Prve procjene ratara govore da će proljetna sjetva, zbog rasta cijena svih ulaznih troškova biti od 3.000 do čak 6.000 kuna skuplja (ovisno o kojoj se kulturi radi) nego lani.
Iz Komore objašnjavaju kako je zbog drastičnog rasta cijena sjemena, mineralnih gnojiva, nafte i svih drugih repromaterijala potrebno pronaći rješenja kako bi se ova izuzetna teška situacija smirila, jer će u suprotnom poljoprivrednici odustajati od sjetve ili će ju obavljati u uvjetima smanjivanja troškova što će se odraziti na prinose i razinu proizvodnje.
“Drastični skokovi cijena plina uzrokovali su obustavljanje ili smanjenje proizvodnje većine europskih tvornica mineralnih gnojiva u razdoblju od rujna do studenog 2021., što će rezultirati dodatnim poskupljenjima i limitiranim količinama svih mineralnih gnojiva za proljetnu sezonu prihrane i sjetve”, kazao je predsjednik Odbora za ratarstvo Antun Vrakić.
Napominje i kako postoji problem i kod nabave sjemena, jer su dobavljači počeli dizati cijene za duplo.
Poskupljenje će otežati i značajno smanjiti količine mineralnih gnojiva tijekom proljetne sjetve, a bez uporabe mineralnih gnojiva smanjit će se prinosi, kazao je Vrakić napominjući da su poskupljenjem mineralnih gnojiva pogođeni i ratari i stočari.
“Procjena ratara je da će proljetna sjetva biti od 3.000 do čak 6.000 kuna skuplja po hektru”, upozorio je.
Vučković: Trenutna kriza nadilazi okvire Ministarstva poljoprivrede
Iz HPK napominju kako im je ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala da trenutna kriza nadilazi okvire Ministarstva poljoprivrede, ali da će u narednih sedam dana pokušati naći rješenja koja će ublažiti ovu situaciju.
“Obećano nam je da će financijska služba nastojati naći sredstva u proračunu koja bi mogla ublažiti situaciju, ali će se također pregovarati o kreditnim linijama koje bi mogle osigurati nabavu materijala za proljetnu sjetvu. Proizvođače brine rast cijena plavog dizela te smo tražili da se zamrzne cijena tijekom najintenzivnijih proljetnih radova kako ne bi dodatno i s te strane imali povećanje troškova“, istaknuli su iz HPK.
Kada je riječ o ulaganjima u skladišne kapacitete za žitarice i uljarice iz Programa ruralnog razvoja u HPK drže kako mora postojati ekonomska opravdanost svake investicije (koju će kontrolirati Savjetodavna služba), popis onih koji već imaju silose, te koja je veličina silosa (omjer silosa i omjer proizvodnje te veličina zemlje).
Potrebno je također uvesti ograničenje investicije (po ha, prinosu) odnosno veličina silosa bi trebala biti u omjeru količine zemlje koja se koristi za samu proizvodnju.
Mišljenja su i kako je potrebno obaviti reviziju/monitoring postojećeg stanja (obnova postojećih silosa).
“Ne smijemo dozvoliti da se skladišti inozemna uvozna roba i da se trguje s njom”, istaknuli su iz HPK te naglasili kako cilj trebao biti da roba koja se skladišti, nakon prerade završi na hrvatskim policama, a ne na drugim tržištima.
U HPK smatraju i kako bi dodatno trebalo bodovati one poslovne planove/projektne prijedloge koji u svom planu imaju uključene obnovljive izvore energije (primjerice sušare koje će pokretati na poljoprivredni pelet)
