Naslovnica Blog Stranica 4

Kako uštedjeti gorivo i zaštititi tlo minimalnom obradom?!

U dovoljno sve skupljih energetskih resursa i sve veće brige o održivosti, poljoprivrednici diljem svijeta traže načine da smanje troškove i istovremeno očuvaju prirodne resurse. Jedna od najučinkovitijih strategija, prema najnovijim istraživanjima, leži u jednostavnom principu: što manje dirati tlo. Ova metoda ne samo da smanjuje potrošnju dizel goriva već donosi i druge prednosti koje mijenjaju budućnost poljoprivredne proizvodnje.

Ključ uštede: smanjenje broja operacija
Studije provedene u različitim agroekološkim uvjetima pokazuju da količina potrošenog goriva izravno ovisi o intenzitetu obrade tla. Klasični sustavi koji uključuju višestruko prevrtanje, niveliranje i pripremu tla za sijanje zahtijevaju do 150% više energije od modernih pristupa poput direktnog sijanja. Primjerice, dok tradicionalni način može koštati oko 5 dolara po hektaru samo za gorivo, direktno sijanje – gdje se sjemena postavljaju u neuzoranu zemlju – smanjuje trošak na svega 2 dolara. Razlika od 3-4 dolara po hektaru postaje ogromna kada se radi o velikim površinama.

No, ovdje nije riječ samo o brojkama. Kada su istraživanja započela prije nekoliko godina, cijena dizela za poljoprivrednike iznosila je oko 0,30 dolara po litri, dok su današnje cijene znatno veće. To znači da su uštede sada još primjetnije, a potreba za optimizacijom postaje hitnija.

Direktno sijanje: više od puke ekonomije
Iako je smanjenje potrošnje goriva glavni motiv za mnoge, direktno sijanje donosi i druge prednosti. Tlo koje se manje mehanički stresira zadržava bolju strukturu, više vlage i organske tvari, što dugoročno povećava plodnost. Osim toga, manje prolazaka teškom mehanizacijom smanjuje zbijanje tla – problem koji može trajno oštetiti korijenske sustave usjeva.

Međutim, metoda nije bez izazova. Neki poljoprivrednici kombiniraju direktno sijanje s dodatnim postupcima poput drljanja ili primjene herbicida kako bi nadoknadili nedostatke u kontroli korova ili neravnine u tlu. Ovi dodatni zahvati mogu djelomično smanjiti uštedu goriva, ali stručnjaci naglašavaju da je ključ prilagodba sustava specifičnim uvjetima farme.

Zašto poljoprivrednici još uvijek oklijevaju?
Unatoč dokazima o ekonomičnosti, prijelaz na minimalnu obradu zahtijeva promjenu navika i ulaganje u nova znanja. Tradicionalne metode duboke obrade tla duboko su ukorijenjene u praksi mnogih farmi, a nedostatak iskustva s direktnim sijanjem može dovesti do početnih neuspjeha. Primjerice, ako tlo nije adekvatno pripremljeno ili ako se koriste neodgovarajuće sjemence, prinosi mogu privremeno pasti.

No, uspješne priče potvrđuju potencijal. U regijama gdje su poljoprivrednici kombinirali direktno sijanje s preciznom primjenom gnojiva i monitoriranjem vlage, prinosi pšenice i kukuruza porasli su za 10-15%. Osim toga, smanjenje vremena provedenog na polju direktno utječe na smanjenje troškova rada i amortizacije strojeva.

Održivost kao dugoročni cilj
Zaštita tla više nije samo opcija – postaje obveza. Erozija, gubitak organske tvari i emisije stakleničkih plinova povezane s intenzivnom obradom tla sve su veći izazovi. Ministarstva poljoprivrede u nekim zemljama već uvode poticaje za farme koje prelaze na konzervativne metode obrade, prepoznajući njihov doprinos u borbi protiv klimatskih promjena.

Ivan Medved, glavni urednik Agroportala, ističe: “Ne radi se samo o trenutnoj uštedi. Kada izračunamo dugoročne učinke na zdravlje tla, smanjenje potrebe za umjetnim gnojivima i otpornost na suše, minimalna obrada postaje temelj profitabilne i odgovorne poljoprivrede.”

