Od čekanja poticanja i kukanja kako im je teško, kažu, nemaju ništa, živjeti od socijale nije nikakvo rješenje i jedino čime se mogu boriti i tražiti izlaz iz ove teške situacije u kojoj je danas hrvatsko selo i poljoprivreda je rad. A seljaku je danas vrlo teško prihvatiti nove navike i prilagoditi se novim trendovima, ističe poznati poljoprivrednik Mirko Bošković iz Cerne, pa i dalje sije pšenicu, iako je otkupna cijena vrlo niska, svjesno ulaze u gubitke pa će od države čekati poticaj da ih bar dijelom pokrije. I tako iz godine u godinu. Neka druga kultura zahtijeva više posla i upravo je to glavni kamen spoticanja i razlog zbog kojeg se malo tko odlučuje riješiti dosadašnjih navika i preorijentirati na, primjerice, povrtlarstvo jer u nas ljudi, smatra Bošković, ne vole raditi.
– Mi ne želimo tako raditi. Odlučili smo se prilagoditi zahtjevima tržišta jer tek tada, kada proizvodiš ono što se traži i što ćeš moći prodati, posao ima smisla. Zato smo se odlučili na proizvodnju šparoga i nas šest iz Cerne, Ivankova i Andrijaševaca zasijali smo zajedno ukupno 10 hektara, a to je za ovu kulturu velika površina – kaže Bošković.
Ovaj Ceranac obrađuje 40 hektara zemlje i jedan je od rijetkih poljoprivrednika koji je riješio sustav navodnjavanja. Poljoprivredom se bavi već dvadesetak godina i iskustvo ga je, kaže, naučilo da se seljak može osloniti samo na sebe i svojih deset prstiju, i ne oslanjati se ni na kakvu pomoć države i resornog ministarstva. Kako bi povećao prinose i osigurao usjeve u slučaju suše, odlučio je iskoristiti blizinu rijeke Biđ, sagraditi sustav navodnjavanja i svojim njivama osigurati dovoljne količine vode. Sije različite kulture, a značajan dio površina namijenjen je povrtlarstvu. Na dva hektara posijao je šparoge, a ove je godine prvi put zasađen i batat na 2,5 hektara.
– Ova zemlja i podneblje idealni su za uzgoj zelenih šparoga koje se više traže. Valja samo dobro pripremiti zemlju, jako ju usitniti i zasaditi rasadnice. Prilikom sadnje šparoga ne treba puno ručnog rada, ali će trebati pri branju od travnja do sredine lipnja, kada ćemo angažirati osam do 10 radnika za branje i sortiranje – ističe. Očekivani prinos je sedam tona po hektaru i prema računici, nakon odbijanja uloženog, zarada će biti 60 do 70 tisuća kuna po hektaru.
DOGOVOREN OTKUP SVEGA
“Planiramo iskoristiti i one dijelove šparoga koje ostaju, a koje, primjerice, Nijemci, suše, melju i prave krem juhe. Namjeravamo osnovati klaster i već smo dobili potporu od župana, a kao klaster možemo povući iz strukturnih fondova EU 200.000 eura”, kaže Bošković dodajući kako su već dogovorili otkup svih količina proizvedenih šparoga i batata.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/glas-slavonije.hr
