Obavještavamo Vas da će od ponedjeljka, 7. listopada 2024. godine biti omogućeno podnošenje zahtjeva za upis, promjene i ispis u Upisnik poljoprivrednika i Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava preko AGRONET sustava.
Vjerujemo da će se našim korisnicima na ovaj način olakšati poslovanje jer će odsada sve aktivnosti vezane uz svoje gospodarstvo moći prijavljivati i mijenjati elektroničkim putem bez fizičkog odlaska u naše podružnice kao što je to do sada bilo potrebno.
Zbog lakšeg snalaženja i prvih koraka, na sljedećoj poveznici možete pronaći Korisničke upute u kojima su detaljno pojašnjeni svi potrebni koraci.
Korisnicima koji nisu u mogućnosti sami popuniti zahtjev za upis/promjenu/ispis, pomoć će pružati djelatnici podružnica Agencije za plaćanja.
APPRRR je poslala Obavijest svim korisnicima da si još jednom provjere parcele u Jedinstvenom Zahtjevu 2024.
Kako bi se Agenciji za plaćanja omogućilo pouzdano opažanje, praćenje i procjena poljoprivrednih aktivnosti i praksi i ispravno mogla ocijeniti prihvatljivost vaših parcela za isplatu potpora za 2024. godinu, još jednom provjeriti jeste li ispravno prijavili poljoprivredne kulture i njihove granice na Jedinstvenom zahtjevu za 2024. godinu. Podaci o vrsti kulture koju ste prijavili i prostorni podaci površina dostupni su vam u AGRONET sustavu kartici Monitoring. Do 1. studenog 2024. možete izvršiti izmjene ili povlačenja zahtjeva bez administrativnih kazni.Stoga vas molimo da još jednom pregledate jeste li ispravno upisali kulturu i ucrtali površine pod tom kulturom na slijedećim parcelama: …
Korisnik i Agencija prate poljoprivredne aktivnosti tijekom cijele proizvodne godine, Agencija upozorava korisnika o postojanju pogreške i daje mu mogućnost da je ispravi, Ako se poštuju vremenska ograničenja pogreške se mogu ispraviti bez sankcija što je povoljno za poljoprivrednika te konačno poljoprivrednik ima bolji uvid u svoj zahtjev prije samog plaćanja.
Što ako su trenutno u Monitoring sustavu parcele crvene ili žute?
Ako je poljoprivredna aktivnost obavljena (obrada, žetva, košnja, …) a parcele su i dalje crvene i žute to znači da:
treba još pričekati jer sustav prati i snimke koje slijede nakon datuma poljoprivredne aktivnosti i tek kad je dostatni slijed snimaka promatran boja „semafora“ mijenja se u zeleno ili
automatskom procjenom satelitskim podacima nije vidljiva poljoprivredna aktivnost (zbog nedovoljnog broja snimaka ili snimaka pod oblacima)
Trebaju li poljoprivrednici brinuti ako su poljoprivrednu aktivnost obavili, a parcele su crvene ili žute?
Ne trebaju brinuti jer će žute i crvene parcele biti pregledane stručnom provjerom djelatnika Agencije za plaćanja prije no što se odluči da li su prihvatljive ili neprihvatljive za isplate potpora. Stručna provjera predstavlja niz provjera koje provodi stručna osoba Agencije za plaćanja koristeći Sentinel podatke i druge vrste podataka najmanje istovjetne vrijednosti, odnosno podatke drugih satelita iste ili veće rezolucije, digitalne ortofoto snimke, podatke iz drugih baza i evidencija te po potrebi provodi terenske provjere ili zatraži dostavu geotagirane fotografiju, putem AgroGTF aplikacije od poljoprivrednika.
Što to znači kada se u ranom upozorenju navodi da su parcele heterogene (tj. nisu homogene)?
To znači da postoje naznake da poljoprivrednik možda nije ispravno prijavio poljoprivrednu kulturu i ucrtao površinu pod tom kulturom te treba u AGRONET/Monitoringu još jednom provjeriti da li je na poljoprivrednim parcelama ispravno prijavljena kultura i ispravno ucrtana površina pod poljoprivrednom kulturom (primjer: Na Arkod parceli prijavljen kukuruz, a u stvarnosti su kukuruz i pšenica).