Zaključak: Isplati li se riskirati?
Kao i svaka promjena, prijelaz na sustave s manje obrade tla zahtijeva planiranje i strpljivost. Međutim, s obzirom na dinamične promjene na tržištima energenata i sve strožije ekološke standarde, ovaj pristup nije samo alternativa – već nužnost za one koji žele ostati konkurentni. Kombinacija uštede, većih prinosa i očuvanja resursa čini ga jednom od najperspektivnijih inovacija u modernoj agronomiji.

Za više informacija o optimizaciji poljoprivrednih praksi, pratite Agroportal.hr i budite dio promjene koja oblikuje budućnost hrane i okoliša.

Sretni blagdani i uspješna nova godina!

Dragi naši poljoprivrednici,

U ovo blagdansko vrijeme, želimo vam od srca zahvaliti na vašem trudu, marljivosti i ljubavi prema zemlji koja nas sve hrani. Vaš rad nije samo posao, već dar koji nas povezuje s prirodom i tradicijom.

Neka vam Božić donese obilje zdravlja, radosti i mira u vaše domove, a nova godina bude plodonosna, s obiljem uroda i uspjeha na svim poljima.

Sretan Božić i uspješnu novu godinu žele vam svi koji cijene vaš trud i zalaganje!

🌟🎄 S ljubavlju i poštovanjem,

Tajne Uspješne jesenske gnojidbe

Jesen donosi mir u voćnjake, ali i ključne zadatke koji će osigurati bujanu iduću godinu. Dok se vegetacija priprema na zimski san, pametno korištenje gnojiva postaje temelj zdravog tla i izdašnih plodova. Eksperti agroindustrije ističu da je ovaj period idealan za nadoknadu hranjivih tvari izgubljenih tijekom ljetnih mjeseci, a pravilna kombinacija organskih i mineralnih supstanci može biti razlika između prosječne i izvanredne berbe.

Organska Gnojiva: Prirodni Saveznici Plodnosti
Kao prvi korak, pažnja se usmjerava na organske materijale. Treset, kompost i tekuća gnojiva predvode listu prirodnih resursa. Treset, često korišten u rasadničkoj proizvodnji, preporučuje se u količini od 3-5 kg po sadnoj jami, pružajući mladim biljkama stabilnu podlogu. Kompost, s druge strane, postaje sve popularnija alternativa stajnjaku. Dobiva se razgradnjom biljnih ostataka poput slame, šaše ili čak industrijskog otpada, a osim što obogaćuje tlo, potiče i razvoj korijenskog sustava.

Za one koji traže brže djelovanje, tekuće organsko gnojivo (osoka) nastaje miješanjem fekalija i otpadnih voda iz stočarskih objekata. Razrijeđeno vodom, primjenjuje se 3-4 puta godišnje površinski, no posebno je korisno za mlade nasade. Međutim, pravi hit jeseni je zelenišno gnojivo – posebice zaoravanje mahunarki poput graha, soje ili heljde. Ova metoda ne samo da doprinosi mineralnoj ravnoteži, već aktivira i korisne mikroorganizme u tlu, stvarajući zdrav okoliš za budući rast.

Mineralna Gnojiva: Ravnoteža Fosfora, Kalija i Dušika
Iako organske materije igraju glavnu ulogu, mineralna gnojiva ostaju nezaobilazna. Prema Agroportalovim preporukama, optimalna količina kreće se između 400 i 800 kg po hektaru, ovisno o starosti nasada i postojećim zalihama hranjiva. Ključ jeseni je naglasak na kalij i fosfor, dok se dušik dodaje umjereno. Razlog? Tijekom mirovanja, voćke ne apsorbiraju dušik učinkovito, a kišnice ga lako ispiru u dublje slojeve tla. Fosfor i kalij, pak, postupno se oslobađaju, postajući dostupnima tek u proljeće kada biljka najviše treba energiju za cvjetanje.

Eksperti upozoravaju: nedostatak fosfora može dovesti do slabijeg formiranja cvjetnih pupoljaka i usporavanja razvoja mladica. Simptomi uključuju tamnozeleno, uspravno lišće manjih dimenzija. Srećom, prekomjerna primjena fosfora rijetko šteti biljkama, ali može izazvati nedostatak cinka – stoga je važno odabrati gnojiva s optimalnom topljivošću i sadržajem.

