CroAGRO 2024.

Objavio

-

CroAGRO, međunarodni sajam poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije i
Sajmovi hrane i zdravog življenja

Danas su na Zagrebačkom velesajmu otvoreni CroAGRO i SAJMOVI HRANE I ZDRAVOG ŽIVLJENJA. Na sajmovima izlaže 350 izlagača na više od 11.000 m2 izložbenog prostora iz 26 zemalja u 5 paviljona: 8, 8a, 9, 11a i auli između paviljona 11a i 10a. CroAGRO i Sajmovi hrane i zdravog življenja važna su platforma u predstavljanju svih tema iz područja poljoprivrede, hrane i održivog življenja kao i promociju zanimanja u poljoprivredi. Oba sajma pružaju ne samo priliku za upoznavanje s najnovijim proizvodima i tehnologijama već i za uspostavljanje vrijednih poslovnih kontakata.

Pokrovitelji sajmova su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske, Grad Zagreb, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska poljoprivredna komora, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu.

„U skladu s motom Sajam kakav poljoprivreda zaslužuje, Croagro donosi najnovije trendove i tehnologije u poljoprivredi, uključujući naprednu mehanizaciju, opremu i digitalna rješenja koja doprinose povećanju produktivnosti. Očekujte predstavljanje najnovijih modela traktora, kombajna i priključaka, kao i ponudu svega što je potrebno za uspjeh u poljoprivrednoj proizvodnji. Uz prisutnost inozemnih brendova, sajam se ponosi pružanjem snažne podrške hrvatskim proizvođačima poljoprivredne mehanizacije, pružajući im platformu za njihovo povezivanje i tržišni rast. Sajmovi hrane i zdravog življenja, u okviru tematskih cjelina Apitera, Organica, Mystic i KrOnoplja već dvanaest godina su prepoznati kao središnje nacionalno događanje na temu hrane, zdravog života i povratka prirodnoj ravnoteži. Devet hrvatskih županija predstaviti će bogatstvo svojih OPG-ova, očekuje vas premijerni SirFest, prvi festival sira i mliječnih proizvoda, a kada poželite
nešto slatko, ponuda čokolade neće vas ostaviti ravnodušnima.” istaknula je na otvorenju
direktorica Zagrebačkog velesajma Renata Suša.

Sajmove je otvorio izv. prof. dr. sc. Velibor Mačkić, posebni savjetnik za ekonomiju i izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske svečano otvara sajmove koji je tom prilikom spomenuo svoja sjećanja vezana uz Zagrebački velesajam i rekao: „Veliko mi je zadovoljstvo ponovo biti na Zagrebačkom velesajmu. Velesajam je oduvijek bio žila kucavica ovog dijela grada. Sviđa mi se slogan, ali bi dodao da je ovaj sajam ono što se i očekuje, a i da je to ono što Hrvatskoj treba.“ Naglasio je i važnost i ulogu poljoprivrede, kao i prisutnost mladih ljudi na sajmu te dva fakulteta, zagrebačkog i osječkog, koji su temom vezani uz sajam.

Dr. sc. Luka Korlaet, zamjenik i izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba: „Zagrebački velesajam je već gotovo 70 godina ključno mjesto sajmovanja, razmjene i susreta. Sajmovi više nisu samo sajmovi, oni su i edukacija, radionice i predavanja i to nije iznimka ni na ove godine“. Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i izaslanik Predsjednika Vlade RH naglasio je kako je Zagrebački velesajam na najbolji način sljubio dvije teme u jednom događaju. Potvrdio je važnost partnerstva između Ministarstva i Velesajma i pohvalio oragnizaciju poljoprivrednog sajma.
Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu i izaslanica Predsjednika Hrvatskog Sabora je čestitala na organizaciji još jednog vrlo uspješnog sajma i naglasila kako je 350 izlagača respektabilna brojka. Također se osvrnula i na odličan odabir tema o kojima se raspravlja u stručno pratećem programu.

Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore istaknuoje da Zagreb ima jedan respektabilan događaj u Croagru i Sajmovima hrane i zdravog življenja te izrazio zadovoljstvo što se iz godine u godinu povećava broj izlagača koji nude nove tehnologije.
Sajmovi traju do nedjelje, 8. prosinca, a cijena ulaznice iznosi 5 eura i vrijedi za oba sajma.

croagro 2024 Preuzmi

Neto dobit vinara veća za 141,6%

Objavio

Petra Vinceković dipl.ing.agr., Doktoranda

-

Poduzetnici u djelatnosti proizvodnje vina prošle su godine ostvarili netodobit od 5,7 milijuna eura, što je na godišnjoj razini porast za 141,6 posto, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).

Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa u 2023. poslovalo je 275 poduzetnika koji su imali 1542 zaposlenih, što je u odnosu prema 2022. rast broja zaposlenih za 1,9 posto. Ti su poduzetnici lani ostvarili 141,9 milijuna eura ukupnih prihoda, što je rast od 12,9 posto u odnosu prema godini prije, a porasli su im i ukupni rashodi, za 9,9 posto, na 134,4 milijuna eura. Prema podatcima Fine, proizvođači vina su lani ostvarili dobit razdoblja od 9,6 milijuna eura, što je rast od 16,8 posto, a gubitak razdoblja smanjen im je za 36,9 posto, na 3,6 milijuna eura. Tako su iskazali pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 5,7 milijuna eura, što je povećanje netodobiti za 2,4 puta u odnosu prema prethodnoj godini.

Od ukupnog broja poduzetnika u djelatnosti proizvodnje vina, 65,1 posto ih je poslovalo s dobiti, a 34,9 posto iskazalo je gubitak razdoblja, napominju iz Fine. Prosječna mjesečna netoplaća zaposlenih kod poduzetnika u proizvodnji vina u 2023. je iznosila 906 eura, što je 12,8 posto više u odnosu prema prethodnoj godini te 11,9 posto manje od prosječne mjesečne netoplaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske (1028 eura). U djelatnosti proizvodnje vina ostvaren je i pozitivan trgovinski saldo od gotovo dva milijuna eura. Uvoz je povećan za 38,1 posto, na 3,9 milijuna eura, a izvoz za 4,8 posto, na 5,9 milijuna eura.

U djelatnosti uzgoja grožđa u 2023. godini je poslovalo 116 poduzetnika koji su imali 649 zaposlenih. Ti su poduzetnici iskazali pozitivan konsolidirani financijski rezultat, od 3,3 milijuna eura, u odnosu prema godini prije, kada su ostvarili netodobit od 4,5 milijuna eura. Od ukupnog broja poduzetnika u toj djelatnosti, s dobitkom je poslovalo njih 69 posto. Ukupni ostvareni prihodi poduzetnika u djelatnosti uzgoja grožđa iznosili su 48,1 milijun eura, što je povećanje od tri posto u odnosu prema prethodnoj poslovnoj godini. Ukupni rashodi povećani su za 5,9 posto, na 43,9 milijuna eura, dobit razdoblja od 5,1 milijun eura smanjena je za 22,8 posto, a gubitak razdoblja od 1,8 milijuna eura smanjen je za 12,6 posto u odnosu prema 2022. godini. U djelatnosti uzgoja grožđa obračunana je prosječna mjesečna netoplaća u iznosu od 791 euro, što je 5,4 posto više u odnosu prema 2022. godini. Izvoz je pritom smanjen za 7,5 posto, na 2,5 milijuna eura, a uvoz je povećan za 10,5 posto, na 3,4 milijuna eura te je iskazan trgovinski deficit u iznosu od 856 tisuća eura.

Analiza investicija pokazuje povećanje u proizvodnji vina za 110,1 posto, na 4,6 milijuna eura, a u djelatnosti uzgoja grožđa za 163,6 posto, na 5,2 milijuna eura, ističe Fina.

