Baklava s orasima, sočna i slatka, jednostavno savršena! Ovaj nadaleko poznati kolač s orasima nekima se čini prekompliciran za napraviti no baklava je zapravo jedna od najjednostavnijih slastica koju možete ispeći, osobito ako ju pripremate s gotovim korama.
Sastojci za baklavu:
500 g kora za savijače
500 g oraha
180 g maslaca
Sastojci za agdu:
1200 ml vode
800 g šećera
sok od 1 limuna
Priprema:
Orahe sameljite i podijelite ih na 6 jednakih dijelova. Ovaj dio možete preskočiti i odokativno dodavati orahe, ali ja volim da svi slojevi budu jednaki pa ih uvijek izvažem. Ako želite da baklava malo hrska pod zubima, dio oraha sameljite (350 g), a manji dio oraha (150 g) nasjeckajte.
Maslac otopite na laganoj vatri i ostavite ga sa strane.
Kore izrežite prema veličini kalupa u kojem ćete peći baklavu. Ja sam koristila gotove kore, u paketu ih je bilo 9. Prerezala sam ih po pola tako da sam ukupno dobila 18 kora. 4 kore sam koristila za dno baklave, 4 za vrh baklave, a ostatak od 10 kora koristila sam za središnji dio baklave (5 slojeva po 2 kore). Vi sebi prilagodite broj kora ovisno o tome koliko ih dobijete u paketu jer broj kora uvijek varira, ovisno o proizvođaču.
Dno kalupalagano namastite otopljenim maslacem pa stavite jedan list kore. Premažite ju maslacem i stavite drugi list kore. Ponavljajte postupak tako da na dnu kalupa ukupno imate 4 lista kore. Sada slažite sloj oraha pa sloj od 2 kore (između ih premažite maslacem), zatim opet sloj oraha pa sloj od 2 kore… i tako dok ne potrošite sve orahe. Na kraju na vrh baklave složite 4 kore koje su vam ostale, svaku naravno opet premažite otopljenim maslacem. Kore će vam najjednostavnije biti premazati silikonskim kistom.
Sada baklavu izrežite u željene oblike, pravokutnike ili rombove. Premažite ju odozgo ostatkom otopljenog maslaca i stavite u pećnicu zagrijanu na 200°C. Baklavu pecite 25-30 minuta dok ne dobije lijepu, zlatno smeđu boju. Ovisno o pećnici možda će trebati i malo više vremena.
Čim baklavu stavite u pećnicu, krenite s pripremom agde. U veći lonac stavite vodu i šećer. kada voda zakuha kuhajte ju na srednje jakoj vatri 20-tak minuta, dok ne postane sirupasta. Žlicom uzmite malo agde, ohladite ju i probajte. Osjetit ćete kada se počne pretvarati u sirup. Maknite agdu s vatru, dodaje limunov sok pa prelijte njome pečenu balavu. Vruću baklavu, vrućom agdom.
Baklavu ohladite na sobnoj temperaturi, a zatim ju spremite u hladnjak. Najbolje je da odstoji u hladnjaku preko noći da se agda dobro upije u sve slojeve baklave. Sljedeći dan poslužite ju uz šalicu kave ili čaj.
Najmanji su prokariotski organizmi sa mogućnošću samostalnog razmnožavanja, a od bakterija se razlikuju po nedostatku stanične stijenke. Prema taksonomiji nalaze se u razredu Mollicutes i redu Mycoplasmatales. Odnosi se na (PPLO) slične organizme za razliku od fitoplazmi i organizme slične mikoplazmi (MLO) koji mogu biti paraziti u biljnom tkivu i na nekim insektima. Mikoplazme (PPLO) mogu biti kao paraziti prisutne kod; ljudi, životinja i biljaka.