Kalendar Gnojidbe: Vrijeme je Zlato
Najpovoljniji period za primjenu mineralnih gnojiva proteže se od sredine listopada do sredine studenog. Ako se rok propusti, moguće je gnojiti i tijekom vegetacije, uz navodnjavanje. No, upravo jesenja primjena omogućuje postupanu razgradnju, što osigurava dugotrajniju dostupnost hranjivih tvari.

Savjeti za Početnike
Za mlade voćnjake, kombinacija organskih i mineralnih gnojiva je idealna. Kompost ili treset poslužit će kao temelj, dok će blage doze kalija i fosfora potaknuti razvoj korijena. Izbjegavajte gnojidbu dušikom prije zime – njegova uloga dolazi na snagu u proljeće, kada biljke počinju intenzivniji rast.

Budućnost Voćarstva na Sajmovima
Za one željne dubinskog znanja, Zagrebački velesajm će od 4. do 7. prosinca 2025. okupiti stručnjake iz cijele regije na sajmovima posvećenim poljoprivredi i zdravom životu. Teme će uključivati i aktualne trendove, poput uloge uljane repice u ishrani peradi ili benefita crne rotkve bogate vitaminima.

Jesenje gnojenje nije samo rutina – to je investicija u budućnost voćnjaka. Pravilnom kombinacijom prirodnih i kemijskih resursa, svaka biljka može postati svjedokom vašeg truda već sljedeće sezone.

Autor: Ivan Medved, glavni urednik Agroportal.hr
Pročitajte još: Kada brati kiwi? Zanimljivosti o raži i druge koristi crne rotkve.

Novi porez na CO2 potresa poljoprivredu EU

Uzbuđenje i napetost vlada među europskim poljoprivrednicima i trgovcima gnojivima, jer se najavljuje značajan skok cijena dušičnih gnojiva već od studenog 2025. godine. Glavni krivac? Uvođenje CO2 granične pristojbe (CBAM) koja će službeno stupiti na snagu tek u siječnju 2026., ali već sada izaziva tržišne turbulencije i masovnu akumulaciju zaliha. Dodatni udarac dolazi s prekidom uvoza ruskih gnojiva, što dodatno smanjuje ponudu i potiče rast cijena.

Tržište u krizi: CBAM porez već sada utječe na cijene

CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) predstavlja revolucionarni sustav koji će naplaćivati emisije ugljika vezane uz uvoz određenih proizvoda u EU, uključujući sva dušična gnojiva. Cilj je izjednačiti konkurentnost europskih proizvođača s onima iz zemalja s manje strožim ekološkim standardima. No, unatoč tek planiranoj implementaciji, efekti su već osjetljivi: uvoznici, trgovci i poljoprivrednici masovno kupuju zalihe kako bi izbjegli buduće troškove, što gura cijene prema gore.

“Ovo je klasična tržišna reakcija na neizvjesnost. Svi žele osigurati što više zaliha po trenutnim cijenama prije nego što CBAM postane operativan,” objašnjava jedan njemački analitičar. U međuvremenu, europski proizvođači gnojiva koriste priliku za postupno dizanje cijena, što dodatno komplicira situaciju.

Ruski izvoz nestaje, ponuda se smanjuje

Do nedavno je Rusija bila ključni igrač na tržištu gnojiva, njezini jeftini izvozi stabilizirali cijene u Europi. Međutim, nakon prekida suradnje zbog geopolitičkih tenzija, ponuda se smanjila, a utjecaj na cijene postao je dramatičan. Primjerice, cijene tekućeg gnojiva AHL te amonijevog nitrata i KAS-a već su osjetile pritisak.

Urea, čije su cijene do nedavno bile stabilne, sada bilježi skok od 30 USD po toni u izvoznim lukama Sjeverne Afrike, dosežući 450 USD po toni za isporuke u studenom. U Europi se trenutno nudi po 505 eura po toni, ali stručnjaci upozoravaju da će i te cifre brzo porasti.

Nelagodna ravnoteža: Štednja vs. rizik

Mnogi poljoprivrednici odgađali su kupnju gnojiva tijekom ljeta kako bi sačuvali likvidnost, no sada se suočavaju s dilemom: kupiti sada prije većeg skupa ili riskirati daljnje poskupljenje. “Čekanje može biti opasno. Ako se cijene nastave penjati, a zalihi istope, bit ćemo u problemu,” priznaje jedan poljoprivrednik iz Bavarske.

