugrožavanja sigurnosti”.
EU je dugo bila utvrda GMO skepticizma
Europa je dugo bila utvrda skepticizma prema GMO-ima, ali nova regulacija trebala bi omogućiti da se proizvodi dobiveni korištenjem novih biotehnoloških metoda (na prethodno definiran način) izjednače s konvencionalnim.
Zagovornici biotehnoloških istraživanja biljaka stoga su očekivano pozdravili glasanje.
“Ovo je stvarno ohrabrujuće za znanstvenu zajednicu”, rekla je Oana Dima, izvršna direktorica European Sustainable Agriculture through Genome Editing (EU-SAGE), mreže od više od 150 europskih istraživačkih instituta, sveučilišta i udruga.
Euroseeds, trgovačka organizacija uzgajivača biljaka, nazvao je glasanje “značajnim korakom naprijed” koji će povećati inovativnost i poljoprivrednu održivost.
No, Greenpeace i neki drugi protivnici biotehnologije kritizirali su odluku, rekavši da bi mogla dovesti do jačanja poljoprivrednih monopola.
Članice EU će se tek očitovati o novoj regulaciji
Mjera se tek mora dogovoriti u pregovorima s članicama EU koje su i dalje podijeljene oko toga trebaju li dopustiti patentiranje NGT biljaka i trebaju li zahtijevati posebno označavanje hrane napravljene od takvih usjeva ili samo sjemenskog materijala
To je tehnologija koja za modificiranje gena koristi metodu kojom se bakterije brane od virusa. U njoj je Cas9 naziv za enzim koji se koristi za cijepanje, odnosno rezanje DNA na točno određenim mjestima.
Bakterije ovaj sustav koriste kao obrambeni mehanizam protiv virusa. Kada virus napadne bakteriju, ona se štiti tako što cijepa njegovu DNA i tako virusu onemogućuje replikaciju. Bakterija pritom u svoj genom pohranjuje isječeni dio virusne DNA kao uzorak kako bi prepoznala napad istog virusa i upotrijebila već iskušani obrambeni obrazac protiv njega.
Znanstvenici su tu tehnologiju preuzeli od bakterija i redizajnirali je za potrebe precizne modifikacije genoma – za rezanje DNA, za utišavanje ili pojačavanje određenih gena te eventualno za ugrađivanje cijelih gena iz iste biljke ili iz drugih organizama.
Zašto se NGT biljke mogu izjednačiti s konvencionalnim?
NGT, osobito CRISPR tehnologija, može se izjednačiti s konvencionalnom jer se promjene kakve se njome mogu postići događaju i u prirodi.
Naime, zbog nesavršenosti sustava kopiranja DNA tijekom diobe stanica ili pod utjecajem nekih okolišnih faktora (npr. sunčevog zračenja), u DNA biljaka i svih drugih organizama povremeno dolazi do mutacija. Ljudi su upravo među takvim prirodno mutiranim organizmima kroz tisućljeća birali one koji su imali neka nova, iz ljudske perspektive poželjna svojstva. Primjerice, birali su one biljke koje su imale veći plod ili one koje su bile otpornije na nametnike ili na nepovoljne vremenske prilike.
Priroda sama vrši evolucijsku selekciju biljaka, no njezin odabir nije uvijek onakav kakav odgovara ljudima.
Koje su prednosti NGT-ova?
Ovakvi procesi prirodnih mutacija i ljudskog odabira obično su vrlo spori – mogu trajati stoljećima i tisućljećima.
U 20. stoljeću u poljoprivredi se stoga počelo koristiti namjerno izazivanje mutacija metodama mutageneze – primjerice, izlaganjem biljaka zračenju ili mutagenim kemikalijama. Kada bi se dobila poželjna mutacija, odgovorna za poželjno svojstvo, biljka bi se odabirala za daljnji uzgoj.
CRISPR ima brojne prednosti u odnosu na ljudski odabir i križanje, ali i u odnosu na mutagenezu.
Jedna je to što omogućuje precizno uređivanje genoma biljaka. Naime, CRISPR ciljano mijenja (u pravilu inaktivira) odabrane gene bez unošenja stranih gena u organizam, što je inače uobičajeno kod tzv. GM usjeva.
Druga je to što CRISPR u biljkama gotovo uopće ne stvara neželjene mutacije, kao što je slučaj s mutacijama induciranim kemikalijama ili zračenjem, koje mogu nepovoljno utjecati na stotine svojstava biljke.
