Proizveden posljednji kombajn u Županji?!

Objavio

Prema neslužbenim informacijama dobivenim od strane zaposlenika županjske tvrtke Same Deutz Fahr, gasi se tvornica kombajna u Županji, a svi strojevi i oprema sele se u tvornicu u Kazahstan! Strašna je ovo vijest, ukoliko se pokaže točnom, za sve stanovnike Županje i županjskog kraja kojih je krajem prošle godine bilo čak 252.

Ne može se reći kako ova tvrtka nije bila uspješna s obzirom kako je u prošloj godini ostvarila čak 44,22 milijuna eura prihoda i 3,03 milijuna eura dobiti! Međutim, ova globalna tvrtka sa sjedištem u Njemačkoj, očito je pronašla još jeftinije tržite radne snage koje će donositi veću profit od tvornice u Hrvatskoj.

Inače, tradicija proizvodnje kombajna u Županji seže od 1984. godine u okviru Đure Đakovića te je u najboljim danima imala i više od 700 radnika. Pred sam rat, dolazi do sloma ove tvrtke i slijedi doba ‘održavanja glave iznad vode’ kakvo je zadesilo cjelokupno županjsko gospodarstvo (banka, mljekara, šećerana…) sve do 2005. godine kada tadašnja talijanska grupacija Same Deutz Fahr preuzima ovu tvrtku koja je u najboljim danima proizvodila i do čak 400 kombajna godišnje za svjetsko tržište. Tako su iz Županje visoko sofisticirani kombajni išli u Njemačku, Francusku, Rusiju, Ukrajinu, Tursku te Kazahstan gdje su vlasnici očito pronašli ljepši zajednički jezik s tamošnjom vlašću.

U ovom trenutku, pri kraju proizvodne linije jest sastavljanje posljednjeg kombajna koji će izaći iz ove tvornice, model 7206 TS Balance za bugarskog kupca, tako da niti ovaj posljednji primjerak kombajna neće ostati u Hrvatskoj. Da su njemački vlasnici mislili na sve, pokazuje činjenica kako je za potrebe muzeja grupacije SDF koji se nalazi u Njemačkoj proizveden i poseban primjerak kombajna C 9306 TS koji će također do kraja godine biti otpremljen.

S obzirom na značaj ove tvrtke za čitavo vukovarsko-srijemsko, ali i hrvatsko gospodarstvo, naslonjenost na poljoprivredni sektor te broj zaposlenih, tradiciju i prihode iz vanjskotrgovinskog poslovanja, ovo je nemjerljiv gubitak za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo te, slobodno se usudimo reći, katastrofa za čitavu Vukovarsko-srijemsku županiju ukoliko ne dođe do dramatičnog preokreta! U protivnom, u Županji će ostati još samo jedna prazna hala uz rub autoceste Zagreb – Beograd…

Kako saznajemo, sutra je najavljen post i večernja sveta misa u Bošnjacima i Županji za zaposlenike SDF-a koji još službeno nisu upoznati sa svojom sudbino

IZIDOR, 1. Susret ratara Hrvatske

Objavio

Ivanka Pavlović

Slavonija, majka je ratara i bekrija, a Osijek u srcu Slavonije, 7. i 8. studenog 2024. godine bit će domaćin prvog susreta hrvatskih ratara, zanimljivog naziva IZIDOR. Naime, Izidor je svetac, zaštitnik ratara i poljodjelaca, o kojima se nedovoljno govori, iako je ratarstvo grana poljoprivrede u kojoj je Hrvatska ne samo samodostatna, nego ratarska proizvodnja daje jedan od vodećih izvoznih proizvoda Hrvatske, a to su žitarice i soja.

Stoga su Gospodarski list, kao najstariji i utjecajan poljoprivredni medij u Hrvatskoj, u suorganizaciji s agencijom Infomart i domaćinom Osječko-baranjskom županijom, odlučili organizirati IZIDOR – 1. Susret hrvatskih ratara, kako bi se ratari okupili na jednom mjestu i saznali najnovije informacije o ratarskoj proizvodnji od renomiranih hrvatskih i stranih stručnjaka, koji će predstaviti mogućnosti razvoja i unaprijeđenja ratarske proizvodnje OPG-a, poljoprivrednih zadruga i tvrtki koje proizvode ratarske kulture.
Na ovom Susretu hrvatski ratari dobit će uvid u nove ratarske tehnologije, suvremenu opremu i aktualne svjetske trendove, kako bi njihova proizvodnja bila još konkurentnija i njihovi ratarski proizvodi traženiji na tržištu.

Potencijala i prostora za napredak uvijek ima, a to vrijedi i za ratarstvo.
Upravo to će na 1. Susretu hrvatskih ratara – IZIDORU, pokazati primjeri domaćih i inozemnih proizvođača koji primjenjuju vrhunsku tehnologiju i znanje u primarnoj ratarskoj proizvodnji, ali i koriste ratarske proizvode kao sirovinu za povećanje ukupne vrijednosti vlastite proizvodnje.