Kod goveda M. bovis uzrokuje upalne procese u različitim organima (zglobovima, dišnom i spolnim sustavu), mastitis koji je uzrokovan tom vrstom, nanosi velike gubitke u proizvodnji mlijeka. Po učestalosti nalaza i značenju u etiologiji zaraznih bolesti u goveda nalaze se na prvom mjestu među dvadesetak vrsta tih mikroba (posebno u europskim zemljama i SAD-u). Na Novom Zelandu gdje bolest nije endemska te predstavlja pravi izazov za proizvođače mlijeka i mlječnih proizvoda od pojave (u srpnju 2017. godine). Tijekom IDF Svjetskog samita o mljekarstvu iz 2018. godine u Daejeonu izloženo je javno-privatno partnerstvo za uklanjenje M. bovis. Predstavljena je strategija Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE) o antimikrobnoj rezistenciji (AMR) i izazovima razumne uporabe antimikrobnih sredstava na globalnoj razini.
Izdvojene mikoplazme sojeva M. bovis iz sluznice teladi uzrokuju latentne infekcije vimena, uz širenje infekcije tim uzročnikom a time i mikoplazmatalnog mastitisa. Tako su klinički zdrava, ali mikoplazmama inficirana telad izvor je zaraze za krave. Suprotno dosadašnjem mišljenu mikoplazma može dovoljno dugo preživjeti u okolišu da bi se njome inficirala goveda. Inkubacija ovisi o dozi uzročnika i iznosi dva do šest dana ali se može produžiti i do nekoliko tjedana. Klinički zdrave krave izlučuju uzročnika mlijekom. Izrazite promjene konzistencije mlijeka, uz pad mlječnosti, brzo širenje infekcije, agalakcija, masitits kada se uzročnik nalazi u stadu. Uobičajene bakteriološke pretrage promjenjenog mlijeka ne uključuju pretragu na mikoplazme pa su uglavnom negativne. Kod mikoplazmoznog mastitisa krave mogu spontano ozdraviti nakon laktacije.
Medicinski značajne mikoplazme nalaze se u porodici Mycoplasmataceae sa šezdeset vrsta, te sa serotipovima jedina Ureaplasma. Kao obligatni paraziti ljudi i životinja a prisutne su u sluznicama; usne šupljine, gornjeg dišnog sustava i spolno-mokraćnog sustava. Uzrokuju bolesti kod ljudi, životinja, biljaka i insekata. Pojava trajnih infekcija zajedno sa degenerativnim bolestima. Kod ljudi prisutne u dišnom sustavu; M. pneumoniae,M. salivarium, M. genitalium, spolno-mokraćnom M. urealyticum, M hominis i M. genitalium, sve ove navedene vrste su i patogene.
Prvi put su bile izolirane kod pasa 1934. godine (Schoetansach, 1934). od tada je izdvojeno petnaest vrsta; (Acholeplasma laidlawii, Mycoplasma arginini, Mycoplasma bovigenitalium, Mycoplasma cynos, Mycoplasma canis, Mycoplasma flees, Mycoplasma feliminutum, Mycoplasma haemocanis, Mycoplasma gateae, Mycoplasma edwardii, Mycoplasma molare, Mycoplasma maculosum, Mycoplasma opalescens, Mycoplasma spumans i Ureaplasma canigenitalium). Uz dvije vrste koje ne pripadaju niti jednoj poznatoj mikoplazmi i nisu opisane u potpunosti (Mycoplasma sp. HRC 689 i VJC 358 (Chalker, 2005.). Veliki broj navedenih mikoplazmi je izdvojen iz replicates domaćina.
Njihov polimorfizam zbog odsustva stanične stijenke, pod malim povećanjem vidljive su kao; okrugle, zvjezdolike, nitnaste stanice u tamnom polju faznokontrasnog mikroskopa veličine 0.3 do 1 µm. Terminalne strukture koje se nalaze na jednom kraju pomoću kojih mikopazme adheriraju na stanice domaćina.
Koriste stanični metabolizam gdje svojim produktima oštećuju stanice. Obojenja koja se vide po Giemsi koriste se kod otkrivanja parazita u krvi, virusa, bakterija, klamidija i intercelularnih bakterija. Stanica mikoplazmi obavijena je samo citoplazmatskom opnom koja je građena od lipida i proteina, vrlo malog genoma (580-2200kb). Održavaju se na temperaturi od -70 °C, na -20°C, dok na + 40°C ugibaju. Otpornije su prema ultravioletnim zrakama, od ostalih bakterija, a prema dezinficijensima su jednako osjetljive kao i većina bakterija.
