“Hrana i poljoprivreda ključni su za europske ljude, gospodarstvo i društvo. Potrebno nam je da poljoprivredno-prehrambeni sektor napreduje i da se natječe na poštenom globalnom tržištu, s dovoljno otpora da se nosi s krizama i šokovima,” rekao je Hansen dok je otkrivao plan.
Politico donosi pet glavnih zaključaka iz novog plana EU-a za poljoprivredu:
1. Učiniti poljoprivredu ponovno atraktivnom (ili barem mogućom za preživljavanje)
Europski poljoprivrednici stare. Samo 12 posto ih je mlađe od 40 godina, a mnogi se bore s niskim primanjima, birokracijom i nestabilnim tržištima. Hansenova vizija priznaje da Europa neće imati dovoljno poljoprivrednika do 2040. ako se nešto ne promijeni.
Kakav je plan? Bolje plaće, manje administrativnih opterećenja i novi tokovi prihoda kao što su projekti uzgoja ugljika i bioekonomije za zadržavanje mladih ljudi u poslu. Komisija također ove godine treba izraditi strategiju generacijske obnove, s fokusom na lakši pristup zemljištu i financiranju za mlade poljoprivrednike.
Revizija zajedničke poljoprivredne politike nakon 2027. bit će ključna za ispunjenje ovih obećanja. Ali već se pojavljuje borba oko toga treba li ZPP ostati samostalni fond u proračunu EU-a ili se preklopiti u veću kasu s novcem. Komisija signalizira pomak prema ciljanijoj potpori ZPP-a (Zajednička poljoprivredna politika) dajući prednost aktivnim poljoprivrednicima, mladim sudionicima i onima koji proizvode osnovnu hranu. Također se govori o pojednostavljenju izravnih plaćanja i prilagodbi raspodjele subvencija.
2. Borba oko profita u prehrambenom lancu nije gotova
Hansenova vizija cilja na neravnoteže moći u lancu opskrbe hranom, signalizirajući da Komisija nije završila s razbijanjem nepoštenih trgovačkih praksi. Poljoprivrednici su dugo tvrdili da im trgovci na malo i proizvođači hrane pritišću cijene, prisiljavajući ih da prodaju ispod troškova proizvodnje – praksa koju Komisija želi dodatno obuzdati revizijom UTP direktive.
Međutim, dok skupine poljoprivrednika to smatraju bitnim, iz Komisije za slobodno tržište i dalje su zabrinuti zbog izravne zabrane prodaje ispod cijene koja bi mogla narušiti tržišno natjecanje. Dakle, vizija naglašava pravila protiv “sustavno” uvjerljive prodaje ispod cijene.
Plan također uključuje veću ulogu novog Opservatorija za poljoprivredno-prehrambeni lanac u praćenju tko čini kakvu maržu u lancu opskrbe hranom — potez koji bi mogao povećati transparentnost, ali i više napetosti između farmera i većih aktera.
I ne osjećaju se samo farmeri stisnutima. Komisija također naglašava brigu oko radnika u poljoprivredi, žena u poljoprivredi i stranih radnika. Smatra da industrija mora biti privlačnija i pravednija. Pokrenut će se platforma Žene u poljoprivredi. Također postoji poziv da se poboljšaju uvjeti za radnike s niskim plaćama u poljoprivredi i preradi hrane, ali nema novih alata za provedbu koji bi to poduprli.
Očekujte protivljenje drugih igrača, kao što su trgovci na malo i proizvođači hrane, koji tvrde da će više cijene na farmama povećati troškove za potrošače, ali i zabrinutost da EU ne čini dovoljno da zaštiti radnike u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru od niskih plaća i loših uvjeta.
3. Manje kazni – više poticaja
Komisija želi da se poljoprivreda dekarbonizira i manje zagađuje, ali poljoprivrednike treba promatrati kao dio rješenja, a ne kao problem, tvrdi se u viziji. To znači manje kazni i više poticaja, dok bi prehrambene tvrtke i trgovci na malo trebali snositi što veći teret za klimu i okoliš. Ipak ostaje nejasno kako će se smatrati odgovornima.