I vi imate mogućnost sudjelovati i susresti se s najboljim hrvatskim ratarima u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije, 7.-8. studenog ove godine.

IZIDOR – bolja budućnost hrvatskog ratarstva vas čeka!

Suše najviše pogodile proizvodnju kukuruza u Slavoniji

Objavio

Agroburza hr

Ekstremne suše negativno su utjecale na poljoprivredu u Hrvatskoj. Državni zavod za statistiku (DZS) nedavno je objavio da će ove godine pasti proizvodnja kukuruza za 17,3 posto, u odnosu na godinu prije.

Matija Brlošić, poljoprivrednik i član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), kaže da je suša najviše pogodila Slavoniju, najvećeg proizvođača kukuruza u Hrvatskoj, i da je to jedan od razloga za pad proizvodnje.

“S obzirom na visoke temperature i dugo razdoblje bez oborina, očekuje se smanjenje prinosa kukuruza od 30 do 50 posto u istočnom dijelu zemlje, a ukupno u Hrvatskoj, proizvodnja bi mogla biti manja za oko 17 posto. Mislim da su površine pod kukuruzom ostale iste kao i prošle godine tako da je do pada došlo prvenstveno zbog vremenskih uvjeta”, rekao je Brlošić za Financije.hr.

“Prinosi su manji djelomično i zbog skupih mineralnih gnojiva. Poljoprivrednici zbog toga ne idu s gnojidbom na visoke prinose. Dakle, radi se o kombinaciji koja je dovela do smanjenja proizvodnje”, dodao je.

Ističe da je teško predvidjeti kakav će urod biti sljedeće godine jer je u poljoprivredi nemoguće imati dugoročne prognoze.

“Ipak, možemo donijeti neke zaključke. Na primjer, bolje su prošli oni koji su sijali kukuruz ranije. Međutim, teško je reći hoće li to pravilo vrijediti i za 2025. godinu. Svjedoci smo velikih količina padalina u određenom razdoblju, a pogodile su nas i ekstremno visoke temperature te dugotrajne suše”, kazao nam je.

Cijena mineralnog gnojiva polako pada, što je ohrabrujuće jer znači da bi ga poljoprivrednici mogli više trošiti, a to bi moglo dovesti do rasta proizvodnje. No, naglašava Brlošić, još uvijek je sve preskupo, od sjemena do zaštitnih sredstava, da bi se išlo na neke vrhunske prinose.

Objasnio nam je i da se u sušnim godinama mogu pojaviti mikotoksini koji otežavaju plasman kukuruza na tržištu. Međutim, veće koncentracije se obično pojave tijekom godina u kojima su zabilježene velike količine padalina.

“Mikotoksini su sekundarni produkti metabolizma koje plijesni sintetiziraju tijekom rasta na supstratima biljnog i životinjskog porijekla”, piše na internetskoj stranici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Mnogim poljoprivrednicima potrebna je pomoć s obzirom na gubitke koje su bilježili u ovoj godini. Brlošić ističe da Zajednička poljoprivredna politika (ZPP), kojom je usuglašena visina financiranja do 2027. godine, uopće nije uzela u obzir inflaciju i ostale probleme u poljoprivredi.

Smatra da se ciljevi ZPP-a neće moći ostvariti jer nema dovoljno financijskih sredstava i da će cijene morati rasti kako bi se nadoknadili gubici.

“Ako Europska komisija želi nastaviti misiju ZPP-a, s ciljem dostatnosti kvalitetne i cjenovno pristupačne hrane, morat će prvo povisiti omotnicu za poljoprivredu i to značajno, čak i do 50 posto”, rekao je za naš portal član HPK-a.

Obično cijene robe rastu kada dođe do poremećaja u proizvodnji koji dovede do pada proizvodnje pa je logično očekivati da bi se tako nešto moglo dogoditi i s cijenama kukuruza. Trenutačno su cijene kukuruza stabilne i kreću se oko 170 eura po toni, što nije malo, ali poljoprivrednici smatraju da bi moglo biti bolje.

Brlošić kaže da ćemo vjerojatno imati stabilnu potražnju za kukuruzom zbog čega bi ipak cijena te žitarice mogla ostati nepromijenjena. Ako i dođe do poskupljenja sirovine, to ne bi trebalo previše utjecati na potrošače.

“Trenutačno je cijena mesa poprilično dobra. Ona je u zadnjih nekoliko godina značajno porasla tako da može podnijeti cijenu kukuruza, čak i da ta cijena naraste”, objasnio je.

Prema DZS-u, procjenjuje se da će proizvodnja šećerne repe u ovoj godini pasti za 12 posto, u odnosu na 2023. Istodobno, proizvodnja suncokreta bit će manja samo za 1,9 posto, dok je u 2024. proizvedeno 12,7 posto više soje.

