Osim s klimatskim promjenama, poljoprivrednici se bore i s tržištem. Niske otkupne cijene iz godine u godinu im ruše profit, a uz rastuće troškove mnogi se pitaju ima li smisla uopće baviti se proizvodnjom hrane.
Otkupljivači povrća su odjednom prekinuli otkup paprike i krastavca. Stoga su povrtlari prisiljeni zaorati tone tog povrća u zemlju, jer ga nemaju kako prodati. Dodaju da ih pritom uništava i konkurencija iz okolnih zemalja iz kojih se povrće uvozi.
“Otkupljivači su dogovoreno zatvorili otkup. Dok je bio otvoren otkup cijena je bila 20 centi, a nama dnevni troškovi prerastu tih 20 centi po kilogramu da bi uopće mogli profitabilno živjeti. Zato je to tu gdje je, jer bilo je dosta toga uvozne robe znači i Srbija i Albanija”, rekao je za HRT poljoprivrednik Marin Vedriš iz Starog Gradca.
Povrtlar Ivan Počepan baca paprike iz svog plastenika. Radi se o tonama povrća koje se moglo naći na tržnicama, u trgovinama i u restoranima. “Tržište je takvo neuređeno, nekontrolirano da po toj cijeni meni se ne isplati tu robu pakirati. Manji mi je trošak baciti to na zemlju. Jednostavno, to je tužno, jer tu je uloženo u plastenike, u tehnologiju”, naglasio je Ivan Počepan iz Rogovca.
Mnogi se poljoprivrednici žale da ne mogu sklopiti kvalitetne ugovore s otkupljivačima. Dodaju da ti ugovori vrijede samo dok traje otkup, pa se s plasmanom svoje robe kasnije moraju sami snalaziti.
Porazni su i podaci o uvozu, jer svake godine Hrvatska uveze oko 270.000 tona povrća. Ništa bolje nije stanje ni s bacanjem hrane. Prošlogodišnje procjene govore o tome da na otpadu završi čak 286.000 tona hrane. Zanimljivo, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju bilježi se gotovo konstantan pad proizvodnje gotovo svih namirnica, od pšenice, preko voća i povrća pa do mlijeka i mesa. Jedina rijetka iznimka je proizvodnja piletine i jaja.
