Naslovnica Blog Stranica 37

Stočari najavljuju nove prosvjede!

Nezadovoljstvo Strateškim planom Ministarstva poljoprivrede ovih su dana iznijeli predstavnici Udruge Hrvatski krški pašnjaci navodeći da se njime poljoprivrednicima oduzima 90 posto potpora te da se ugrožava njihov opstanak zatraživši pri tome plan koji će poticati povećanje poljoprivredne proizvodnje i smanjenje nameta. Naime, Hrvatska bi u narednom referentnom razdoblju trebala dobiti 1,77 milijardi kuna manje iz europskog proračuna te sada donosioci odluka, prema riječima iz Udruge, svađaju poljoprivrednike tako da jednima oduzimaju, a drugima daju potpore.

Prema tezama iz priopćenja stočari na kršu od samog starta su zakinuti jer je Hrvatska pregovore s EK prijavila za plaćanje samo trećine svojeg poljoprivrednog zemljišta, ”Tražili smo unaprijed od ministrice poljoprivrede Marije Vučković da uloži “veto” na takav proračun, kao što rade i druge članice. Ona nas je uvjeravala da će Hrvatska dobiti pet posto više sredstava, ali je ipak prilikom izglasavanja EU proračuna prihvatila mrvice”, kažu iz Krških pašnjaka problematizirajući nedovoljan rad i slabu zainteresiranost državnih službi koje pogoduju trgovačko-uvoznom lobiju, a prema  njima sve to hrvatsku poljoprivredu dovelo je na samo dno.

”Na sve moguće načine se želi onemogućiti OPG-ovima plasman domaćih proizvoda na naše tržište.  Smanjenje proizvodno vezane potpore upravo je pokazatelj da Ministarstvo ne želi da Hrvatska bude samodostatna u proizvodnji hrane, nego se i dalje oslanja na uvoznu hranu”, ističe se u priopćenju u kojem su navedena i neshvatljiva tumačenja da je smanjenje potpora logično jer na tim područjima nema proizvodnje.

”Potpore na održavanja površina nisu proizvodno vezane nego se potiču zbog očuvanja ekoloških sustava, zbog sprječavanja erozije tla, očuvanja tokova podzemnih voda, očuvanje krajobraza, zbog biodiverziteta i očuvanja prirodnih staništa. Istina je da je EU smanjila proračun za poljoprivredu za 15 posto, ali hrvatska poljoprivreda je talac slabih pregovora državne administracije s Europskom komisijom”, napominje se u priopćenju u kojem se dodaje da je devet država članica EU tražilo od Komisije da im prizna dodatne površine, što je EK i odobrila, no Hrvatska to ne želi tražiti premda su im stočari to sugerirali. Baš zato u ovoj udruzi navode da se dio sredstava poljoprivrednicima namiri iz drugog stupa ili da se ograniče osnovna plaćanja na 100.000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu, što i jest preporuka Europske komisije kojoj se protivi jedino Hrvatska.

”Netočno je da EK traži smanjenje potpora za Gorsko-planinska područja, Značajna prirodna ograničenja i Područja s prirodnim ograničenjima (PPO) već je takva odluka rezultirala spregom velikih i utjecajnih proizvođača s nekim od donosioca odluka, a protiv najslabijih, a to su krška područja”, kažu u udruzi uz opasku da je Hrvatskoj hitno potrebna agrarna reforma koja će ići u smjeru dodjele i aktivacije zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u svrhu povećanja poljoprivredne proizvodnje, smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta. Uz to, prema tezama iz ove udruge našoj zemlji manjka kvalitetan zakonodavan okvir i sigurnost, kao i osiguran plasman naših domaćih proizvoda na tržište. Zbog ostvarenja zahtjeva stočari s krša na koncu u priopćenju najavljuju javne prosvjede.

Dnevno.hr

Otvarate OPG, evo što je sve potrebno?!

Obiteljsko poljoprivreno gospodarstvo prema Zakonu o OPG-u je organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivrednika fizičke osobe koja radi stvaranja dohotka samostalno ili trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih resursa, te na radu, znanju i vještinama članova obitelji. 

