Kako spasiti voćnjake od nevidljivog neprijatelja: Rat protiv bakterijske paleži jabuka

Objavio

Bakterijska palež jabuka, uzrokovana patogenom Erwinia amylovora, predstavlja jednu od najopasnijih prijetnji voćarskoj industriji diljem Europe. Ova bolest ne štedi samo jabuke i kruške već i preko 160 biljnih vrsta, uključujući dunju, glog, oskorušu i neke ukrasne vrste. Njezina sposobnost brzog širenja i razorni učinak na plodove čine je strahom i trepetom voćara, posebno u Hrvatskoj, gdje je prvi put zabilježena 1995. godine u Nuštru kod Osijeka. Unatoč desetljećima borbe, bolest i dalje napreduje, prisiljavajući poljoprivrednike na stroge protumjere.

Globalni neprijatelj s američkim korijenima
Iako danas predstavlja europski problem, bakterijska palež potječe iz Sjeverne Amerike. U Europu je stigla 1957. godine, a Hrvatsku je pogodila nakon što je prodrla kroz istočnu Slavoniju. Prema podacima Hrvatskog zavoda za poljoprivredu i prehranu (HZPSS), zaraza je danas prisutna u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj i šest drugih županija, s trendom širenja prema zapadu. Iako su inicijalno krčenja i spaljivanja zaraženih stabala bila standardni protokol, patogen je pokazao iznimnu otpornost, što zahtijeva kontinuiranu budnost.

Prepoznavanje neprijatelja: Simptomi i znakovi
Ključ za uspješnu borbu leži u ranom otkrivanju. Bolesna stabla često zadržavaju suho lišće tijekom zime, dok se na granama i deblu pojavljuju tamnosmeđe mrlje i karakteristični jantarnožuti iscjedak (eksudat). Plodovi postaju crvenkasto-smeđi, deformiraju se i mumificiraju. Voćari moraju redovito pregledavati voćnjake, posebno ako je zaraza zabilježena u prethodnim godinama. Svaka sumnjiva grana treba biti odmah uklonjena, a alat za rezanje dezinficiran alkoholom ili formaldehidom kako bi se spriječio prijenos.

Strategije borbe: Od sanitarnih mjera do kemijskih intervencija
Agronomi naglašavaju da je kombinacija preventivnih i reakcijskih mjera ključna. U jesen i proljeće preporučuje se primjena bakrenih fungicida, koji djeluju i protiv krastavosti jabuka. Tijekom cvatnje, učinkovit je fosetil, dok je sanitarni rez vitalan za kontrolu zaraze: zaražene grane režu se 30 cm ispod oštećenog tkiva, a svi otpadci spaljuju u zatvorenim vrećama. Ako je infekcija prešla na deblo, jedino rješenje je uklanjanje cijelog stabla.

Genetska fronta: Otpornije sorte kao dugoročno rješenje
Istraživanja pokazuju da su neke sorte i podloge manje osjetljive na bakterijsku palež. Dok su Braeburn, Fuji i Gala izrazito ranjive, sorte poput Liberty i Red Delicious pokazuju određenu otpornost. Podloge M9 i M26 također su osjetljive, što nameće voćarima potrebu za pažljivim odabirom sadnog materijala. Osim toga, stručnjaci savjetuju rotaciju kultura i izbjegavanje pregustih nasada kako bi se smanjila vlaga – idealna okolina za širenje bakterija.

Zajednička odgovornost: Zašto su svi koraci bitni?
Hrvatska je, kao dio EU, dužna pridržavati se strojih karantenskih protokola. No, uspjeh ovisi i o pojedinačnim akcijama voćara. Svaka zanemarena zarazna grana može postati epicentar nove epidemije. Stoga je edukacija ključna: seminari, vodiči HZPSS-a i suradnja s agronomima mogu smanjiti rizik od gubitaka.