Rezistentne su na antibiotike koji ometaju sintezu peptidoglikana jer nemaju staničnu stijenku, međutim dobra osjetljivost se javlja na; tetracikline, makrolide i aminoglikozide. Izvan organizma domaćina mogu preživjeti nekoliko dana ukoliko su zaštićene od sunčeve svjetlosti. Činitelji patogenosti mikoplazmi nisu dovoljno poznati, ali one ne ulaze u stanice domaćina, već samo parazitiraju na njihovoj površini adherirajući na njihove stanice. Pomoću svojih tzv. “terminalnih” struktura. Adherirane koristeći stanični metabolizam, oštećuju stanicu svojim produktima. Pojedine mikoplazme su specifične za određenu životinjsku vrstu na kojoj parazitiraju i ne prenose se na drugu vrstu. Mikoplazme ulaze kroz gornju respiratornu sluznicu kapljicama respiratornog sekreta, kod ljudi a česte su subkliničke infekcije, no mogu nastupiti i ozbiljne komplikacije. Najćešće se razbole osobe od 5-20 godina, a rjeđe starije osobe. Infekcije nemaju sezonski karakter, a pojavljuju se tijekom cijele godine.
U. urealyticum i M. hominis spolno su prenosive mikoplazme kao i bolesti koje izazivaju. Ove mikoplazme mogu izazvati sepsu i akutni meningitis. Posljednjih nekoliko godina spominje se izolacija mikoplazmi iz zglobne tekućine, kod bolesnika sa artritisom. Mycobacterium tuberculosis uzrokuje tuberkulozu i prepoznata je kao vrlo važan patogen ljudi, sa složenim mehanizmima preživljava desetljećima. Sposobnost brzog otkrivanja u kliničkim uzorcima, otpornost na lijekove, od suštinskog su značenja za odgovarajuće liječenje. Sa novim molekularnim dijagnostikama, koje se koriste kao dio standardne laboratorijske dijagnoze i tu su postignuti značajni pomaci. Mikoplazme se mogu prenositi pomoću (ručnika, posteljine, putem kozmetičkih salona i solarija); jer se mogu nalaziti na površinama. Najćešće su asimptomatske, a kasnije se pojavljuju simptomi uz pojavu bolova i napetosti u donjem dijelu trbuha i leđima sa pojačanim sekretom. Mogu se javiti mučnina i povraćanje, te povišena tjelesna temperatura.
Vizualno otkrivanje mikoplazmi ili uz pomoć mikroskopa je nemoguće. Iako mikoplazme ne uzrokuju vidljiva oštećenja stanica, nesumljivo utječu na stanični metabolizam, rast stanica u kulturi, sintezu proteina, izlučivanje citokina, kao i na oštećenja DNK i RNK.
Osnovane studijske skupine Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i zarazne bolesti (ESCMID), za infekcije mikoplazmama koja se sada naziva Studijska skupina za infekcije mikoplazmom i klamidijom (ESGMAC); govore u prilog tome za stjecanje sve većih razumijevanja u dijagnostici kod ispitivanja i nadzora u upotrebi antibiotika.
Volimo jela koja nas ugriju kad vani zahladi. Jedno od tih su tradicionalne zapečene krpice sa šunkom. Kuhanu tjesteninu pomiješali smo sa šunkom, prženim lukom i začinima, složili u pekač, prelili mješavinom jaja, vrhnja i mlijeka te zapekli u pećnici.