OPG je strateški važan organizacijski oblik poljoprivrednog gospodarstva u RH, te je kao takav namijenjen samo fizičkim osobama, a fizička osoba ima mogućnost odabira obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede kao glavne ili kao sporedne, odnosno odabrati zanimanje poljoprivrednik kao glavno ili dodatno zanimanje.Za otvaranje OPG-a ne treba osigurati temeljni kapital, niti treba imati odgovarajuću stručnu spremu, iako ukoliko se želite aplicirati na neke od natječaja stručna sprema nositelja bit će važna. Za početak je potrebno odrediti Nositelja OPG-a koji je punoljetni izabrani član OPG-a, te  je nositelj prava i obveza OPG-a. 
OPG može obavljati sljedeće djelatnosti

Ukoliko se prvi puta upisujete radi utvrđivanja EVPG prvo i osnovno je potrebno ispuniti ovaj obrazac za sve resurse koje planirate upisati u Upisnik. Ako Vam se utvrdi da je ekonomska veličina veća od 3000€ onda koristite obrazac zahtjeva za otvaranje OPGa, ako je manja tada obrazac zahtjeva za upis u upisnik poljoprivrednika.

Obrazac zahtjeva za otvaranje te promjene na OPG-u možete skinuti OVDJE zajedno sa pripadajućim Izjavama.

Obrazac zahtjeva za upis te promjene u upisniku poljoprivrednika (SOPG, obrt i ostale pravne osobe) možete skinuti OVDJE zajedno sa pripadajućim Izjavama.

Upis u Upisnike također možete odraditi i elektronski putem AGRONETa.

  • Djelatnost poljoprivrede – osnovna je djelatnost OPG-a koja obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti u skladu sa skupinama 01.1,01.2, 01.3,01.4, 01.5 i 01.6 NKD-a
  • Pomoćne djelatnosti u poljoprivredi – podrazumijevaju obradu i održavanje zemljišta, uzgoj, žetvu ili berbu bilja, držanje i/ili uzgoj te korištenje stoke, a pored toga obuhvačaju i prateće uslužne djelatnosti uključujući pripremu, pakiranje, transport, skladištenje i/ili promet tih proizvoda, te usluživanje i iznajmljivanje.
  • Dopunske djelatnosti na OPG-u – uključuju proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na OPG-u, proizvodnju neprehrambenih proizvoda i predmeta opće uporabe na OPG-u, pružanje ugostiteljskih, turističkih i ostalih usluga, sadržaja i aktivnosti. 
  • Po završetku postupka upisa u Upisnik OPG-ova, nositelj OPG-a podnosi Zahtjev za izradu poljoprivredne iskaznice po koju dođe u ured osobno nakon dobivanja Rješenja poštom.


Koraci prilikom otvaranja OPG-a:

1. Otvoriti žiro račun za fizičku ili pravnu osobu koja glasi na nositelja OPG-a

2. Nositelj treba podnijeti Zahtjev za upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u uredu APPRRR

3. Prijava u poreznoj upravi – prijava u registar poreznih obveznika odnosno obveznika poreza na dohodak (ako je primjenjivo)

4. Izrada pečata u trenutku upisa u Registar poreznih obveznika (Nije obavezno za OPG i SOPG)

5. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje s ciljem registracije početka osiguranja obveznika

6. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje s ciljem registracije početka osiguranja obveznika

7. APPRRR izdaje Rješenje o upisu u Upisnik PG-a te dodjeljuje jedinstveni natični identifikacijski broj – MIBPG dok nositelj dobiva iskaznicu OPG-a koja vrijedi uz osobnu iskaznicu

8. Odabir knjigovodstvenog sustava – nije obvezno, ali je zasigurno preporučljivo

Hoće li ovo biti povijesno najskuplja proljetna sjetva?!

Prve procjene ratara govore da će proljetna sjetva, zbog rasta cijena svih ulaznih troškova biti od 3.000 do čak 6.000 kuna skuplja (ovisno o kojoj se kulturi radi) nego lani.

Iz Komore objašnjavaju kako je zbog drastičnog rasta cijena sjemena, mineralnih gnojiva, nafte i svih drugih repromaterijala potrebno pronaći rješenja kako bi se ova izuzetna teška situacija smirila, jer će u suprotnom poljoprivrednici odustajati od sjetve ili će ju obavljati u uvjetima smanjivanja troškova što će se odraziti na prinose i razinu proizvodnje.

“Drastični skokovi cijena plina uzrokovali su obustavljanje ili smanjenje proizvodnje većine europskih tvornica mineralnih gnojiva u razdoblju od rujna do studenog 2021., što će rezultirati dodatnim poskupljenjima i limitiranim količinama svih mineralnih gnojiva za proljetnu sezonu prihrane i sjetve”, kazao je predsjednik Odbora za ratarstvo Antun Vrakić.

Napominje i kako postoji problem i kod nabave sjemena, jer su dobavljači počeli dizati cijene za duplo.

