Meteorolog Ivan Čačić kaže kako je nedvojbeno da je čovjek pridonio zagrijavanju atmosfere što je dovelo do brzih promjena u atmosferi, oceanu i kriosferi odnosno zamrznutom dijelu zemljine površine, i biosferi,
Zbog toga su vrućine učestalije, a hladni događaji sve rjeđi. Otkrio je kako su 90 posto šanse da će jedna godina do 2025 biti najtoplija u povijesti.
Poljoprivreda na udaru
”Poljoprivreda je izuzetno vezana u klimu i hidrološke prilike. Suša je jedna od najtežih posljedica za koju se kraja stoljeća očekuje da će joj do kraja stoljeća biti izloženo više od dvije milijarde ljudi. Suša i nestašica vode međusobno su povezani fenomeni koji mogu pokrenuti velike nesreće, kao što je glad”, objasnio je Čačić.
Kada je riječ o projekcijama za Hrvatsku, Čačić kaže da otkrivaju rizike od suše i nedostatak vode u istočnim i južnim predjelima.
Ekologija košta
Također, dodao je da će svijet sve više ulagati u ekologiju i da taj pokušaj ograničavanja zagrijavanja na 1,5 stupnja neće biti jeftin. Do 2035. to zahtjeva godišnje ulaganje u energetski sustav od oko 2,4 bilijuna dolara.
Agronomi pojašnjavaju da se bilje, nakon sjetve i gnojenja u razdobljima duge suše bez navodnjavanja, ne razvija i ne crpi gnojivo. Ako ta suša potraje, najčešće je prekinu velike bujične kiše. Enormne količine vode prodiru u tlo i postupno spuštaju neiskorišteno gnojivo te se zagađuju podzemne vode koje su pak vrlo skupe.
Nesigurnost opskrbe vodom globalno gospodarstvo košta enorman novac. Do 500 milijardi dolara godišnje!
Predviđa se da je za dostatnu poljoprovrednu proizvodnju do 2050. potrebno dodatnih 593 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta što je površina gotovo dvostruko veća od Indije.
S druge strane, godišnje se izgubi ili rasipa jedna trećina sve proizvedene hrane. To je ekvivalent 1,3 milijarde tona hrane koje pripada prostoru od 1,4 milijarde hektara, što predstavlja površinu veću od Kanade i Indije zajedno i blizu je 30% svjetske površine poljoprivrednog zemljišta.