Bakterijska palež jabuka ostaje izazov koji zahtijeva strpljivost, disciplinu i investicije. No, s pravilnom strategijom, čak i najuporniji patogen može biti držan pod kontrolom – a hrvatski voćnjaci zaslužuju tu borbu.

Geopolitičke tenzije i klimatske promjene: Hoće li cijene žitarica doživjeti skok?

Objavio

Agroburza hr

Uzburkano stanje na globalnom tržištu žitarica i sirovina i dalje je pod dominantnim utjecajem geopolitičkih faktora. Unatoč privremenom oporavku američkog dolara, njegova ponovna deprecijacija u ponedjeljak dodatno je pogoršala konkurentnost europskog žita na svjetskoj sceni. Tečaj eura prema dolaru dosegao je čak 1,167 USD, što je izazvalo pritisak na domaće cijene žitarica. No, stručnjaci upozoravaju: trenutna korekcija ne smije zavarati – rizici od naglog skupa cijena ostaju iznimno visoki.

Geopolitika i nafta: Kako Bliski istok utječe na žito?
Napetosti između Izraela i Irana, koje su eskalirale tijekom vikenda, postale su katalizator nestabilnosti. Strah od blokade Hormuzkog tjesnaca, ključnog prolaza za globalnu trgovinu naftom, potaknuo je skok cijene sirove nafte za 14% u samo nekoliko sati. Ovaj šok odrazio se i na tržište žitarica, posebno pšenice i uljanih kultura, čije su cijene u petak zabilježile značajan rast. Iako su se cijene privremeno smirile u ponedjeljak zahvaljujući početku žetve na sjevernoj hemisferi, strah od daljnjih sukoba i poremećaja u opskrbi energentima ostaje prisutan.

Europsko žito gubi konkurentnost, ali nada dolazi s polja
Jačanje eura dodatno pogoršava poziciju europskih izvoznika žitarica, posebno u usporedbi s konkurentima iz Crnomorske regije i SAD-a. Prema podacima Europske komisije, izvoz meke pšenice iz EU u sezoni 2024./2025. iznosio je 19,5 milijuna tona – znatno manje u odnosu na 29,2 milijuna tona prošle godine. No, optimizam donose i novije prognoze: agencija Strategie Grains podigla je procjenu uroda pšenice u EU na 130,7 milijuna tona, zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama u Rumunjskoj, Bugarskoj i Španjolskoj.

S druge strane Atlantika, USDA (Ministarstvo poljoprivrede SAD-a) iznenadio je tržište smanjenjem globalnih zaliha kukuruza za 2025./2026., unatoč očekivanjima povećanja. Kod soje i pšenice, podaci su bili u skladu s projekcijama, no pozitivni učinak na cijene umanjile su dobre vijesti o zimskoj pšenici u SAD-u i obećavajućim prinosima.

Raps i biljna ulja: Najveći dobítnici energetske krize
Tržište uljane repice reagiralo je najosjetljivije na turbulencije u energetskom sektoru. U petak su cijene skočile za 12,50 eura po toni, dosegnuvši najvišu razinu od ožujka. Iako su u ponedjeljak zbog pada cijene nafte blago oslabile (493,50 EUR/t), trend rasta i dalje je intenzivan. Na dinamičnost utječe i skok sojinog ulja u Chicagu, potaknut planovima američke EPA za povećanje udjela obnovljivih izvora u gorivima. Slično, malažijska burza bilježi rast cijena palminog ulja zbog povećane potražnje iz Indije.

Što slijedi? Tri ključna faktora za pratiti
1. Geopolitički rizik – Svaka nova eskalacija sukoba na Bliskom istoku može prekinuti trgovinske putove i potaknuti panično skladištenje žitarica.
2. Valutne fluktuacije – Stabilnost eura i dolara bit će presudna za izvoznu konkurentnost Europskih proizvođača.
3. Vremenske prilike – Unatoć pozitivnim prognozama, ekstremne klimatske pojave (poput nedavnih oluja u Francuskoj) mogu poremetiti ravnotežu.

