U svijetu poljoprivrede tehnologija nevjerojatnim tempom mijenja tradicijske metode. Jedan od najnovijih primjera je Lely Exos – revolucionarni robot za košnju i hranjenje stoke koji osvaja njemačke farme. Na jednom gospodarstvu u okrugu Leer, vinovatelj mliječnih goveda Vinzenz Dickebohm postao je prvi njemački poljoprivrednik koji testira ovaj pametni sustav. Kako Exos radi i zašto bi mogao postati nezaobilazna oprema moderne farme?
Automatizirana košnja: Svježa trava u samo nekoliko koraka
Lely Exos kombinira dvije ključne funkcije: samostalno košenje do 50 hektara travnjaka i distribuciju svježe trave direktno do hranilica. Zahvaljujući GPS navigaciji, robot precizno prati unaprijed postavljene granice polja, a zatim obrađenu travu transportira do staje. Proces se može ponoviti i do šest puta dnevno, osiguravajući stoci stalni pristup nutritivnoj hrani.
„Jedna vožnja robota donosi 1 do 1,5 tona trave, što dnevno rezultira 6 do 8 tona svježe ishrane raspoređene u više obroka“, objašnjava Dickebohm. Ova metoda ima brojne prednosti u odnosu na klasičnu silažu: svježe bilje sadrži više energije, kvalitetnih proteina i lakše se probavlja, uz minimalne gubitke hranjivih sastojaka tijekom transporta.
Sigurnost i pametno upravljanje: Tehnologija koja prilagođava okolinu
Robot je opremljen senzorima koji detektiraju prisutnost ljudi ili životinja, čime se smanjuje rizik od nesreća. Upravljanje je jednostavno – putem mobilne aplikacije farmer može pratiti rad stroja, podešavati rute ili planirati vrijeme košnje. U budućnosti bi Exos mogao imati i dodatnu funkciju: automatsko raspršivanje tekućeg gnojiva nakon košnje, što bi dodatno povećalo efikasnost rada.
Integracija s postojećim sustavima: Robot kao timski igrač
Dickebohmovo gospodarstvo već koristi dva Lelyjeva robota za automatiziranu ishranu, koji prate količinu hrane u hranilicama i na temelju tih podataka dopunjuju obroke. Exos je sada dio tog sustava – kada senzori otkriju potrebu za svježom travom, robot je automatski aktivira i opskrbljuje stoku bez ljudske intervencije.
„Ova sinergija između uređaja omogućuje savršenu ravnotežu između silaže i svježeg bilja. Stoka je zdravija, a mi uštedimo vrijeme koje bismo inče potrošili na ručnu košnju“, dodaje farmer.
Isplativost: Je li budućnost u robotima?
Iako je Dickebohm zadovoljan rezultatima testiranja, naglašava da će konačna odluka o kupnji Exosa ovisiti o cijeni. „Već imamo idealne uvjete: automatizirane hranilice i kompaktne travnjake. Međutim, investicija mora biti ekonomično opravdana“, ističe. Trenutno su cijene robota tajna proizvođača, no procjenjuje se da bi osnovni model mogao koštati više desetaka tisuća eura.
Unatoč tome, prednosti su evidentne. Svakodnevni poslovi poput košnje i hranjenja smanjeni su za više sati, a kvaliteta mlijeka i zdravlje goveda poboljšavaju se zahvaljujući svježoj ishrani. Lely također planira proširiti mrežu testnih farmi diljem Europe kako bi prikupio dodatne podatke o dugoročnoj učinkovitosti sustava.
Zaključak: Korak prema pametnim farmama
Primjena Exosa na Dickebohmovoj farmi pokazuje kako automatizacija može riješiti neke od najvećih izazova moderne stočarske proizvodnje – manjak radne snage, potrebu za većom produktivnošću i zahtjeve za održivošću. Iako su početni troškovi visoki, dugoročne uštede i bolji učinak mogu biti ključni argumenti za sve veći broj poljoprivrednika.
Za one koji žele pratiti ovaj tehnološki napredak, preporučuje se pretplata na stručne newslettere ili praćenje agrarne scene putem društvenih mreža. Budućnost farmi, čini se, ide u smjeru gdje roboti i ljudi rade ruku pod ruku – doslovce.