Zaključno, ovom novom tehnologijom ciljano se isključuju pojedini geni odabrane sorte u svrhu dobivanja željenog svojstva, umjesto da se u biljku unose novi geni iz nekog drugog organizma.
Zbog navedenih svojstava CRISPR tehnologija smatra se sličnom prirodnoj promjeni gena i promjeni mutagenezom, koja se već desetljećima koristi u konvencionalnoj poljoprivredi.
Dobar primjer koristi CRISPR-a su banane
Dobar primjer kako CRISPR tehnologija može biti korisna te čak spasonosna za biljke i poljoprivredu su banane.
Naime, postoji gljivica TR4 koja napada i ozbiljno ugrožava sortu banana poznatu kao Cavendish, koja je danas u svijetu najraširenija zbog svoje slatkoće, teksture i dugog roka trajanja.
Ta gljivica uzrokuje propadanje korijena i truljenja biljaka, što dovodi do njihove smrti. Banane Cavendish posebno su ranjive jer su genetički identični sterilni klonovi, što znači da se ne mogu spolno razmnožavati. To pak dokida njihovu gensku varijabilnost, a time povećava izloženost bolestima, uključujući infekciju gljivicom TR4, koja je izuzetno izdržljiva i može preživjeti u tlu 30-ak godina. Uzgajivači banana koje je zahvatila gljivica do sada su bili prisiljeni seliti cijele plantaže na druge lokacije, što je često podrazumijevalo krčenje šuma.
Uz pomoć CRISPR-a znanstvenici su nedavno uspjeli precizno promijeniti genom banana Cavendish kako bi pojačali njihovu otpornost na TR4.
Australija i Novi Zeland dali su 12. veljače dozvolu za komercijalni uzgoj banane QCAV-4 koja je genetski modificirana tako da je otporna na TR4.
Četiri dana kasnije ta je banana odobrena kao hrana, uz obrazloženje da je sigurna i hranjiva kao i obične banane.
Pritom treba imati na umu da je sorta Cavendish postala globalno dominantna nakon što je Panamska bolest 1960-ih potpuno uništila prethodno dominantnu sortu Gros Michel, koja je bila čak slađa i ukusnija od Cavendish.
Drugi dobar primjer – biljke koje dobro podnose sušu
Drugi dobar primjer je nedavno objavljeno istraživanje u kojem su izraelski znanstvenici pomoću tehnologije CRISPR prvi put uspjeli uzgojiti rajčice koje troše manje vode bez smanjenja uroda, kvalitete i okusa plodova.
U tom istraživanju znanstvenici su uspjeli utišati određeni gen rajčice na takav način da je ona istovremeno uspijevala zadržavati vodu i apsorbirati CO2 iz zraka, što je inače teško jer se oba procesa – isparavanje vode iz biljke i uzimanje CO2 iz zraka – odvijaju istim putem, kroz puči na lišću.
Ovaj uspjeh mogao bi biti temelj za razvoj drugih usjeva u sušnim uvjetima, što je osobito važno u kontekstu klimatskih promjena.
Kako je došlo do povećanja interesa za NGT tehnologije?
Zašto se razmišljanje većine zastupnika EP-a promijenilo?
Oana Dima, direktorica EU-SAGE-a, smatra da je nekoliko čimbenika u novije vrijeme smanjilo otpor u EU prema novim biotehnologijama.
Jedan od njih je uspjeh mRNA cjepiva za covid-19.
Osim toga, rastuća prijetnja klimatskih promjena proizvodnji hrane te problemi lanaca opskrbe povezani s ratom u Ukrajini povećali su uvažavanje potencijala novih tehnologija u stvaranju robusnijih sorti.
Konačno, jedan od ključnih razloga je i tzv. Zelena tranzicija, nova strategija rasta koja ima za cilj transformirati Europu u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo. Njome se planira postići klimatska neutralnost do 2050. godine, potaknuti zelene tehnologije te stvoriti održivu industriju i smanjiti onečišćenje.
Problem patentiranja i monopola
Što ova odluka Parlamenta znači za Hrvatsku?
Iako je Parlament novim glasanjem podržao davanje zelenog svjetla genski modificiranim usjevima, neki njegovi članovi žele zabraniti patentiranje takvih usjeva, uz obrazloženje da bi to pomoglo održavanju niskih troškova nabave sjemena za poljoprivrednike.