Zaključak: Tržište na rubu nestabilnosti
Iako prve žetve donose privremeno smirenje, kombinacija geopolitičkih tenzija, energetske krize i klimatskih izazova ostavlja tržište žitarica u stanje visoke osjetljivosti. Proizvođači, trgovci i potrošači moraju biti spremni na brze promjene – eksplozija cijena još uvijek je realan scenarij. Kako ističe dr. Olaf Zinke, stručnjak s portala agrarheute, “sve ovisi o tome hoće li se sukobi preliti na energetske resurse i ključne transportne koridore.” U takvom kontekstu, nadolazećih tjedana svaka vijest s Bliskog istoka ili iz wheat beltova SAD-a može postati iskra za novi val nestabilnosti.

Konzervacijska proizvodnja

Objavio

Ivanka Pavlović

U intervenciji 31.06. Konzervacijska poljoprivreda za 2025. godinu prvi je puta kriterij permanentne pokrivenosti tla oranične površine propisan na način da tlo mora biti pokriveno zelenim pokrovom minimalno 80 % proizvodne godine, a ostatak perioda, prilikom pripreme za uspostavu glavne odnosno sekundarne kulture, tlo mora biti pokriveno zelenim ili suhim ostacima biljke nakon žetve/berbe prethodne kulture (odredba iz članka 45. stavka 1. podstavka 3. te stavka 2. Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2025. godinu (»Narodne novine«, br. 31/2025; u daljnjem tekstu: Pravilnik)).

Proizvodna godina u biljnoj proizvodnji u 2025. godini započela je 15. kolovoza 2024. godine i završava 1. listopada 2025. godine, a Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2025. godinu stupio je na snagu 4. ožujka 2025. Kako poljoprivrednici na početku proizvodne godine nisu znali za obvezu o pokrivenosti zelenim pokrovom od minimalno 80 % proizvodne godine istu nisu niti provodili na način kako propisuje Pravilnik koji je stupio na snagu početkom ožujka 2025. Stoga će Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju kontrolu kriterija pokrivenosti oranične površine zelenim pokrovom minimalno 80 % proizvodne godine u 2025. godini provjeravati od dana stupanja na snagu Pravilnika, odnosno od 4. ožujka 2025. godine.

Naglašavamo da su poljoprivrednici u intervenciji 31.06. tijekom cijele proizvodne godine dužni osigurati permanentnu pokrivenost tla oranične površine biljnim ostacima i/ili zelenim pokrovom, što je jedan od osnovnih principa konzervacijske poljoprivrede koji je propisan za ovu intervenciju od 2023. godine.

Revolucionarni korak u bioinženjeringu: Sintetski putovi potiču rast biljaka

Objavio

Agroburza hr

U svijetu znanstvenih dostignuća koja obećavaju revoluciju u poljoprivredi, izraelska biotehnološka tvrtka Evogene postigla je značajan napredak u razvoju sintetskih metaboličkih putova u biljkama. Kroz niz eksperimenata na modelnim biljnim vrstama Arabidopsis thaliana i Brachypodium distachyon, znanstvenici su uspjeli uvesti dva nova sintetska puta – Pathway01 i Pathway02 – koji bi mogli preobraziti način na koji promatramo biljnu produktivnost i prilagodbu na klimatske izazove.

Put Pathway01: Obnova u uzgoju Arabidopsis

Prvi fokus istraživanja bio je Pathway01, kompleksni sustav koji uključuje ekspresiju pet različitih proteina. Nakon uspješne transformacije, tri nezavisne linije Arabidopsis thaliana pokazale su potpunu ekspresiju svih pet komponenti ovog puta. Ovi rezultati, dobiveni kroz rigorozne molekularne analize, otvorili su vrata daljnjim testovima u kontroliranim stakleničkim uvjetima.