Poskupljenje će otežati i značajno smanjiti količine mineralnih gnojiva tijekom proljetne sjetve, a bez uporabe mineralnih gnojiva smanjit će se prinosi, kazao je Vrakić napominjući da su poskupljenjem mineralnih gnojiva pogođeni i ratari i stočari.

“Procjena ratara je da će proljetna sjetva biti od 3.000 do čak 6.000 kuna skuplja po hektru”, upozorio je.

Vučković: Trenutna kriza nadilazi okvire Ministarstva poljoprivrede

Iz HPK napominju kako im je ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala da trenutna kriza nadilazi okvire Ministarstva poljoprivrede, ali da će u narednih sedam dana pokušati naći rješenja koja će ublažiti ovu situaciju.

“Obećano nam je da će financijska služba nastojati naći sredstva u proračunu koja bi mogla ublažiti situaciju, ali će se također pregovarati o kreditnim linijama koje bi mogle osigurati nabavu materijala za proljetnu sjetvu. Proizvođače brine rast cijena plavog dizela te smo tražili da se zamrzne cijena tijekom najintenzivnijih proljetnih radova kako ne bi dodatno i s te strane imali povećanje troškova“, istaknuli su iz HPK.

Kada je riječ o ulaganjima u skladišne kapacitete za žitarice i uljarice iz Programa ruralnog razvoja u HPK drže kako mora postojati ekonomska opravdanost svake investicije (koju će kontrolirati Savjetodavna služba), popis onih koji već imaju silose, te koja je veličina silosa (omjer silosa i omjer proizvodnje te veličina zemlje).

Potrebno je također uvesti ograničenje investicije (po ha, prinosu) odnosno veličina silosa bi trebala biti u omjeru količine zemlje koja se koristi za samu proizvodnju.

Mišljenja su i kako je potrebno obaviti reviziju/monitoring postojećeg stanja (obnova postojećih silosa).

“Ne smijemo dozvoliti da se skladišti inozemna uvozna roba i da se trguje s njom”, istaknuli su iz HPK te naglasili kako cilj trebao biti da roba koja se skladišti, nakon prerade završi na hrvatskim policama, a ne na drugim tržištima.

U HPK smatraju i kako bi dodatno trebalo bodovati one poslovne planove/projektne prijedloge koji u svom planu imaju uključene obnovljive izvore energije (primjerice sušare koje će pokretati na poljoprivredni pelet)

N1

Koji tip gospodarstva imate?

[onyx-poll id=’20460′]

Kina ide na povećanje proizvodnje uljarica

PEKING – Kina će stabilizirati proizvodnju kukuruza i povećati proizvodnju soje u sljedećoj godini kako bi osigurala opskrbu žitaricama, izjavio je ministar poljoprivrede u intervjuu za People’s Daily.

“Očuvanje sigurne opskrbe žitaricama i važnim poljoprivrednim i pratećim proizvodima naša je trajna glavna zadaća i prioritet”, rekao je ministar za poljoprivredu i ruralna pitanja Tang Renjian u intervjuu za glasilo Komunističke partije.”Ministarstvo poljoprivrede i ruralnih krajeva mora se fokusirati na proizvodnju žitarica, kao da vodi očajničku borbu, uz iznimne i velike napore”, dodao je ministar.Tangov istup vremenski se poklopio sa strahovanjima za sigurnu opskrbu hranom u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta, s obzirom na poremećaje u opskrbi i logistici širom svijeta zbog pandemije covida 19.Proizvodnja soje u Kini naglo je pala ove godine dok je proizvodnja kukuruza porasla jer su poljoprivrednici željeli iskoristiti priliku koju su im nudile više cijene.Ministarstvo je također najavilo da će povećati proizvodnju uljarica i soje i obnoviti područja za sadnju soje na sjeveroistoku zemlje.”Povećanje proizvodnje uljarica i soje bit će važan politički zadatak koji mora biti dovršen iduće godine”, priopćilo je ministarstvo, dodajući da će pozorno pratiti proizvodnju uljane repice i kikirikija i poduzeti mjere kako bi se povećala površina zasijana tim kulturama i poboljšao prinos.U odvojenom priopćenju ministarstvo poljoprivrede poručilo je i da će se pobrinuti da površina zasijana žitaricama ostane nepromijenjena”.Kiše u listopadu odgodile su sadnju pšenice u glavnim kineskim proizvodnim regijama, što bi moglo utjecati na urod, a višak vlage mogao uzrokovati i bolesti.Tang je poručio da se napušteno zemljište počne obrađivati u idućoj godini, uz maksimalno iskorištavanje potencijala plodoreda kako bi se osigurala stabilna površina žitarica, prenosi People’s Daily.Kineski predsjednik Xi Jingping izjavio je nedavno da je “osiguravanje opskrbe primarnim proizvodima važno strateško pitanje”.