Naime, konvencionalno uzgojene biljke, primjerice one dobivene odabirom i križanjem, u Europi uglavnom se ne mogu patentirati. Logika nalaže da bi za NGT biljke, ako bi bile izjednačene s konvencionalnim, trebalo vrijediti isto pravilo.
No, Dima smatra da bi se o pitanju patenata trebalo raspravljati odvojeno od zakonodavstva o NGT-u i unutar patentnog regulatornog okvira EU.
“To su dva različita pitanja. I trebala bi biti potpuno odvojena”, kaže Dima.
Konvencionalne biljke se također mogu štititi, ali drugim patentom
Dr. sc. Nenad Malenica sa Zavoda za molekularnu biologiju Biološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu tumači da se konvencionalno uzgojene biljke u pravilu ne zaštićuju klasičnim patentom na 20 godina, nego tzv. oplemenjivačkim pravom (OP) na 20-25 godina.
“OP kroz prodaju licenciranog sadnog materijala osigurava oplemenjivaču financijsku kompenzaciju za uloženo vrijeme i resurse u razvoj sorte”, kaže Malenica.
“Nije, dakle, istina da se samo GM biljke štite kao intelektualno vlasništvo. Osnovna razlika patentirane GM biljke i biljke zaštićene OP-om je njihovo potomstvo. Naime, potomci križanja GM biljke i neke druge sorte i dalje su zaštićeni patentom, dok se potomci križanja biljke zaštićene OP-om i neke druge biljke mogu slobodno saditi. Za zagovaratelje ‘slobodnog uzgoja’ regulacija NGT biljaka oplemenjivačkim pravom bila bi bolja opcija jer bi novu sortu platili samo prvi put, a željeno svojstvo bi u lokalne sorte dodavali klasičnim križanjem, naravno, u slučajevima kada je to moguće”, kaže Malenica.
Pitanje označavanja NGT biljaka
Parlament također želi da sve NGT biljke budu označene kada se prodaju potrošačima, dok Europska komisija, izvršno tijelo EU, smatra da bi iz GMO uredbe trebalo izuzeti samo NGT sjeme, tako da poljoprivrednici mogu biti sigurni što sade.
Zašto je organski lobi protiv?
Malenica smatra da je malo vjerojatno da bi označavanje hrane NGT oznakom bilo pošteno prema proizvođačima jer bi to u praksi značilo gotovo nikakvu prodaju, što bi bilo posljedica desetljećima duge anti-GM kampanje koju aktivno provode zelene nevladine organizacije, koje za to nerijetko dobivaju financijsku potporu tzv. organskog lobija.
“Naime, visoke cijene tzv. zdrave hrane direktna su posljedica plašenja javnosti navodnim opasnostima proizvoda dobivenih modernim tehnikama oplemenjivanja. Treba istaknuti da u 30 godina postojanja GM sorti nije zabilježena ni jedna smrt koja bi se mogla smatrati izravnom posljedicom konzumiranja hrane porijeklom od takvih sorti. To ne čudi, s obzirom na to da svaka GM biljka na tržište dolazi nakon desetljeća ispitivanja. No, zelenima ni to nije dovoljno”, ističe Malenica.
Važno je istaknuti da su brojna istraživanja, provedena nakon desetljeća konzumacije GMO-a, pokazala da hrana koja sadrži modificirane usjeve nema nikakvih štetnih učinaka na zdravlje, kako ljudi, tako i životinja.
Mnogi poljoprivrednici pozdravljaju novu regulaciju
Europsko vijeće, koje čine čelnici država članica ili njihovih vlada, još nije usuglasilo svoje stajalište o patentima. Kada to učini, pregovarat će s Komisijom i Parlamentom.
Na društvenim mrežama poljoprivredna organizacija COPA-COGECA, čija je članica i Hrvatska poljoprivredna komora, apelirala je na Vijeće da djeluje brzo, nazvavši NGT-ove “praktičnim rješenjima koja mogu pomoći poljoprivredi da uskladi proizvodnju i prilagodbu na klimatske promjene uz održavanje vrhunskog istraživanja u EU.”
Kako se navodi na stranicama COPA-COGEC-e, ona je zajednički glas 20-ak milijuna poljoprivrednika i brojnih agrokooperativa u EU.
“Ova organizacija osigurava da poljoprivreda u EU bude održiva, inovativna i konkurentna, istovremeno garantirajući sigurnost hrane za 500 milijuna ljudi širom Europe”, piše na stranici.
No, kako će se prema novoj regulativi odrediti Hrvatska, tek će trebati vidjeti.
