Izrael navodnjava 46 posto od 420.000 obradivih površina i uvoze tek žito, uljarice, šećer i nešto mesa, a Hrvatska svega 2,5 posto od 1,56 milijuna hektara i ovisnica je o uvozu, piše u utorak Večernji list.
Zbog dugotrajne suše protekloga ljeta koja je desetkovala urod brojnih hrvatskih poljoprivrednika, Croatia osiguranje u protekla je dva tjedna isplatilo 12,6 milijuna kuna naknada, dok ukupne procjene za više od 1000 osiguranih poljoprivrednika iznose oko 13,7 milijuna, objavili su jučer iz te kompanije.
No dok se poljoprivrednici, s jedne strane, i dalje teško odlučuju za osiguranje “tvornice pod vedrim nebom”, čini se da ni navodnjavanje ne ide prema planu.
Zna li se kako je suša u ljetnim mjesecima u Hrvatskoj u razdoblju od 1980. do 2014. bila najveći pojedinačni uzrok šteta uzrokovanih klimatskim promjenama, te da je samo od 2013. do 2016. prouzrokovala štetu od ukupno 3 milijarde kuna – što je jednako 43 posto izravnih potpora isplaćenih za poljoprivredu u istom razdoblju – u ovome bismo trenutku morali navodnjavati i 50-60 posto obradivih površina, tvrde stručnjaci. No na začelju smo EU.
Prema Nacionalnom projektu navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama (NAPNAV) iz 2005. Hrvatska je raspolagala s 244.000 ha površina pogodnih za navodnjavanje i još 600.000 ha s manjim ograničenjima.
Dodatni zamašnjak daju mjere Progama ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. – 666 mil. kuna za izgradnju 17 sustava javnog navodnjavanja, ukupnog obuhvata 7072 ha, od kojih je pet na 1747 ha dovršeno, a preostalih 12, na 5325 ha, planira se dovršiti do kraja 2023.