Tržište je trenutno u fazi “mira prije oluje” – cijene nekih gnojiva poput DAP-a (diamonijev fosfat) čak su pale za 20 eura po toni (sada 765 eura), ali stručnjaci predviđaju da će se pad zaustaviti zbog rasta troškova sirovina i CBAM nelagode.

Što donosi budućnost?

Unatoč trenutnoj stabilnosti na nekim segmentima, većina indikatora upućuje na dugoročni trend rasta. CBAM porez neće samo povećati cijene uvoznih gnojiva već će potaknuti i domaće proizvođače na dizanje cijena kako bi pokrili svoje ekološke troškove. Dodatni problem je logistička kaša – ograničeni kapaciteti prijevoza i skladišta otežavaju brzo prilagođavanje ponude.

Europska komisija tvrdi da je CBAM nužan korak prema “karbonskoj pravednosti”, no kritičari ističu da ovaj mehanizam dodatno opterećuje poljoprivredu koja već pati pod strogom regulativom. “Ovo je udarac u vrijeme kada farmeri ionako bore s visokim troškovima energije i nestabilnim vremenskim uvjetima,” komentirao je predstavnik poljoprivredne udruge.

Savjet za poljoprivrednike: Budite proaktivni

Analitičari savjetuju farmerima da pažljivo prate tržište i razmotre strategiju kupnje u ratama kako bi minimizirali rizike. Iako masovno skladištenje može kratkoročno potaknuti cijene, dugoročno je bolje imati barem djelomičnu sigurnost zaliha.

U konačnici, kombinacija ekološke politike, geopolitike i tržišnih spekulacija stvara savršenu oluju za nestabilnost – a poljoprivrednici, kao krajnji potrošači, moraju biti spremni na sve scenarije. Kako listopad 2025. završava, upit je samo jedan: hoće li studeni donijeti još veće izazove?

Tri puta dnevno

U svijetu moderne mliječne proizvodnje, sve više farmi razmatra mogućnost prijelaza na tri mužnje dnevno kako bi povećale učinkovitost. No je li ova strategija isplativa za svaku stoku? Razgovarali smo sa stručnjakinjom za stočarstvo Ulrike Stibbe iz savjetodavne tvrtke Koesling & Anderson kako bismo otkrili prednosti, izazove i prave dobitnike ovog pristupa.

Više mlijeka, ali i više pitanja
Prema Stibbeovoj, tri mužnje dnevno mogu povećati proizvodnju mlijeka za 10–15%. Ključni cilj, međutim, nije samo veći volumen, već smanjenje troškova po kilogramu proizvoda. „Ako dodatni troškovi rada, opreme i potrošnog materijala narastu proporcionalno, cijeli smisao gubi se u praznim kalkulacijama,“ upozorava stručnjakinja. Primjena ovog sustava zahtijeva visoko organiziranu proizvodnu tehnologiju – pogreške u logistici mogu brzo pretvoriti ambiciozan plan u financijski problem.

Tko stvarno ima koristi?
Iako mnogi vlasnici farmi vide trostruku mužnju kao čarobni štapić za poboljšanje zdravlja vimena i proizvodnje, Stibbeova naglašava da tu nema automatskog uspjeha. „Krave moraju imati priliku povećati unos hrane. Ako su smještajni uvjeti loši ili postoje problemi s zdravljem krda, dodatna mužnja postaje samo gubitak vremena i novca,“ objašnjava.

Osim toga, prijelaz na tri mužnje razlikuje se između obiteljskih farmi i onih koje koriste najamni rad. Na manjim gospodarstvima s do 400 krava, primjerice, uspjeh ovisi o dostupnosti pouzdanih pomoćnika za svaku smjenu. Bez toga, obitelji riskiraju da im radna obveza postane neodrživa.

Što provjeriti prije nego što krenete?
Prije donošenja odluke, Stibbeova preporučuje detaljnu analizu postojećih procesa. Koliko krava se muže na sat? Koliko je radnika potrebno po smjeni? Koliko dugo životinje čekaju u čekaonicama? Ako se te varijable ne optimiziraju, dodatna mužnja samo će povećati troškove.

