Tržište još nije amortiziralo lanjske poremećaje na tržištu hrane, proizvođači i trgovci i dalje svakodnevno dižu cijene pa bi i skupa proljetna sjetva koja uskoro počinje dodatno mogla zakomplicirati stvari.
Tek se, naime, čeka znatnije poskupljenje mlijeka i mesa, koji još ne prate ogromni porast svih poljoprivrednih inputa u lanjskoj godini, od žitarica i uljarica do stočne hrane i energenata, dok ovogodišnji troškovi sjetve rastu 50-60 posto u odnosu na lani, za 3 do 6 tisuća kuna po hektaru ovisno o kulturama i mineralnim gnojivima.
Metar dušičnog gnojiva uree iznosio je 200 do 220 kuna, a sada 800 kuna s tendencijom daljeg rasta. Poljoprivrednici se boje i moguće nestašice gnojiva kao posljedice obustavljanja ili smanjenja proizvodnje većine europskih tvornica, pa i Petrokemije u drugoj polovici prošle godine, a ni rast cijena goriva nije lako pratiti.
Zbog veće potražnje, porasta cijena inputa u proizvodnji gnojiva, ograničenja u proizvodnji i trgovinske politike, cijena gnojiva na razini EU u prosincu 2021. bila je za 163,9 posto viša od one prije godinu dana, odnosno za 1,7 posto od prosječne cijene u studenom 2021. koja je bila za 19,2 posto više u odnos na mjesec ranije. Sve se to prelijeva i na 2022. pa su cijene gnojiva i početkom 2022. osam do 18 posto više u odnosu na rekordne cijene u prosincu 2021., a u odnosu na godinu ranije od 121 do 242 posto.
Europske cijene plina u zadnjih pola godine nekontrolirano su rasle te su 21. prosinca 2021. dosegnule do tada nezabilježenu razinu od 180 eura. A i cijene stočne hrane i dalje divljaju.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kaže kako se cijene energenata, prije svega plina, odražavaju u cijenama poljoprivrednih inputa najviše na umjetna gnojiva, koja u ukupnim troškovima proizvodnje žitarica i drugih ratarskih kultura sudjeluju u rasponu od 40 do 60 posto te je u odnosu na prošlu godinu cijena umjetnih gnojiva veća za 2,5 do 3 puta.
Hrana je glavna gospodarska roba, ali samo nekoliko zemalja zapravo nadmašuje u proizvodnji hrane. Za većinu poljoprivrednih proizvoda potrebno je mnogo zemljišta, koje samo najveće zemlje imaju u izobilju. Zapravo, četiri dominantne svjetske zemlje koje proizvode hranu nalaze se među prvih pet po ukupnoj geografskoj veličini.
Četiri zemlje koje najviše proizvode hranu:
Kina Kina je najveći svjetski proizvođač, uvoznik i potrošač hrane. Velik dio kineske zemlje je previše planinski ili previše suš za poljoprivredu, ali bogata tla istočnih i južnih regija su izuzetno produktivna. Kina također ima najveću svjetsku radnu snagu za hranu, s nekim procjenama i do 315 milijuna radnika. Da stavimo ovaj broj u gledište, SAD je treća zemlja po broju stanovnika na svijetu sa 329 milijuna ljudi od 2019.
Indija Što se tiče ukupnog kalorijskog sadržaja, Indija je drugi najveći proizvođač hrane na svijetu. Umjesto toga, kada se mjeri ukupnom vrijednošću poljoprivredne proizvodnje, Indija pada na četvrto mjesto i proizvodi manje od polovice ukupne kineske proizvodnje. Produktivnost farmi u Indiji je također daleko niža nego u Kini, SAD-u ili Brazilu.
Sjedinjene Američke Države Nijedna zemlja ne proizvodi hranu tako učinkovito kao SAD Unatoč znatno manjoj radnoj snazi od Kine, ukupni američki poljoprivredni proizvodi gotovo su jednako visoki. Proizvodnja hrane rasprostranjena je u većem dijelu zemlje, ali najveće države koje proizvode hranu su Kalifornija, Iowa, Texas, Nebraska i Illinois.
Brazil Brazilsko gospodarstvo povijesno se usredotočilo na poljoprivredu, posebno na šećernu trsku, koja datira iz vremena kada je bila europska kolonija. Najmanje 31% Brazila koristi se kao usjeva, uglavnom za proizvodnju kave, šećerne trske, soje i kukuruza. Brazil je također veliki proizvođač naranči, ananasa, papaje i kokosa zahvaljujući svom toplom okruženju pogodnom za voće. Zemlja je također na drugom mjestu (iza SAD-a) po ukupnoj proizvodnji govedine.