Rokovi za dostavu dokumentacije

Objavio

Agroburza hr

-

Rokovi i retencije za 2024.

Intervencija 70.

Intervencija 70.06.

IAKS mjere RR

Obrasci EKO sheme

Obrasci Intervencija 70.

Kalkulator za izračun potpora

Hranidba prasadi

Objavio

Agroburza hr

-

Najbolja hrana za prasad je mlijeko krmače. U prva dva tjedna prasad može podmiriti svoje potrebe za hranjivim tvarima (osim željeza).

Kada se odbiju treba ih hraniti još 7-10 dana sa predstarterom da bi se ublažilo djelovanjke stresora (promjena sredine). Sadržaj sirovih vlakana u smjesi ne bi trebao biti veći od 6% da bi se osiguralo od proljeva. Nakon 7 dana upotrebljava se starter smjesa koja sadrži sirove proteine ( 20%),sirova vlakna ( 6%),i 1% lizina.

Od težine 15-30 kg upotrebljava se tzv. grover smjesa. Naime, poznato je da se prasad rađa s velikim kapacitetom za brzi rast, ali s probavnim sustavom toliko dozrelim da je u prvih nekoliko dana života sposobna najbolje iskorištavati krmačino mlijeko koje sporo prolazi kroz probavni trakt i dulje je izloženo djelovanju probavnog procesa. No, mlijeko krmače podmiruje potrebe prasadi za hranjivim tvarima (osim željeza) samo u prva dva tjedna života.

Već od početka trećeg tjedna sposobnost razvoja prasadi veća je od rasta što ga mogu postići dobivenom količinom mlijeka. Zbog toga nije teško zaključiti da prasad treba vrlo rano početi prihranjivati dopunskom hranom, što ovisi o vremenu kada je želimo odbiti. Kako je najčešća praksa odbijanja prasadi u dobi sa tri tjedna, praktična iskustva govore da s prihranjivanjem prasadi treba započeti najkasnije nakon navršenoga prvog tjedna života. Pritom prihranjivanje započinje krmnom smjesom visoke koncentracije probavljivih hranjivih tvari – predstarterom.

To je krmna smjesa sa 22 posto bjelančevina, a proizvodi se (kao uostalom sve kompletne krmne smjese za hranidbu prasadi) u tvornicama stočne hrane. Zadaća ovakvog načina hranidbe je da se prasad privikne na uzimanje suhe hrane, podmiri povećana potreba prasadi za hranjivim tvarima i ubrza razvoj odgovarajućih enzima u probavnom sustavu, životinjama potrebnima za kasniji prijelaz iz mlijeka na krutu biljnu hranu. Predstarter se najčešće daje u peletiranu obliku, jer se na taj način omogućuje bolje uzimanje hrane. Osim toga, manji je rasap hrane od smjese koja se daje u brašnatom obliku.

Razvojem prasadi potrošnja predstartera se po jedinki postupno povećava, pri čemu svakako veliku ulogu igra smanjivanje mliječnosti krmače. Primjerice, prasad dnevno u drugom tjednu pojede oko 20 g predstartera, a u trećem oko 100 grama iste krmne smjese. Predstarter se u hranidbi prasadi koristi još 7 – 10 dana nakon odbića. Na taj način se izbjegava tzv. hranidbeni stres, koji uz neizbježan stres zbog odbića može za prasad biti vrlo štetan.

Stoga se predstarter u tom razdoblju postupno zamjenjuje krmnom smjesom – starterom. Potonja je smjesa nešto jednostavnijeg sastava i sadrži oko 20 posto sirovih bjelančevina. Njome se prasad odbijena s tri tjedna hrani do otprilike 42. dana života, odnosno dok ne postigne tjelesnu težinu od 15 kg. Poslije 42. dana života prasad se hrani smjesom za životinje u porastu, odnosno grover smjesom. Tu se krmnu smjesu upotrebljava sve do stavljanja prasadi u tov, tj. dok ne dostigne tjelesnu težinu od 25 kg ili do izdvajanja za rasplod.