U posljednjih nekoliko godina PV tehnologije dramatično su se razvile. Mnogi društveni akteri – poduzeća, kućanstva, gradovi – prepoznali su nužnost zaštite okoliša i profitirali od toga te su to odlučili implementirati na svoj način. Dogodilo se to i u poljoprivredi. Poznata ideja o solarnim farmama izazvala je kontroverzu.
Kako sunce mijenja tradicionalnu poljoprivredu
Solarna farma je polje ispunjeno stotinama ili možda tisućama solarnih panela usmjerenih prema suncu. Umjesto krumpira, graha ili rajčice posađenih u tlo, tu zemlju pokrivaju solarni paneli, a pritom se proizvodi energija.
Očito je da je tradicionalna poljoprivreda relativno rizičan posao jer čovjek jako ovisi o vremenskim uvjetima. Ako ima prave količine sunca, kiše i ako nema ekstremnih oluja, jakih vjetrova i sl. Dakle, ne brinuti o svim tim čimbenicima okoliša i još uvijek ostvarivati prihod je stvarno poticajno i pomalo predobro da bi bilo istinito. Stoga su uz proizvodnju električne energije solarne farme pronašle još jednu nišu – agrivoltaiku (ili drugim riječima APV ). To je nevjerojatna ideja za ekološki osviješten svijet, kako za agrobiznis tako i za društvo.
No, to se možda ne bi dogodilo da tradicionalna poljoprivreda ne propada.
Od 2010. godine , kada su troškovi instaliranja solarnih sustava pali više od polovice, solarna poljoprivreda počela je cvjetati. Karlee Weinmann, istraživačica na Institutu za lokalno samopouzdanje (ILSR), objašnjava za Digital Journal situaciju američkih poljoprivrednika zašto su odlučili zamijeniti usjeve solarnim panelima: „Prevladavajući razlozi zbog kojih se poljoprivrednici odlučuju zamijeniti usjeve solarnim sustavima su zato što farmeri su sve stariji ili zato što je lakše i unosnije.”
Što je agrivoltaika? Kako solarna energija i poljoprivreda mogu raditi zajedno?
Sada vidimo njegove posljedice: što je više solarne poljoprivrede, to se manje hrane uzgaja. I to zabrinjava sociologe i ekonomiste. S jedne strane imamo proizvedenu obnovljivu energiju, s druge strane – ako se polje posveti PV tehnologiji, to u osnovi znači da se uzgaja manje hrane što može imati važan utjecaj na društvo i prirodne ekosustave. Dakle, ima li izlaza? Ili je bolje potpuno zaustaviti solarni uzgoj i povećati propise za ovo područje?
Nijedna od ovih opcija ne zvuči tako dobro kao ideja da solarna tehnologija i tradicionalna poljoprivreda mogu raditi ruku pod ruku.
Agrivoltaika – budućnost poljoprivrede?
Istraživači Instituta Fraunhofera solarne energetske sustave proveli su studiju o istoj temi . Njihov je cilj bio otkriti kako se sunčevo zračenje i prehrambeni usjevi mogu iskoristiti te su došli do sinergijskog rješenja.
Ispitivanje je održano u blizini Bodenskog jezera koje graniči sa Švicarskom, Njemačkom i Austrijom. Tijekom jedne godine pilot projekt koristio je 720 dvoslojnih solarnih modula koji su pokrivali oko 1/3 hektara. Istraživači su odlučili postaviti panele dovoljno visoko, tako da usjevi dobivaju gotovo istu količinu sunčeve svjetlosti kao da rastu prirodno. Ovo također pomaže jer se može koristiti odgovarajuća tehnika uzgoja.
Rezultati govore sami za sebe
Kada su svi proračuni obavljeni, pojavili su se obećavajući rezultati. Istraživači su otkrili da se produktivnost zemlje može povećati za 60 posto . „Rezultati projekta iz prve godine su pun pogodak: agrofotonaponski sustav pokazao se prikladnim za praksu i košta koliko i mali solarni krovni sustav. Proizvodnja usjeva je dovoljno visoka i može se isplativo prodati na tržištu,” objašnjava Stephan Schindele, voditelj projekta agrofotona na Fraunhofer ISE za Digital Journal .
Ispitivanje je pokazalo da poljoprivreda i PV mogu biti kompatibilni. Smanjuje konkurenciju za zemlju i također djeluje učinkovito, dok poljoprivrednicima pruža dodatni prihod.
Posljednju točku vrijedi dodatno naglasiti. Kao što je gore navedeno, jedan od glavnih razloga zašto poljoprivrednici prelaze na solarni uzgoj je zajamčena financijska dobit i način života bez stresa. Istraživanja Instituta Fraunhofer otkrila su da PV instalacije mogu funkcionirati uz tradicionalnu poljoprivredu i donijeti prihod čak i ako su prirodni uvjeti nekompatibilni s potrebama uzgojene kulture.