Popis zemalja s najvećim poljoprivrednim proizvođačima:
reći četvrtak u studenome je dan kad već desetljećima cijeli svijet otvara butelje novog mladog francuskog vina Beaujolais nouveaux/Beaujolais primeur. Ono što se u nas s novim mladim vinom u javnosti radi s komercijalno potencijalno vrlo vrijednim institutom mladog novog vina ima u poslovnom smislu tek otužan oblik veselice uz čašicu.
Bilo je doduše pokušaja stvaranja robne marke Zagrebačke županije Portugizac Plešivica. Međutim, nakon nekoliko godina, svojedobno, kad se činilo da je stvar na dobrom putu da saživi i razvija se – počelo je rasipanje… Površina na kojoj se portugizac prostire u Hrvatskoj danas je tek 36 ha (2020., APPRRR), a najveći dio je u području podregije i zaštićene oznake izvornosti Plešivica (71 %). Lijepo kaže dr. sc. Ivana Alpeza, iz Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH):
–Vino je proizvod koji u društvu ima status kakav nema niti jedan drugi. Posljednja tri desetljeća vino zaokuplja znanstvenu i strukovnu javnost kao nikada prije. Prvenstveno zbog novih spoznaja o utjecaju vina na zdravlje.
U nastavku dr. sc. Alpeza iznosi konkretno i opširno nešto što ide itekako na ruku proizvođačima upravo vina, prvenstveno crnih, onih koja se na tržište stavljaju kao sasvim mlada.
Prikazano istraživanje na održanoj Sabatini Na ovogodišnjoj Sabatini prikazan je dio rezultata istraživanja što ih je dr. sc. Alpeza provela zajedno s kolegama iz Centra i Prehrambeno biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. Iz njih je vidljivo nešto što ide i te kako na ruku proizvođačima upravo vina od portugizca koja se na tržište stavljaju kao sasvim mlada.
-Godine 1992. objavljeni su rezultati istraživanja na temu zdravlja francuskih građana te povezivanja načina života i navika u prehrani s konzumacijom vina s prevencijom bolesti krvožilnog sustava. Glede rezultata, riječ je o fenomenu nazvanome French Paradox/Francuski paradoks. Uz njega se vezuju znanstvenici-istraživači Serge Renaud i Michel de Lorgeril, kardiolog. Ispostavilo se da su najvažniji spojevi zaslužni za pozitivne učinke polifenoli. Sadržaj polifenola u bijelim vinima je 0,2-0,5 g/L, a u crnima 1-5 g/L.
Crtež prikazuje sastojke vina: 84 posto čini voda; 13 posto etanol; tri magična postotka polifenol (glicerol, organske kiseline, aminokiseline, šećeri, ostali alkoholi, minerali). 1992. po prvi put se spominje otkriće resveratrola u grožđu i vinu. Resveratrol je jedan od desetak fitohormonskih spojeva iz grupe polifenol-stilbena (Siemanni Creasy). Otkriće izaziva nevjerojatan interes i rezultira desecima vrijednih istraživanja koja potvrđuju različite pozitivne učinke resveratrola na zdravlje. Resveratrol je u grožđu i vinu prisutan u dva oblika, kao cis i kao trans. Međutim, samo trans-oblik je bioaktivan.
Stoga je on važan u smislu potencijalne dobrobiti za ljudsko zdravlje. Rezultat istraživanja biodostupnosti učinaka polifenola i resveratrola na zdravlje su i brojni pripravci. Najviše trans-resveratrola, koje se koristi kao dodatak prehrani i kao pripravke za vanjsku primjenu. Utjecaj polifenola na zdravlje ovisi o njihovom sastavu (biodostupnosti) i sadržaju. Polifenolna kakvoća ovisi o brojnim čimbenicima, i s dozrijevanjem/starenjem vina mijenja se.
Znanje o vinu i polifenolima je ogromno. Međutim i dalje je nedostatno. Osobito u odnosu na razumijevanje promjena tijekom dozrijevanja vina i brojnih reakcija u kojima polifenoli sudjeluju. S vremenom se uvidjelo da čuvanje vina u boci rezultira smanjenjem sadržaja polifenolnih spojeva (tanini, proantocijanidini, kvercetin, katehin, epikatehin, resveratrol…) kao potencijalne potpore zdravlja. Također, rezultira i smanjenjem antioksidacijskog potencijala. On je pokazatelj kvalitete polifenolnih spojeva. Također i drugih spojeva u vinu koji imaju zaštitni antioksidacijski učinak na stanicu (glutation, kafeinska kiselina).