“Soja je, s obzirom na procjene koje su bile u sedmom mjesecu, izgledala fantastično. Smatralo se da će biti vrlo dobri prinosi. S druge strane, kod šećerne repe se već u sedmom mjesecu, zbog ekstremnih temperatura i pojave određene bolesti, koju do sada nismo imali, dogodila katastrofa”, kazao je Brlošić.

“Prvi put imamo situaciju gdje se površine uopće neće vaditi. Tu će prinosi pasti za 50 posto i više. Osim toga, urod soje zbog suše vjerojatno neće biti tako dobar kako se predviđalo u sedmom mjesecu. Dakle, trenutačno će ove godine najveći gubici u Slavoniji biti kod proizvodnje soje i šećerne repe. Suncokret pak ima relativno dobre prinose s obzirom na sušu jer to je biljka koja podnosi takve vremenske uvjete. Prinosi nisu rekordni, ali bit će zadovoljavajući”, dodao je.

S obzirom na klimatske promjene, i u 2025. godini nas vjerojatno čekaju visoke temperature. Poljoprivrednici se zato moraju pripremiti, koliko god je to moguće, kako bi zaštitili svoje usjeve.

Bundeva od “samo” 520 kg

Objavio

Ivanka Pavlović

Atrakcija jesenskog festivala u Tovarniku i ove su godine bile – divovske bundeve. Najtežu je, opet, uzgojio Ivica Ribarić iz Kozarca u Baranji, a teška je 520 kilograma. Druga je na vaganju bila bundeva od 190 kilograma što ju je uzgojio Krunoslav Peić iz Lovasa, dok je treća, ona Šandora Varge iz Starih Jankovaca, težila 48 kilograma.

Subotnje vaganje divovskih bundeva pokazalo je međutim, koliko su ovogodišnje vrućine i suša na istoku Hrvatske uzele danak jer, bundeve su bile znatno manje nego prijašnjih godina. U Tovarniku je naime, 2023. godine pobjednička bundeva bila i hrvatski rekorder – težila je gotovo tonu, odnosno točno 982,4 kilograma. I ta je narasla kod Ribarića. -Ova je godina bila vrlo problematična za nas uzgajivače divovskih bundeva ili dugačkih tikvi. Uslijed (pre)visokih temperatura i suše bilo je teškoća već s oprašivanjem, sporo su rasle, kasnije su bundeve “pucale”… Bilo je stresno, no ipak sam zadovoljan s obzirom na takve uvjete – kazao je Peić, uzgajivač divovskog i egzotičnog povrća, čija je dosad najteža bundeva bila teška 440 kilograma.

Tradicionalno, na Tovarničkom jesenskom festivalu, a bilo je ovo 18. izdanje, natječu se i uzgajivači najdužih tikvi. Prvo mjesto je pripalo Goranu Laziću iz Kikinde (Srbija) čija je tikva dosegnula dužinu od 335 centimetara. -Zadovoljni smo kako se odvijao naš dvodnevni festival, a srećom i vrijeme nas je poslužilo, bez kiše. Brojni posjetitelji mogli su uživati u doista velikom broju događanja, od obilaska štandova s domaćim proizvodima Srijema i Slavonije, preko natjecateljskog dijela do gastro ponude i zabavnog programa – komentirao je načelnik Općine Tovarnik kao organizatora festivala, Anđelko Dobročinac. A osim bundeva i tikava, natjecalo se u Tovarniku i u kuhanju pekmeza, dok je i grahijada okupila vrsne majstore kuhanja. Najbolji je pekmez skuhao OPG Stjepan Gelemanović iz Ilače, a drugo i treće mjesto osvojile su Udruga žena iz Komletinaca odnosno Hrvatska žena Stari Jankovci. Najukusniji grah su pak, spravili članovi Konjogojske udruge Ilača koji su i osvojili prvo mjesto, a slijedili su nakon njih Velimir Draženović iz Otoka i ekipa Teniskog kluba As iz Tovarnika.

Zanimljiva tovarnička manifestacija koja je, kako je rekao Dobročinac, kroz gotovo dva desetljeća održavanja dobila i međunarodni predznak – iako većina sudionika dolazi iz Slavonije, Baranje i Srijema – u ulozi je i turističkog jačanja Tovarnika i okolice, kao i očuvanja tradicije tog kraja i promocije lokalnih poljoprivrednih proizvoda. K tome, uživalo se u gastro delicijama poput šarana na rašljama i bika s ražnja. Nije nedostajalo ni zabave, pa je prve večeri na koncertnoj pozornici bio Zvonko Bogdan, a druge su večeri to bili Pastiri – Bijelo dugme tribute band, potom Jurica Pađen s Aerodromom i DJ Omaks. Dijelom festivala bio je i 17. Gospodarski forum Vukovarsko-srijemske županije s temom poticajnih mjera za razvoj tog dijela RH.

1...101112...90 Stranica 11 od 90