Sastojci:
Krpice:
300 g glatkog brašna
3 jaja
½ žličice soli
Voda, po potrebi
Šunka:
10 g maslaca
200 g kuhane šunke
1 glavica luka
2 žlice ulja
Sol, po ukusu
Papar, po ukusu
Preljev:
3 jaja
200 ml mlijeka
200 ml domaćeg kiselog vrhnja
Sol, po ukusu
Muškatni oraščić, po ukusu
Priprema:
Krpice:
1. Zamijesite tijesto
U posudu prosijte brašno, dodajte mu prstohvat soli, promiješajte pa dodajte jaja i nekoliko žlica vode. Umijesite glatko tijesto, ako je tijesto premekano, dodajte brašna. Tijesto formirajte u kuglu, prekrijte ga krpom i pustite kratko da odstoji.
2. Izrežite krpice
Tijesto podijelite u tri komada i svaki komad razvaljajte što tanje možete. Pobrašnite razvaljane komade tijesta i složite ih jedne na druge. Oštrim nožem izrežite deblje trake koje narežite na kvadratiće, odnosno krpice.
3. Skuhajte krpice
Zakuhajte velik lonac vode i dobro posolite. Ubacite krpice i kuhajte ih oko 5 minuta, odnosno dok ne omekšaju. Izvadite ih, isperite pod mlazom hladne vode i ostavite da se ocijede.
Šunka:
4. Nasjeckajte sastojke
Zagrijte pećnicu na 180 stupnjeva. Posudu u kojoj ćete peći jelo premažite maslacem. Luk očistite i sitno nasjeckajte. Nasjeckajte šunku na kockice 0,5×0,5 cm.
5. Pržite luk i šunku
U većoj tavi zagrijte ulje na srednje jakoj vatri. Ubacite luk i pržite ga uz miješanje do zlatno smeđe boje. Pred kraj dodajte šunku i još kratko pržite. Maknite s vatre i pomiješajte s kuhanim krpicama. Posolite i popaprite te rasporedite po pripremljenom pekaču.
Preljev:
6. Pripremite preljev
U srednje velikoj posudi umutite jaja, vrhnje, mlijeko, sol i muškatni oraščić. Prelijte smjesu preko krpica i stavite u pećnicu na 20-30 minuta.
7. Poslužite
Izvadite iz pećnice, ostavite 10 minuta da se ohladi i poslužite.
U Karancu se tradicionalno, na sajamskoj livadi održava najveći sajam domaćih proizvoda u regiji. Zimski vašar je idealan događaj koji nudi proizvode gotovo 100 lokalnih proizvođača domaćih proizvoda, mahom baranjskih i slavonskih OPG-ovaca.
Čvarakfest nudi jedinstven i neponovljiv gastro doživljaj za sve ljubitelje proizvoda iz „špajza i pušnice“.Uživanje u ovoj slasnoj deliciji, buđenje nostalgije uz zvukove starih tamburaških pjesama, šetnja kroz mnoštvo sajamskih štandova s tradicijskim seoskim i obrtničkim proizvodima, medom, kolačima i langošicama te neizostavnim baranjskim vinima i dimljenim specijalitetima dio je onoga što se može doživjeti na Zimskom vašaru. Zainteresirani se mogu okušati u natjecanju topljenja čvaraka i osvojiti laskavu titulu ”čvarak majstora”. Čvarakfest je savršena destinacija na kojoj domaćica opskrbljuje blagdanski stol s najkvalitetnijim domaćim proizvodima.
Makovnjača i orahnjača, u nekim dijelovima Hrvatske orehnjača, godinama su omiljeni kolači u obiteljima čiji se recepti prenose iz generacije na generaciju. Najčešće se radi za blagdane, a mi vam u nastavku donosimo recept s kojim nećete pogriješiti.
Sastojci:
Tijesto: 500 g glatkog brašna 20 g svježeg kvasca 50 g šećera 200 ml mlakog mlijeka 1 žlica korice limuna 50 ml ulja 10 g vanilin šećera 1 jaje ½ žličice soli
Nadjev (orahnjača) : 200 g mljevenih oraha 80 g šećera 150 ml mlijeka 1 žlica limunovog soka
Nadjev (makovnjača) : 200 g mljevenog maka 80 g šećera 25 g griza 200 ml mlijeka
Pečenje i posluživanje: 40 g maslaca Šećer u prahu
Priprema
Tijesto
1. Aktivirajte kvasac
Sjedinite šećer, 200 g brašna, izmrvljeni kvasac i mlijeko. Ostavite 10 do 15 minuta da smjesa proradi i malo naraste.
