Aktivni sastojak flufenacet, koji je važan za kontrolu korova, mogao bi biti zabranjen od strane EU u ožujku 2025. – pišu Njemački mediji.
U prosincu 2024. Europska komisija predstavila je nacrt uredbe prema kojoj se odobrenje važne herbicidne djelatne tvari flufenaceta ne bi smjelo obnoviti. Nacrt sažima sve znanstvene spoznaje. Kao rezultat toga, Savezni ured za zaštitu potrošača i sigurnost hrane (BVL), koji je nadležan u Njemačkoj, pokrenuo je istragu o opozivu svih njemačkih odobrenja za proizvode za zaštitu bilja koji sadrže flufenacet . Sada se čini da su odluke neizbježne.
Prema BVL-u, zajednička odluka EU komisije i država članica EU o ukidanju odobrenja flufenaceta je na pomolu. Stoga više nema potrebe unaprijed intervenirati u nacionalna odobrenja sredstava za zaštitu bilja, poručuju iz Ureda. Ali vlasti ne žele preuranjenu poslušnost.
To pruža pravnu sigurnost za trgovce na malo i poljoprivrednike da koriste flufenacet ovog proljeća.
Usvajanje provedbene uredbe EU očekuje se u ožujku 2025. godine . Time se u potpunosti uzima u obzir usklađeni pristup autorizaciji sredstava za zaštitu bilja sadržan u europskom pravu o zaštiti bilja.
Nakon što je relevantna provedbena uredba dogovorena i objavljena, BVL će u tehničkom izvješću pružiti informacije o zahvaćenim autorizacijama u Njemačkoj. Ovo se također odnosi na propisane rokove prodaje i roka upotrebe . Na temelju toga, odgovarajuća odobrenja za stavljanje u promet za flufenacet tada bi bila opozvana .
U ekološkoj i konvencionalnoj proizvodnji sjemenskog krumpira lisne uši opetovano uzrokuju bolesti. Prenose bolesti koje utječu na kvalitetu i prinos krumpira. Kako poljoprivrednici mogu držati štetnike podalje od svojih usjeva bez kemikalija.
Lisne uši prenose , između ostalog, virus mozaika, također poznat kao krumpirov Y virus, u krumpiru . Zaražene biljke slabo rastu i daju slabije prinose. Prema Agroscopeu (Švicarsko istraživanje za poljoprivredu, hranu i okoliš), nekemijski način smanjenja pritiska lisnih uši je posipanje slame po polju krumpira nakon sadnje.
Uzgoj krumpira: Zašto slama zavarava lisne uši Za pokus, istraživači su primijenili herbicid prije nicanja nakon sadnje na konvencionalnoj farmi , nakon čega su slijedile različite količine pšenične slame: 1 t/ha, 2,5 t/ha i 5 t/ha. Ako slama leži na polju, lisne uši više ne mogu razlikovati usjev od tla.
Prema Agroscopeu zaštita od lisnih uši povećana je za oko 20 posto u odnosu na kontrolu bez slame. Što je više slame korišteno, znanstvenici su izbrojali manje lisnih uši na poljima. U pokusima je dobre rezultate pokazalo 2,5 t slame/ha. Ipak, najveće značajnosti postignute su kod 5 t/ha. Nažalost, kukci se ne mogu zavaravati zauvijek. Učinak je najveći kada su biljke još male i vidi se dosta zemlje . Čim se usjev zatvori, više lisnih uši nađe svoj put u usjev krumpira.
Slama u krumpiru: Još tri pozitivna učinka za poljoprivrednike Slama ne samo da dobro odbija lisne uši u mladom krumpiru:
Isparavanje: Što je više slame korišteno u pokusima, to je više vlage pronađeno u tlu ispod.
Temperatura tla: U varijanti s pet tona slame na usjevu temperatura tla također je bila niža za oko jedan stupanj Celzijusa nego kod nepokrivenog tla.
Zaštita od erozije: Slama štiti tlo od erozije vjetrom i vodom, osobito dok su biljke još mlade. Manji je i rizik da se nakon jake kiše zamulji.
Suzbijanje korova: slama također može suzbiti korov i pomoći u uštedi troškova za suzbijanje korova. Koliko je malč od slame praktičan za krumpir?
Prema Agroscopeu, metoda ima i nedostatke. Gospodarstvu je potrebna slama koju ne može koristiti u druge svrhe i tehnologija za razbacivanje slame po poljima. Osim toga, razastiranje slame po površini je radno intenzivno i skupo. Za tvrtke s odgovarajućom tehnologijom, metoda može biti korisna.