No, preliminarni podaci otkrili su neočekivane posljedice: biljke s potpunom ekspresijom Pathway01 pokazale su promjene u proizvodnji biomase i fotosintetskoj aktivnosti. Dok su neke linije pokazale blagi porast u razvoju korijena, druge su imale smanjenu sposobnost pretvorbe svjetlosne energije. Ova varijabilnost naglašava složenost sintetske biologije, gdje ravnoteža između genetskih modifikacija i fizioloških procesa ostaje ključni izazov.

„Ovi rezultati upućuju na to da Pathway01 zahtijeva dodatnu optimizaciju prije komercijalne primjene,“ izjavio je anonimni istraživač s projekta. „Koncentracija na jedan od proteina, umjesto na cijeli put, mogla bi smanjiti negativne učinke dok se održavaju prednosti.“

Pathway02 i perspektive za Brachypodium distachyon

Usporedno s radom na Arabidopsisu, Evogene je paralelno razvijala Pathway02, koji je testiran i na Brachypodium distachyon – vrsti trave koja služi kao model za žitarice poput pšenice. Za oba puta (Pathway01 i Pathway02) u Brachypodiju, tim je završio ključne faze kloniranja, transformacije i molekularne evaluacije. Trenutno se očekuje da će fenotipizacija i detaljna analiza ekspresije biti završene do kraja 2020. godine, što će omogućiti usporedbu s rezultatima u Arabidopsisu.

Brachypodium, kao predstavnik trajnica, nudi jedinstvene mogućnosti za istraživanje dugotrajnih učinaka sintetskih putova na biljnu izdržljivost. „Ažurirane metode genomskog inženjeringa omogućile su nam precizniju integraciju gena, što je posebno važno za kompleksne metaboličke putove,“ dodaje član istraživačkog tima.

Što ovo znači za budućnost poljoprivrede?

Iako su ovi eksperimenti provedeni na modelnim vrstama, njihovi rezultati imaju dalekosežne implikacije. Pathway01 i Pathway02 dizajnirani su kako bi povećali efikasnost biljaka u korištenju resursa, smanjili ovisnost o gnojivima ili povećali otpornost na sušu. Primjena ovih tehnologija na žitarice ili povrće mogla bi revolucionirati globalnu poljoprivrednu proizvodnju, posebno u uvjetima klimatskih promjena.

Međutim, put od laboratorija do polja dug je i zahtijeva strpljenje. Optimizacija metaboličkih putova, evaluacija sigurnosti te regulativni postupci samo su dio izazova. Evogene surađuje s agronomskim institucijama kako bi testirala svoje linije u različitim okolinama, istovremeno radeći na smanjenju troškova proizvodnje.

Zaključak: Prvi koraci prema zelenijoj revoluciji

Napredak Evogenea u sintetskoj biologiji predstavlja važan korak u nastojanjima da se biljke pretvore u „pametnije“ organizme, sposobne nositi se s izazovima 21. stoljeća. Iako su prvi rezultati mješoviti, oni pružaju dragocjene uvide u to kako genetski inženjering može utjecati na kompleksne fiziološke procese.

Kako istraživači nastavljaju analizirati podatke iz stakleničkih pokusa, svjetska znanstvena zajednica s nestrpljenjem očekuje rezultate koji će biti objavljeni tijekom 2020. godine. Ako se potvrdi funkcionalnost Pathway02 ili optimizirane verzije Pathway01, možemo biti svjedoci početka nove ere u bioinženjeringu – ere u kojoj će biljke ne samo preživljavati, nego i napredovati u uvjetima koje čovječanstvo još uvijek pokušava savladati.

Ova istraživanja također postavljaju temelje za buduća partnerstva između biotehnoloških tvrtki i poljoprivrednih proizvođača, s ciljem stvaranja održivih i produktivnih agroekosustava. U vrijeme kada se globalna potražnja za hranom udvostručuje, inovacije poput ovih nisu samo znanstvena znatiželja – one su nužnost.

123...92 Stranica 2 od 92