Žitarice su izrazito oskudne na svjetskom tržištu, a globalna trgovina je poremećena. Sve više zemalja nameće trgovinska ograničenja jer se boje nestašice hrane. Razlog je rat u Ukrajini i njegove posljedice.
Na europskom terminskom tržištu pšenica je u samo 10 dana porasla za 100 eura/t. Cijene su na trenutke prošlog tjedna probijale granicu od 400 eura značajno naviše i iznimno snažno oscilirale. Fizičko trgovanje je potpuno zastalo u mnogim regijama.
U Europi je sve više zemalja zabrinuto za opskrbu pšenicom . Mađarska je odmah zabranila izvoz žitarica , izjavio je u petak ministar poljoprivrede Istvan Nagy. Istodobno, drugi veliki europski izvoznici poput Bugarske planiraju opskrbiti svoje rezerve žitarica i kupiti dovoljno žitarica od lokalnih uzgajivača kako bi zadovoljili domaće potrebe za godinu dana unaprijed.
Bugarska je veliki izvoznik i poput Rumunjske, Rusije i Ukrajine, svoje žito otprema preko Crnog mora. Zemlja sada planira kupiti oko 1,5 milijuna tona pšenice od otprilike 3 milijuna tona koji se trenutno nalaze u silosima zemlje i stoga može ograničiti svoj izvoz pšenice dok se ne izvrše planirane kupovine, sumnja Reuters.
Crno more: 80 brodova za žito je zaglavljeno, trgovina nije moguća
Ukrajinski analitičari iz APK-Informa procjenjuju ukupnu količinu pšenice koju još nisu izvezle Rusija i Ukrajina na 13,4 milijuna tona. Prema AKP-Informu, važne izvozne zemlje imat će poteškoća u nadoknadi tako velikog deficita na svjetskom tržištu.
Preliminarne procjene govore da glavni izvoznici mogu dodati 1,5 do 3 milijuna tona globalnoj opskrbi pšenicom, ali to nije dovoljno da se nadoknadi manjak crnomorske pšenice, kažu analitičari ACP-a.
Od 4. ožujka u ukrajinskim morskim lukama nije otkrivena kritična šteta, izvještava Ministarstvo infrastrukture Ukrajine. “Danas se u ukrajinskim morskim lukama nalazi 80 stranih trgovačkih brodova. Ne možete napustiti luke jer je opasno zbog ruske vojne agresije. Rukovanje teretom u lukama gotovo je potpuno prestalo”, stoji u priopćenju.
Osim toga, zatvoreni su prometni koridori u Crnom i Azovskom moru. No, vlasti nude preusmjeravanje pošiljki namijenjenih Ukrajini u dunavske luke Ust-Dunaysk, Izmail i Reni, koje još uvijek rade uobičajeno.
Europa nema viška pšenice
Trgovci žitom kažu kako je Bugarska zapravo jedan od izvoznika pšenice u Europsku uniju, što bi moglo nadomjestiti dio izgubljenog izvoza iz Ukrajine i Rusije. Teoretski, zamjenske isporuke mogle bi doći i iz Francuske, Rumunjske, Njemačke, Poljske, Mađarske i baltičkih zemalja.
No, mnogi veliki europski izvoznici već su izvezli dosta pšenice posljednjih mjeseci, a “dodatne količine” su jedva dostupne – drugim riječima, skladišta su prilično prazna. Ministarstvo poljoprivrede SAD-a (USDA) očekuje da će EU kao cjelina biti na najnižim krajnjim zalihama u posljednjih 5 godina – 9,9 milijuna tona u usporedbi s 10,9 milijuna tona u 2020/21. i 13,1 milijuna tona u 2019/20.
Analitičari stoga smatraju da vjerojatno neće biti značajnijeg rasta izvoza pšenice iz Europe. Također zato što je većina robe već izvezena. SAD su na najnižim zalihama u posljednjih 5 godina.
U Kanadi će se krajnje zalihe smanjiti sa 5,7 milijuna tona prošle sezone na 3,1 milijun tona u 2021/22. Tako bi samo Australija , Indija, Argentina i Kazahstan mogli barem djelomično nadoknaditi nedostatak opskrbe iz Crnog mora, kažu analitičari.