Također je važno spomenuti da su znanstvenici do sada uspjeli dokazati samo da je manje lisnih uši pronađeno u usjevima tijekom juvenilnih faza. Međutim, još uvijek nema veze jesu li i biljke manje pogođene virusom mozaika. Potrebni su daljnji eksperimenti kako bi se istražila ova veza.
Hrvatska poljoprivreda i dalje je vjerna žitaricama, pod kojima je više od polovine ratarskih površina, no istovremeno se taj broj ne povećava, pa interes za njih stagnira. Međutim, za 100 posto je povećana proizvodnja suhih mahunarki, a za četvrtinu smanjene površine pod korjenastim i gomoljastim kulturama. U stočarstvu je trend smanjenje u svim proizvodnjama, izuzev govedarstva, koje ima status quo.
Najkraći je to rezime strukture poljoprivrednih gospodarstava u 2023. godini, odnosno strukture poljoprivrednih površina koje ona obrađuju, a čije je konačne rezultate objavio Državni zavod za statistiku, postavivši najvažnije ratarske proizvodnje u odnos prema površinama te broju stoke i peradi.
Podatci su uspoređeni s podatcima posljednjih istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava, iz 2020. i 2016. godine. Prema DZS-u, poljoprivredna su gospodarstva u 2023. obrađivala 888.000 hektara oranica i vrtova, što je u odnosu prema 2020. povećanje za samo 0,1 posto. Najveći udio u površini imale su žitarice – 63,4 posto (563.000 hektara), industrijski usjevi 18,5 posto (164.000 ha) i krmno bilje 11,6 posto (103 000 ha). U usporedbi s 2020. godinom, površine zasijane žitaricama veće su 5,2, a površine pod suhim mahunarkama 100 posto, ali su površine pod korjenastim i gomoljastim usjevima manje 23,8 posto. Površine pod trajnim nasadima veće su 2,6 posto u odnosu prema 2020. Rastu površina pod mahunarkama uvelike je pridonio bob, a pad površina pod korjenastim nasadima asocira na kulture poput šećerne repe, za kojom je, zbog suše, izrazito teška 2024. godina.
Kada je riječ o stočarstvu, svinjogojstvu, kozarstvu, ovčarstvu i peradarstvu, smanjio se ukupan broj grla: broj svinja manji je 21,8 posto, broj koza 13,6, broj ovaca 11 i broj peradi 12,5 posto, a broj goveda ostao je na razini iz 2020.
“Francuzi vraćaju stare sorte; one imaju ‘zapis’ u sebi, otpornije su i bolje bi odgovorile na klimatske promjene. Trebaju daleko manje inputa, no mi takve stvari ne akceptiramo, naši gotovo ništa ne rade oko tog pitanja”, kaže Hadžić. Za stopostotni rast površina pod mahunarkama kaže da je rezultat potpora, da se ljudi ravnaju prema njima. U posljednje je vrijeme i u Slavoniji sve popularniji bob, upravo zbog potpora, kao i određenih bodova za zemljište. Uključen je u povrće za isplatu proizvodno vezanih potpora, a ostvaruje i potporu jer je leguminoza.
“Ljudi idu na to masovno, a ne znaju te kulture, nisu s njima dosad radili. Ista je priča i s konzervacijskom poljoprivredom, jer 98 posto ljudi nikada nije čulo za to, nema ni osnovnu opremu za rad u tome, izuzev velikih sustava, a riječ je o posebnim, vrlo skupim strojevima. No naš se čovjek odmah pomami za poticajima”, kaže Hadžić.
Pad površina pod korjenastim i gomoljastim kulturama gleda kroz problem tla. Ocjenjuje kako lanjska godina, katastrofalna za šećernu repu, nije bila samo posljedica velike suše nego i tla, koje je ostalo bez humusa, što je, ocjenjuje, također posljedica naših loših poljoprivrednih praksi
Bez stručne podrške
“Kod mahunarka i leguminoza išlo se na bob kao povrće da se dobije više novca na ime potpora, da se dobije više bodova u natjecanju za fondove, no bob nije naša budućnost što se tiče poljoprivrede. To je jedan izlet, kao i izleti s činčilama, borovnicama i sličnim. Mislim da ga Ministarstvo poljoprivrede neće smatrati povrćem, pogotovo zato što bob ide za proteine, ostat će samo mahunarka, leguminoza, a smanjit će se tako i poticaji za nj”, kaže Miladinović.
Hadžićeva opća poruka je kako našoj poljoprivredi nedostaje stručna podrška, educiranost, a da je Poljoprivredna savjetodavna služba potkapacitirana ljudstvom, da ju je resorno ministarstvo opteretilo administracijom, te da joj se zbog toga izgubio smisao. “Nemate stručnu podršku, stručnu poljoprivrednu službu, a ni Ministarstvo to ne razumije, ljudi u njemu pišu strateški plan, no pisanje iz kabineta nije pravo poznavanje terena i njegovih potreba. Nema sređenog tržišta, tu država nije učinila ništa, a stalno nam se govori ‘vi ste na tržištu’. U drugim zemljama ljudi svoje nezadovoljstvo iskažu izlaskom na ulice i prosvjeduju, no mi ne”, kaže konzultant u poljoprivredi Hadžić.