2. Sjedinite sastojke
Nakon što je smjesa malo odstajala, dodajte joj ulje, koricu limuna, kiselo vrhnje, žumanjke i vanilin šećer. Dobro izmiješajte kako bi se sastojci sjedinili. U posebnoj posudi sjedinite preostalo brašno i sol.
3. Umijesite tijesto
Postepeno dodavajte brašno i umijesite tijesto koje bi vam trebalo ostati malo ljepljivo kako se pri pečenju ne bi previše osušilo i popucalo sa strana.
4. Oblikujte
Tijesto oblikujte u loptu, prekrijte čistom krpom i ostavite pola sata da naraste. Nakon pola sata, tijesto malo premijesite i ostavite još sat vremena da odmori i naraste. Dok čekate da tijesto naraste, pripremite nadjev za orahnjaču i makovnjaču.
Nadjev (orahnjača) :
5. Sjedinite sastojke
Mljevene orahe sjedinite s limunovim sokom, dodajte šećer, izmiješajte, zatim dodajte kipuće mlijeko.
Nadjev (makovnjača) :
6. Sjedinite sastojke
Mljeveni mak sjedinite s grizom i šećerom, izmiješajte, zatim dodajte kipuće mlijeko.
7. Ohladite
Obje smjese ostavite 15 do 20 minuta da se ohlade.
8. Razvaljajte tijesto
Tijesto premijesite, razdijelite na četiri jednaka dijela i razvaljajte u pravokutnik dimenzija 35 x 30 cm.
9. Nadjenite tijesto
Tijesto nadjenite tako da stavite pola nadjeva, ali da pri rubovima, na završetku, ostavite prazno. Postupak ponovite s preostalim tijestom, prekrijte i ostavite pola sata da još malo naraste.
10. Pecite
Nakon što je prošlo pola sata, ubacite u hladnu pećnicu, zatim ju namjestite na 175 stupnjeva. Pecite 30 do 35 minuta, zatim prekrijte papirom za pečenje i nastavite peći na istoj temperaturi još 20 minuta.
Pečenje i posluživanje :
11. Ohladite i poslužite
Rastopite maslac te njime premažite vruću makovnjaču i orahnjaču. Ostavite da se ohladi, zatim pospite šećerom u prahu i poslužite.
– 1 luk srednje veličine – 2 srednje tikvice – 20 dag kuhanog kukuruza – 2 veća jaja – 20 dag ribane gaude ili sira po želji – 5 dag ribanog parmezana ili grana padano sira – 4 velike tortilje – sol i papar – maslinovo ulje
PRIPREMA: 1. Luk nasjeckajte na sitno. Popržite ga na dvije-tri žlice maslinova ulja. Dodajte tikvice koje ste prethodno oprali, ogulili i narezali na manje kockice ili trakice. Ako imate domaće nešpricane tikvice, slobodno ostavite koru na njima. Posolite, popaprite te dinstajte luk i tikvice pet minuta. 2. Razmutite jaja i ulijte u posudu s tikvicama i lukom. Kada su jaja pečena, maknite s vatre i ubacite kuhani kukuruz te parmezan ili grana padano pa promiješajte. Pripremite veću tavu i ulijte, nju malo maslinova ulja pa zagrijte na srednje jakoj temperaturi. 3. Na tanjur stavite jednu tortilju, pospite je s malo ribane gaude, rasporedite polovicu smjese od tikvica i jaja, opet pospite sirom i poklopite drugom tortiljom. Tortilje pažljivo prebacite u tavu pa prvo pecite s jedne strane dvije-tri minute. Zatim prebacite na drugu stranu i također pecite dvije-tri minute dok se sir ne počne topiti. Prilikom pečenja slobodno malo stišćite tortilje da se lakše spoje. Ponovite postupak s preostalim tortiljama i nadjevom. Kada su pečene, razrežite ih na trokute i poslužite. Dobar tek!