Poljoprivredne kompanije bit će integrirane u Grupu Podravka kroz novoosnovano društvo Podravka Agri kroz koje će Podravka upravljati Beljem, Vupikom, PIK-om Vinkovci i s njima povezanim kompanijama na način da će one, uz prehranu i farmaceutiku, činiti treći stup poslovanja Grupe Podravka.
Sve poljoprivredne kompanije nastavit će poslovati kao samostalna trgovačka društva, a Podravka Agri će usklađivati njihovo poslovanje, uključujući i poslovne segmente koji se horizontalno protežu kroz sve tri kompanije, kao što su, na primjer, svinjogojstvo ili ratarstvo.
Podravka preuzima solidne kompanije s velikim potencijalom, kazala je Dalić. Značajni dijelovi poslovanja ovih kompanija, kako je navela, novo su područje poslovanja za Grupu Podravka, međutim, ratarstvo i povrtlarstvo su područja u kojima postoji značajan prostor za sinergiju.
Grupa Podravka ima i njezino prisustvo u preko 60 zemalja svijeta staviti u funkciju snažnijeg tržišnog nastupa, posebno u dijelu osnaživanja brendova koje proizvode Belje i Baranjka.
Na pitanje kolike investicije imaju u planu u akvizirane kompanije i u kojem razdoblju, Dalić je odgovorila kako se “za iznošenje konkretnih planova i brojki ipak mora pričekati i formalno ispunjenje svih uvjeta nužnih za realizaciju transakcije”.
Namjeravaju nastaviti razvijati suradnju s kooperantima preuzetih poljoprivrednih kompanija, osobito u stočarstvu. “Vjerujemo da će se planiranim daljnjim razvojem poslovanja otvoriti prostor za proširenje suradnje i angažiranje dodatnih kooperanata”.
Osim s klimatskim promjenama, poljoprivrednici se bore i s tržištem. Niske otkupne cijene iz godine u godinu im ruše profit, a uz rastuće troškove mnogi se pitaju ima li smisla uopće baviti se proizvodnjom hrane.
Otkupljivači povrća su odjednom prekinuli otkup paprike i krastavca. Stoga su povrtlari prisiljeni zaorati tone tog povrća u zemlju, jer ga nemaju kako prodati. Dodaju da ih pritom uništava i konkurencija iz okolnih zemalja iz kojih se povrće uvozi.
“Otkupljivači su dogovoreno zatvorili otkup. Dok je bio otvoren otkup cijena je bila 20 centi, a nama dnevni troškovi prerastu tih 20 centi po kilogramu da bi uopće mogli profitabilno živjeti. Zato je to tu gdje je, jer bilo je dosta toga uvozne robe znači i Srbija i Albanija”, rekao je za HRT poljoprivrednik Marin Vedriš iz Starog Gradca.
Povrtlar Ivan Počepan baca paprike iz svog plastenika. Radi se o tonama povrća koje se moglo naći na tržnicama, u trgovinama i u restoranima. “Tržište je takvo neuređeno, nekontrolirano da po toj cijeni meni se ne isplati tu robu pakirati. Manji mi je trošak baciti to na zemlju. Jednostavno, to je tužno, jer tu je uloženo u plastenike, u tehnologiju”, naglasio je Ivan Počepan iz Rogovca.
Mnogi se poljoprivrednici žale da ne mogu sklopiti kvalitetne ugovore s otkupljivačima. Dodaju da ti ugovori vrijede samo dok traje otkup, pa se s plasmanom svoje robe kasnije moraju sami snalaziti.
Porazni su i podaci o uvozu, jer svake godine Hrvatska uveze oko 270.000 tona povrća. Ništa bolje nije stanje ni s bacanjem hrane. Prošlogodišnje procjene govore o tome da na otpadu završi čak 286.000 tona hrane. Zanimljivo, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju bilježi se gotovo konstantan pad proizvodnje gotovo svih namirnica, od pšenice, preko voća i povrća pa do mlijeka i mesa. Jedina rijetka iznimka je proizvodnja piletine i jaja.