Mnoštvo zahtjeva poljoprivrednika za ekološkim odstupanjem pokazuje da “pristupi koji odgovaraju svima” ne funkcioniraju, kaže Komisija. Zato će pojednostavljenje CAP-a sredinom godine dati zemljama EU više fleksibilnosti, prebacujući CAP “od uvjeta ka poticajima”, uključujući “pojednostavljene” usluge ekosustava.
Plan uključuje jaču potporu uzgoju ugljika, proizvodnji bioenergije, organskim i agroekološkim praksama te bioekonomiji i cirkularnosti. Bruxelles također želi da biopesticidi i nove genomske tehnike brže stignu na tržište – s prijedlogom o biopesticidima koji je obećan ove godine – dok se biotehnologija mora povećati.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) trebala bi dobiti veći proračun kako bi ubrzala procjene sigurnosti i uklonila regulatorna uska grla. Ipak, nisu sve inovacije dobrodošle. Upozorava se da se “određene prehrambene inovacije ponekad vide kao prijetnja”. Ističe se da stoka “je i ostat će bitan dio” prehrambenog sustava EU-a, s vlastitim posvećenim “tijekom rada” za jačanje konkurentnosti. Aditivi za stočnu hranu “bit će ključni” kako bi sektor postao održiviji.
4. Više domaće hrane i stočne hrane i suzbijanje uvoza
Trenutačno se EU uvelike oslanja na ključni uvoz gnojiva iz Rusije, Bjelorusije i Sjeverne Afrike, dok soja za stočnu hranu uglavnom dolazi iz Južne i Sjeverne Amerike.
Kako bi se to popravilo, Hansenova vizija uključuje novu strategiju za poticanje biljnih proteina uzgojenih u EU, povećanu proizvodnju niskougljičnih i recikliranih gnojiva te više ulaganja u domaće agritech inovacije. Komisija također istražuje ideju o zalihama hrane — potez koji signalizira veću zabrinutost za otpornost opskrbnog lanca.
Jedan od politički najosjetljivijih dijelova vizije? Plan trgovinskog reciprociteta očekuje se 2025., u kojem će se navesti kako će EU provoditi jednake standarde za uvoz pesticida, dobrobiti životinja i održivosti.
Kako bi to poduprla provedbom, Komisija želi uspostaviti namjensku radnu skupinu za kontrolu uvoza, koja će raditi sa zemljama članicama na jačanju graničnih provjera i sprječavanju ulaska zabranjenih tvari na tržište EU-a.
Ključna promjena u odnosu na prethodni nacrt koji je procurio, sada nema izričite zabrane tvrtkama iz EU-a da izvoze otrovne pesticide koji su zabranjeni kod kuće. Umjesto toga, Komisija će započeti s procjenom učinka, ostavljajući otvorenim kako bi buduća ograničenja mogla izgledati.
5. Mrvice za potrošača
Novim pravilima ne smetaju previše ni hrana ni potrošači. Komisija će predložiti jačanje uloge javne nabave.
Dokument poziva na kraće opskrbne lance. Hraniti se zdravo također znači jesti lokalno, tvrdi se, jer je nažalost “hrana se više prerađuje, prehrambene navike se mijenjaju, a lanci opskrbe postali su dulji”. Iz tog će se razloga svake godine održavati Dijalog o hrani s dionicima kako bi se raspravljalo o preformulaciji proizvoda, dostupnosti hrane i prikupljanju podataka o unosu hrane. Berlaymont će pokrenuti studiju o utjecaju ultraprerađene hrane na zdravlje i namjerava proširiti označavanje zemlje podrijetla.
Još jedna promjena u odnosu na ranije procurjeli dokument je odlomak o tome kako bi potrošači trebali primati “pouzdane informacije” i da će se EU obračunati s “obmanjujućim ekološkim tvrdnjama i nepouzdanim oznakama održivosti”. Potrošači bi također trebali “podržavati poljoprivrednike u tranziciji” prema ekološkoj proizvodnji, jer “tržišta ne uspijevaju nagraditi već postignuti napredak”.
Nema spomena o označavanju na prednjoj strani pakiranja, profilima hranjivih tvari za reklamiranje slatkih, slanih i masnih proizvoda ili biljnoj prehran
