Dva mjeseca prije žetve slavonski ratari bore se s hrđom od koje je pšenica oboljela, a analitičari s osluškivanjem kako kriza u Ukrajini utječe na kretanje cijena te žitarice, jer je ta zemlja po izvozu žita, od deset milijuna tona, šesta u svijetu, piše Glas Slavonije.Daleko od tamošnjeg zveketa oružja, poljoprivrednik Mario Milušić iz Piškorevaca pod pšenicom ima 100 hektara; zabrinjavaju ga i hrđa i cijena.
– Slavoniju je pogodila hrđa; raširi se u jednom danu na velikom prostoru. Ima je i u Srijemu, oko Zagreba, u Podravini… Od mojih 100 ha hrđa je zahvatila 40, a u Đakovštini sigurno 60 posto površina pod pšenicom. Njive se žute od nje, suši biljku, a ne možemo prskati zbog kiše. Do žetve će biti potrebno i do četiri prskanja, dva više nego inače. Hrđa će smanjiti prinos za 30-40 posto, a “kvaka” je u sortimentu i sjemenskoj robi – kaže Milušić.
Na drugom kraju Globusa, u Ukrajini, tamošnja kriza, kažu u Žitozajednici, tek neznatno podiže cijenu pšenice; situaciju “amortiziraju” drugi čimbenici, koji “idu na ruku” kretanjima cijena pšenice.
– Svjetski urod pšenice je 700 milijuna tona, što je za 1 % manje nego lani. Globalne zalihe su 190 milijuna tona i zbog stabilne potražnje zalihe se neće mijenjati ni sljedeće sezone – objašnjava neznatni utjecaj ukrajinske krize na cijenu pšenice direktorica Žitozajednice Nada Barišić.
Dodaje i kako EU očekuje neznatan pad proizvodnje te žitarice, od 0,3 %. Sve to neutralizira negativan utjecaj ukrajinskih događaja na pšenicu i cijene.
– Zbog velikih zaliha i ne pretjerane potražnje u ovom razdoblju porast cijene pšenice zbog ukrajinskih događaja nije značajan. Ne očekuje se nestabilnost – kaže Barišić, dodajući da se u RH od početka godine pšenicom trguje uz stabilnu cijenu od 1,45 do 1,50 kuna.
S obzirom na to da je pšenica u našim prilikama samodostatna kultura, ne ovisimo o njezinu uvozu pa nas ukrajinska kriza ne bi ni tu trebala znatnije doticati. Potvrda tome – ove godine, kaže Barišić, izvezli smo 411.000 tona pšenice.
Lani su projekcije bile da će žetva biti rekordna – s prinosom od milijun tona, te da će RH i tako, tom simboličnom, okruglom, brojkom, obilježiti svoju prvu žetvu u Uniji, na čijem tržištu tom krušaricom participiramo sa samo 1 %. Žetva 2013. gotovo je potvrdila “milijunske” prognoze – ovršeno je oko 965.000 tona. Rekordno se lani sijala zbog preklanjske dobre cijene, od 1,35 kn, koju su ratari očekivali i lani, no…
– Ove godine zasijano je 20 % manje pšenice, no posljednjih pet godina to je prosjek – kaže Barišić te navodi da se 2014. očekuje prinos od 800.000, a naše potrebe su maksimalno 550.000 tona.
– Slavoniju je pogodila hrđa; raširi se u jednom danu na velikom prostoru. Ima je i u Srijemu, oko Zagreba, u Podravini… Od mojih 100 ha hrđa je zahvatila 40, a u Đakovštini sigurno 60 posto površina pod pšenicom. Njive se žute od nje, suši biljku, a ne možemo prskati zbog kiše. Do žetve će biti potrebno i do četiri prskanja, dva više nego inače. Hrđa će smanjiti prinos za 30-40 posto, a “kvaka” je u sortimentu i sjemenskoj robi – kaže Milušić.
Na drugom kraju Globusa, u Ukrajini, tamošnja kriza, kažu u Žitozajednici, tek neznatno podiže cijenu pšenice; situaciju “amortiziraju” drugi čimbenici, koji “idu na ruku” kretanjima cijena pšenice.
– Svjetski urod pšenice je 700 milijuna tona, što je za 1 % manje nego lani. Globalne zalihe su 190 milijuna tona i zbog stabilne potražnje zalihe se neće mijenjati ni sljedeće sezone – objašnjava neznatni utjecaj ukrajinske krize na cijenu pšenice direktorica Žitozajednice Nada Barišić.
Dodaje i kako EU očekuje neznatan pad proizvodnje te žitarice, od 0,3 %. Sve to neutralizira negativan utjecaj ukrajinskih događaja na pšenicu i cijene.
– Zbog velikih zaliha i ne pretjerane potražnje u ovom razdoblju porast cijene pšenice zbog ukrajinskih događaja nije značajan. Ne očekuje se nestabilnost – kaže Barišić, dodajući da se u RH od početka godine pšenicom trguje uz stabilnu cijenu od 1,45 do 1,50 kuna.
S obzirom na to da je pšenica u našim prilikama samodostatna kultura, ne ovisimo o njezinu uvozu pa nas ukrajinska kriza ne bi ni tu trebala znatnije doticati. Potvrda tome – ove godine, kaže Barišić, izvezli smo 411.000 tona pšenice.
Lani su projekcije bile da će žetva biti rekordna – s prinosom od milijun tona, te da će RH i tako, tom simboličnom, okruglom, brojkom, obilježiti svoju prvu žetvu u Uniji, na čijem tržištu tom krušaricom participiramo sa samo 1 %. Žetva 2013. gotovo je potvrdila “milijunske” prognoze – ovršeno je oko 965.000 tona. Rekordno se lani sijala zbog preklanjske dobre cijene, od 1,35 kn, koju su ratari očekivali i lani, no…
– Ove godine zasijano je 20 % manje pšenice, no posljednjih pet godina to je prosjek – kaže Barišić te navodi da se 2014. očekuje prinos od 800.000, a naše potrebe su maksimalno 550.000 tona.
