Iako inflacija pogađa sve aspekte života, građanima posebno teško pada poskupljenje hrane. Prema posljednjim statističkim podacima, cijena hrane je za 19 posto viša nego godinu ranije. Iako su te brojke visoke, situacija je još teža kada se gledaju cijena osnovnih namirnica.
Među namirnicama koje su najviše poskupile u zadnjih godinu dana su jaja. Podaci TISUM-a pokazuju kako je između prosinca 2021. i prosinca 2022. godine cijena konzumnih jaja iz kaveznog uzgoja, razred M, porasla čak 97,06 posto. Poskupljenje je još veće za razred S, čak 112,73 posto.
U trgovinama je gotovo nemoguće naći jaja ispod 2,85 eura (21,47 kuna), a sve je više i onih čija je cijena iznad 3,1o eura. Jaja sve više postaju luksuz, a građani, čiji novčanici su sve prazniji, a plaće realno sve niže, pitaju se kada će poskupljenjima doći kraj.
Cijena kukuruza otišla 300 posto gore
Dražen Ćurila vlasnik je farme jaja u Svetom Đurđu kod Ludbrega koja će u ožujku ove godine proslaviti 11. rođendan. Ćurila kaže kako zna da su cijene jaja visoke, ali kako nije moglo biti drugačije.
“Svi troškovi su otišli gore, struja, plin, najviše žitarice. Sve to utječe na cijenu jaja. Prije samo tri godine je cijena sušenog kukuruza bila 85 lipa, danas ga plaćamo 2,60”, objašnjava Ćurila.
Na naše pitanje hoće li pasti cijene jaja, odgovara kako je to nemoguće, ali kako bi se sada mogle stabilizirati.
“Cijene energenata će ostati ovakve do 31. siječnja, što znači da bi i cijene jaja trebale ostati na ovoj razini do tada. Što će biti poslije, ne znamo. Na sve puno utječe i rat u Ukrajini. Kako će se to odvijati, kakva će biti cijena kukuruza, soje, to je van naših mogućnosti planiranja. Iskreno, nitko nije očekivao ni ovakve cijene”, ističe Ćurila.
Visokozarazna verzija ptičje gripe
Osim s povećanjem cijena inputa zbog rata u Ukrajini, proizvođači jaja suočavaju se i s nekim drugim ozbiljnim problemima koji dodatno doprinose poskupljenju ove namirnice. Naime, peradarskom industrijom se od početka 2022. širi visokozarazna verzija ptičje gripe koja je do sada usmrtila više od 58 milijuna ptica, zbog čega je drastično smanjen proizvodni kapacitet peradarske industrije. Riječ je o nikad smrtonosnijem soju ptičje gripe koji u samo dva dana ubija 90 do 100 posto kokoši. U kombinaciji sa povećanjem cijena drugih inputa, nije čudo kako su cijene jaja skočile. U SAD-u kupci sada plaćaju i 5 kuna za jedno jaje, te su postala popularna mala pakiranja. Ljudi opterećeni visokim cijenama jednostavno ne mogu sebi priuštiti više.
Ćurila objašnjava kako je prije nekoliko tjedana samo u Češkoj eutanizirano 750 tisuća nesilica.
“Mi u Hrvatskoj imamo samo dva milijuna. Možete onda zamisliti koliki to ima utjecaj na tržište i cijenu jaja u Europskoj uniji”, kaže.
“U prošloj godini bili smo svjedoci nečega što se nikad prije nije dogodilo. Umjesto u rujnu i listopadu, kako se to obično događa, ptičja gripa došla je već u srpnju i jako se brzo širila. Samo u EU je stradalo 50 milijuna peradi, od čega 20 milijuna nesilica”, objašnjava.
Iako je proizvodnja jaja jedna od rijetkih svijetlih točki u hrvatskoj proizvodnji jaja jer smo uglavnom samodostatni, proizvođači zabrinuto gledaju kako se situacija mijenja.
“Neki trgovački lanci su počeli uvoziti jaja iz Italije što je još jedan udarac proizvođačima koji su već opterećeni visokim troškovima proizvodnje”, zaključuje Ćurela.