„Prvo poboljšajte trenutni sustav. Možda je problem u organizaciji rada, tehnici mužnje ili nedostatku brige za krave s posebnim potrebama. Tek kad popravite te nedostatke, razmislite o trećoj mužnji,“ savjetuje.

Ekonomska računica: Kada se isplati?
Da bi trostruka mužnja bila profitabilna, povećanje zarade trebalo bi biti najmanje 1–2 centa po kilogramu mlijeka. Problem nastaje kada farme kompenziraju veći troškovi skupom koncentriranom hranom ili zanemaruju kvalitetu stočne hrane. „Ako krave ne dobivaju ono što im je potrebno, tri mužnje mogu dovesti do pada proizvodnje umjesto rasta,“ ističe Stibbeova.

Primjer iz prakse: Optimizacija prije ulaganja
Jedna nizozemska farma s 600 krava uspjela je smanjiti troškove za 8% nakon uvođenja tri mužnje, ali tek nakon što je uložila u automatske hranilice i poboljšala ventilaciju u štali. S druge strane, njemački obiteljski uzgajivač s 220 grla odustao je od ideje jer nisu mogli osigurati radnike za noćne smjene.

Zaključak: Nije za sve, ali može biti game-changer
Tri mužnje dnevno nisu univerzalno rješenje, ali za farme s dobrom organizacijom, kvalitetnom tehnologijom i dovoljnom radnom snagom mogu biti put ka većoj konkurentnosti. Ključ je u realnoj procjeni: koliko će novca uštedjeti, a koliko potrošiti. Kao što Stibbeova zaključuje: „Ako ne možete izbjeći gubitke u postojećem sustavu, dodatni korak će ih samo uvećati.“

Prije nego što donesete odluku, izračunajte troškove, razgovarajte s drugim farmerima i testirajte promjene u manjem obimu. Ponekad je bolje učvrstiti temelje nego graditi dodatne katove.

Gljivične bolesti jabuka

Krastavost jabuka (Venturia inaequalis) je dominantna i najpoznatija bolest jabuka, iako je do sada opisano oko 80 različitih bolesti koje mogu zahvatiti ovo voće. Od 21. ožujka do 09. kolovoza 2025. godine koristili smo kemijske ili mikrobiološke pripravke za suzbijanje ove bolesti. Zabilježeno je 13 primarnih zaraza krastavošću u razdoblju od sredine ožujka do kraja svibnja 2025., te je u istom vremenu provedeno 10 usmjerenih zaštita, što je tri manje nego u prethodnoj 2024. godini.

Tijekom veljače 2025. bilo je čak 20 dana s negativnim temperaturama zraka, s najnižim rasponom od -0,3° do -9,0°C. Prosječna mjesečna temperatura u tom razdoblju bila je 1,45°C, što je +0,75°C iznad očekivane vrijednosti. Mjesec ožujak 2025. bio je znatno topliji od prosjeka za +2,8°C, a najviše temperature zraka bile su iznad >20°C već tijekom prve polovice mjeseca.

U istim uvjetima, bubrenje i otvaranje vršnih pupova na najdominantnijoj sorti jabuka, Idared, zabilježili smo sredinom ožujka 2025. godine. U dvije “kišne epizode” (13.3.-17.3. i 24.3.-30.3.) zabilježeno je 95,8 mm oborina, što je oko 40 mm više od mjesečnog prosjeka.

Borba protiv krastavosti jabuka u 2025. pokazala je da je brza reakcija ključna. Prvi simptomi krastavosti na lišću netretiranih jabuka zabilježeni su već 23. travnja 2025. godine. U nasadima jabuka s manje zaštitnih sredstava, primarne i sekundarne zaraze lišća i plodova jabuka bile su moguće s oborinama zabilježenim krajem travnja i tijekom svibnja 2025. godine.

Zaključno, krastavost jabuka je i dalje dominantna bolest koja pogađa naše nasade. Unatoč smanjenju količine oborina i povišenju temperature zraka, štete od ove bolesti su i dalje prisutne. Stoga je ključno nastaviti s istraživanjima i pravovremenom zaštitom kako bi se smanjila šteta od ove i drugih bolesti jabuka.