Čuvanje vina u boci Najvažniji čimbenici čuvanja/očuvanja vina u boci su temperatura i način zatvaranja boce (čep).
– Čuvanje vina u boci, čak i u poželjnim i kontroliranim uvjetima u odnosu na okolišne, manifestirano je promjenama polifenolne kakvoće mladih vina Portugizac ZOI Plešivica u neželjenom smjeru. Nakon 12 mjeseci čuvanja vina u originalnoj pretpakovini, u kontroliranim uvjetima na 16 °C, promjene su bile sljedeće. Sadržaj ukupnih fenola prosječno je smanjen 8 %, antioksidacijski potencijal prosječno je smanjen 9 %, sadržaj ukupnih stilbena prosječno je smanjen 14 %. Sadržaj trans-resveratrola prosječno je smanjen 48 %. Vrijednosti parametara polifenolne kakvoće, kao izričaj potencijalne dobrobiti za ljudsko zdravlje, bolje su u mladim vinima Portugizac ZOI Plešivica, u odnosu na isto vino čuvano u boci 12 mjeseci, istaknula je dr. sc. Ivana Alpeza.
Raste promet na malo, a raste i potražnja za kulenom. Njegov miris, izgled i okus melem su za nepce. Kralj slavonske kuhinje oduvijek je imao poseban tretman u svakoj pjesmi, priči i, naravno, na meniju. Na istoku Hrvatske u nekim obiteljima unatoč zahtjevnoj proizvodnji, priprema se već naraštajima.
Kralj slavonske kuhinje miriše na papriku, češnjak i dim, a izgled i okus melem su za nepce. U ovu slavonsku deliciju osim mesa i domaće paprike Muharem Zulfić, umiješa i mnogo ljubavi.
– Ja sam inače iz druge države i nisam probao boljeg kulena od slavonskog. Najbolji je, rekao je Zulfić, mesar iz Otoka.
Tajna je, kažu, u svinjama fajfericama.
– To je hodalo vani po zemlji i šumama, dok su druge hodale u zatvorenom, u dva kvadrata, rekao je Josip Spajić, mesar iz Otoka.
I zato je kažu kulen od crne svinje apsolutni hit u restoranima.
Planiraju ove zime napraviti 10 tona kulena. A u pušnici nad jasenom već im se dime kulenove seke i slanina.
– Dosta nam kupuju bijelu slaninu. Ona je jako dobra za imunitet. Uz to je zasitna, ne mora se puno pojesti i nema puno kalorija, rekla je Dragica Ferbežar iz Otoka.
Iako imaju svoje vjerne kupce, cijenom mesa nisu zadovoljni.
– Usporedbe radi, toalet papir da je skuplji od kilograma mesa, a meni je to nepojmljivo, dodala je Ferbežar.
No oni od proizvodnje ne odustaju. I zato se iz njihovih pušnica šire neodoljivi mirisi Slavonije.
U potresu na Baniji nisu stradali samo ljudi, već i brojne životinje. Ako nisu stradale pod ruševinama, nakon potresa su umirale na hladnoći. Mnogi vlasnici se nisu htjeli odvajati od svoje stoke pa su radije ostajali na svom imanju u improviziranim skloništima i kamp kućicama nego što su išli u kontejnerska naselja, a neki su bili prisiljeni nakupcima stoku prodavati u bescjenje jer se nisu mogli brinuti o njoj i nisu imali gdje sa životinjama.
Bosiljka Vilus iz Luščana za RTL kaže kako od prošle godine nisu imala janjaca. Sve od potresa ovce su podbacivale, a podbacuju i dan danas, kaže Vilus napominjući kako stvari ipak idu na bolje jer se nekih 50 komada ojanjilo. Kaže kako bi ranijih godina prodala 150 komada i tada se ne bi morala brinuti oko toga kako će obrađivati svoju zemlju jer za gnojivo nema.
A gnojivo je jako poskupjelo, 8.400 kuna za jednu tonu. Kad se tome doda sjeme, špricanje i gorivo, Bosiljka se pita kako će se izvući. Obično siju po 4,5 jutara, ali nisu sigurni da će ove godine to moći.
Ispod cijene prodao 13 krava
Slično je i Milanu Vranjaninu iz Luščana, kojeg su reporteri RTL-a posjetili prije točno godinu dana. Potres mu je uništio sve i kuću i štalu pa je morao ispod cijene prodati 13 krava pa danas ima tek nekoliko svinja i ovaca. U svemu tome je nastradala i mehanizacija. Kaže kako država još ništa nije pomogla.
