Gordan Jandroković rekao je danas na tematskoj sjednici Odbora za poljoprivredu da Hrvatska ide u pozitivnom smjeru kada je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji.
Vidljiv podatak je da je u zadnjih 10 godina, kako kaže Jandroković, porasla sveukupna proizvodnja za otprilike milijardu eura s predviđanjima da će Hrvatska dostići u nekoliko godina i 3.9 milijardi eura sveukupne proizvodnje, što je za europsku poljoprivrednu proizvodnju jedan mali dio, ali je pokazatelj da Hrvatska ide u pozitivnom smjeru.
“Hrvatska iznad prosjeka po broju mladih poljoprivrednika”
“Naravno, postoje sektori koji su gubitnici ovog ulaska u EU, ali postoje i oni koji su itekako ojačali, postali globalno konkurentni i pokazali da Hrvatska ima znanja i ljude koji se mogu nositi sa snažnom međunarodnom konkurencijom.
Posebno ohrabrujući je podatak da smo iznad prosjeka kada je u pitanju bavljenje mladih ljudi poljoprivredom u odnosu na ostale zemlje članice EU”, rekao je Jandroković na tematskoj sjednici kojom je saborski Odbor za poljoprivredu obilježio desetogodišnjicu članstva Hrvatske u EU.
Podsjetio je i da je velika kriza oko Agrokora izravno pogodila poljoprivredni sektor te naglasio da “bez intervencije države uopće nije sigurno što bi se dogodilo u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije”.
“Nakon toga bili smo suočeni s pandemijom covida-19, pa su uslijedili veliki potresi koji su ponovo dotakli jedan dio naših poljoprivrednih područja, te je na kraju sve eskaliralo i s ratom u Ukrajini koji je u potpunosti izmijenio uvjete na tržištu energenata i hrane”, rekao je Jandroković.
Petir: Bez zajedničke EU poljoprivredne politike, Hrvatskoj bi bilo teško držati glavu iznad vode
Na sjednici je bilo riječi o pozitivnim praksama zajedničke poljoprivredne politike EU, ali se i upozorilo na izazove koje ta politika donosi pred države članice i utjecaje koje ima na konkurentnost hrvatske poljoprivrede.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir ocijenila je da je susret hrvatske poljoprivrede s konkurencijom otvorenog europskog tržišta bio svojevrstan šok te da su određena, godinama nerješavana strukturna pitanja u našoj poljoprivredi “došla na naplatu”.
“Iako će kritičari reći da omjer uloženog novca u hrvatsku poljoprivredu u proteklih 10 godina i onog što se proizvodi nije u balansu, činjenica je da bi bez novca iz zajedničke poljoprivredne politike za Hrvatsku bilo jako teško držati glavu iznad vode. U ovih 10 godina iz različitih europskih fondova u hrvatsku poljoprivredu, ribarstvo i šumarstvo, ruralni razvoj uloženo je 6.84 milijarde eura”, rekla je Petir.
“Hrvatskoj poljoprivredi je potreban zaokret u načinu funkcioniranja”
Hrvatskoj poljoprivredi je potreban zaokret u načinu funkcioniranja, istaknuto je na sjednici, “kako bismo proizvodili proizvode s dodanom vrijednošću i prestali izvoziti sirovinu na kojoj onda druge države stvaraju dodanu vrijednost”.
Povećanje dodane vrijednosti sektora sigurno će rezultirati stvaranjem novih radnih mjesta u ruralnim područjima, povećanjem prihoda i diferencijacijom hrvatskih proizvoda”, zaključila je Petir.
Kroz nacionalni strateški plan, koji je na tragu ciljeva strategije poljoprivrede, najavljeno je značajno povećanje obujma poljoprivredne proizvodnje na četiri milijarde eura do 2030. S tom namjerom je planirano povećanje obujma proizvodnje u voćarstvu, svinjogojstvu i povrtnjacima, kao i izgradnja regionalnih skladišnih distributivnih centara.