Kako zadržati mlade poljoprivrednike?!

Imamo 21.000 mladih poljoprivrednika, ali ih je manje od 10 posto apliciralo za potporu od 50.000 eura.

Da bi se potaknula generacijska obnova, mladim poljoprivrednicima je nužna pomoć pri pokretanju poslovanja bespovratnim sredstvima za novoosnovana poduzeća, potpora dohotku i mogućnostima kao što je dodatno osposobljavanje, zaključak je konzultantske kuće za poljoprivredu i prehrambenu industriju Smarter, nakon analize je li podizanje potpora za mlade s 50.000 na 100.000 eura dobar motiv za ostanak u poljoprivredi.

  • Iako je u desetak godina poboljšan omjer mlađih i starijih poljoprivrednika u Hrvatskoj, udio mladih nositelja je još veoma nizak i ispod prosjeka EU. Zato bi se ovim intervencijama potaknulo uključivanje mladih u sektor poljoprivrede, što bi trebalo dati doprinos specifičnom cilju generacijske obnove, ali i dovesti do boljih rezultata u poljoprivredi. Kombinacija viših izravnih plaćanja i ciljane potpore kod osnivanja poljoprivrednih gospodarstava olakšat će mladim ljudima početak bavljenja tim zanimanjem. To je svakako u interesu Europe, a posebno je to interes Hrvatske – kažu iz Smartera. Podsjećaju kako se ruralna područja suočavaju s negativnim demografskim kretanjima, a generacijska obnova poljoprivrede predstavlja veliki izazov.

Treba nam 20% mladih – Iako je u desetak godina poboljšan omjer mlađih i starijih poljoprivrednika u Hrvatskoj, udio mladih nositelja je još veoma nizak i ispod prosjeka EU. Zato bi se ovim intervencijama potaknulo uključivanje mladih u sektor poljoprivrede, što bi trebalo dati doprinos specifičnom cilju generacijske obnove, ali i dovesti do boljih rezultata u poljoprivredi. Kombinacija viših izravnih plaćanja i ciljane potpore kod osnivanja poljoprivrednih gospodarstava olakšat će mladim ljudima početak bavljenja tim zanimanjem. To je svakako u interesu Europe, a posebno je to interes Hrvatske – kažu iz Smartera. Podsjećaju kako se ruralna područja suočavaju s negativnim demografskim kretanjima, a generacijska obnova poljoprivrede predstavlja veliki izazov.

To pitanje se posebno aktualizira nakon objavljenih podatka posljednjeg popisa stanovništva koji je pokazao veliki gubitaka stanovnika, posebice mladih, na području županija koje su većim dijelom ruralne i u kojima je poljoprivreda značajnija gospodarska grana, posebno u Slavoniji. – Iako je u ukupnom broju poljoprivrednika nešto malo više od 10%, mladi poljoprivrednici u proizvodnji koriste više od četvrtine ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, a posjeduju i višu razinu znanja od starijih poljoprivrednika

Godišnje 7,5 mil. eura Od ukupno 1,87 milijardi eura za izravna plaćanja, za mlade je predviđeno 2% omotnice, odnosno 7,5 milijuna eura godišnje, a i oko 80 milijuna eura kroz Program ruralnog razvoja (PRR) – Intervencija za mlade poljoprivrednike. Od 2014. do 2020. iz PRR-a, u okviru mjere 6.1.1 mladim je poljoprivrednicima odobrena potpora veća od 510 milijuna kuna, pri čemu je dosad isplaćeno više od 467 milijuna kuna. Kroz dosadašnja tri natječaja potporu je ostvarilo 1453 projekta mladih poljoprivrednika. Zaprimljeno je ukupno 2212 zahtjeva kojima se potražuje oko 774 milijuna kuna, od čega je odobreno 656 zahtjeva. Trenutno se provodi i četvrti natječaj, za kojeg je alokacija oko 153 milijuna kuna, a natječaj je objavljen 15. studenog 2021. Visina potpore po korisniku iznosi 50.000 eura. – Budući da imamo više od 21.000 mladih poljoprivrednika, znači da je manje od 10% njih aplicirao za potporu od 50.000 eura. Kako se od 2023., očekuju i iznosi od 100.000 eura za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika sigurni smo da će interes biti znatno veći i da će predložena alokacija biti potrošena u cijelost

vecernji.hr