Isto kažu i drugi poljoprivrednici s Banije, iako iz ministarstva poljoprivrede kažu da i dalje dijele novac za stoku, mehanizaciju i obnovu objekata. Kažu i da su podijelili hranu za stoku, posredovali u njezinoj prodaji, organizirali donacije rasplodnih životinja i da su i oni zaslužni što barem na papiru na Baniji živi više krava i ovaca.
Koliko je danas loše vidi se na imanju obitelji Radmanović gdje je prije godinu dana bilo12 krava, a danas im je staja poluprazna. Tu su tek dvije junice i par svinja.
Jelenko Radmanović iz Donje Bačuge kaće kako je nekoć u štali imao 28 komada, što na vezovima, što pored, i u susjednoj štali 8 komada. Prije potresa je bilo 4 kooperanta, znači proizvođača mlijeka, ali nakon potresa, više nema ničega.
Nezadovoljstvo Strateškim planom Ministarstva poljoprivrede ovih su dana iznijeli predstavnici Udruge Hrvatski krški pašnjaci navodeći da se njime poljoprivrednicima oduzima 90 posto potpora te da se ugrožava njihov opstanak zatraživši pri tome plan koji će poticati povećanje poljoprivredne proizvodnje i smanjenje nameta. Naime, Hrvatska bi u narednom referentnom razdoblju trebala dobiti 1,77 milijardi kuna manje iz europskog proračuna te sada donosioci odluka, prema riječima iz Udruge, svađaju poljoprivrednike tako da jednima oduzimaju, a drugima daju potpore.
Prema tezama iz priopćenja stočari na kršu od samog starta su zakinuti jer je Hrvatska pregovore s EK prijavila za plaćanje samo trećine svojeg poljoprivrednog zemljišta, ”Tražili smo unaprijed od ministrice poljoprivrede Marije Vučković da uloži “veto” na takav proračun, kao što rade i druge članice. Ona nas je uvjeravala da će Hrvatska dobiti pet posto više sredstava, ali je ipak prilikom izglasavanja EU proračuna prihvatila mrvice”, kažu iz Krških pašnjaka problematizirajući nedovoljan rad i slabu zainteresiranost državnih službi koje pogoduju trgovačko-uvoznom lobiju, a prema njima sve to hrvatsku poljoprivredu dovelo je na samo dno.
”Na sve moguće načine se želi onemogućiti OPG-ovima plasman domaćih proizvoda na naše tržište. Smanjenje proizvodno vezane potpore upravo je pokazatelj da Ministarstvo ne želi da Hrvatska bude samodostatna u proizvodnji hrane, nego se i dalje oslanja na uvoznu hranu”, ističe se u priopćenju u kojem su navedena i neshvatljiva tumačenja da je smanjenje potpora logično jer na tim područjima nema proizvodnje.
”Potpore na održavanja površina nisu proizvodno vezane nego se potiču zbog očuvanja ekoloških sustava, zbog sprječavanja erozije tla, očuvanja tokova podzemnih voda, očuvanje krajobraza, zbog biodiverziteta i očuvanja prirodnih staništa. Istina je da je EU smanjila proračun za poljoprivredu za 15 posto, ali hrvatska poljoprivreda je talac slabih pregovora državne administracije s Europskom komisijom”, napominje se u priopćenju u kojem se dodaje da je devet država članica EU tražilo od Komisije da im prizna dodatne površine, što je EK i odobrila, no Hrvatska to ne želi tražiti premda su im stočari to sugerirali. Baš zato u ovoj udruzi navode da se dio sredstava poljoprivrednicima namiri iz drugog stupa ili da se ograniče osnovna plaćanja na 100.000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu, što i jest preporuka Europske komisije kojoj se protivi jedino Hrvatska.
”Netočno je da EK traži smanjenje potpora za Gorsko-planinska područja, Značajna prirodna ograničenja i Područja s prirodnim ograničenjima (PPO) već je takva odluka rezultirala spregom velikih i utjecajnih proizvođača s nekim od donosioca odluka, a protiv najslabijih, a to su krška područja”, kažu u udruzi uz opasku da je Hrvatskoj hitno potrebna agrarna reforma koja će ići u smjeru dodjele i aktivacije zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u svrhu povećanja poljoprivredne proizvodnje, smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta. Uz to, prema tezama iz ove udruge našoj zemlji manjka kvalitetan zakonodavan okvir i sigurnost, kao i osiguran plasman naših domaćih proizvoda na tržište. Zbog ostvarenja zahtjeva stočari s krša na koncu u priopćenju najavljuju javne prosvjede.