Dok statistika kaže da je broj goveda ostao na razini 2020., proizvođači, odnosno tovljači, sumnjičavo vrte glavom. Toni Raič, predsjednik Baby Beefa, čijih više od 300 članova drži 90 posto tova junadi u Hrvatskoj, kaže kako taj status quo nije realan.
“Ukupno govedarstvo išlo je dolje. Brojke je teško procijeniti, no osjećaj i praksa kažu da je tu posrijedi ozbiljan pad. Ne mogu se sjetiti ni pet farmi koje u međuvremenu nisu smanjile broj grla ili da funkcioniraju u punom kapacitetu”, kaže Raič.
U Baby Beefu procjenjuju da je 2020. godine bilo oko 145.000, a sada je 130-140 tisuća grla junadi, te ocjenjuju kako je to minimum minimuma. Istina, tu su i “plutajuća” grla koja nisu “izbačena”.
“Nas malo iznad vode drži izvoz, dakako, najviše u Italiju”, kaže Raič i dodaje kako su cijene mesa porasle nešto više nego lani jer inputi u proizvodnji, žitarice, cijena teladi stalno idu gore. Najavljuje kako će zbog svega poskupljenja biti kontinuitet.
“U odnosu prema drugima u stočarstvu, mi tovljači junadi još se nekako i držimo, a razlog tome je što sektor mlijeka stalno pada i dotiče dno. To je slobodni pad i da bi zadržali bilo kakva grla u svojim farmama, s mliječnih krava prelaze na tovnu junad, u proizvodnju mesa, no nismo sigurno rasli jer mljekari prelaze u tov, mi ne rastemo, pa to znači da je posrijedi pad. Ti koji su s mlijeka prešli u tov rade godinu-dvije, turnus-dva, i gase se”, kaže predsjednik Baby Beefa Toni Raič.
RUSKI izvoz žitarica bit će u sezoni 2024/2025. manji za petinu, izjavila je danas ministrica poljoprivrede Oksana Lut, dodavši da očekuju slabiji urod zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta. U sezoni koja završava u lipnju Rusija će izvesti 57 milijuna tona žitarica, rekla je ministrica.
U prvoj polovini sezone tvrtke su po njezinim riječima izvezle 37 milijuna tona žitarica, a u drugoj polovini izvozne kvote smanjene su za gotovo 70 posto kako bi se zaštitilo domaće tržište. “Već smo odredili izvozne kvote kako bismo bili sigurni da će domaće potrebe biti podmirene”, rekla je Lut na konferenciji o poljoprivredi u Moskvi.
Rast cijena na domaćem tržištu
U siječnju izvoz je prepolovljen, rekao je predsjednik udruge za žitarice Arkadij Zločevskij, prema izvješću novinske agencije TASS, naznačivši da su se izvoznici zbog niskih cijena u inozemstvu okrenuli domaćem tržištu. Isporuke se po njegovim riječima tradicionalno smanjuju na početku godine, što zbog vremenskih uvjeta što zbog praznika, ali ne u tolikoj mjeri.
Oštar pad izvoza na početku godine izazvao je rast cijena na domaćem tržištu, dok su one na inozemnim tržištima “prilično niske”, objašnjava Zločevskij. “Cijene na svjetskom tržištu pojele su zaradu izvoznika koji su zato poprilično smanjili aktivnost. U dosadašnjim bi slučajevima takvog raskoraka u cijenama na domaćem i na inozemnim tržištima jednostavno smanjivali nabavu, i to bi snizilo cijene (u Rusiji), pod uvjetom da su zalihe visoke”, napominje čelnik udruge za žitarice.
Danas su zalihe u Rusiji na niskoj razini i cijene na domaćem tržištu ne padaju, objašnjava.
Domaće sjeme prioritet
Ruske žitnice poharale su lani ekstremne vremenske prilike, uključujući rani proljetni mraz, sušu i obilne kiše u nekim područjima. Jesenska suša u vrijeme sjetve ozimih kultura utjecat će pak na žetvu u 2025. godini. “Sezona se može mjeriti s najtežima u povijesti. Stvarno ne bih željela da se ovakvo nešto ponovi, ali vrijeme je takvo kakvo jest, tu se ne može ništa”, rekla je ministrica.
Prema njezinim riječima, 82 posto ozimih žitarica, zasijanih na 19.2 milijuna hektara, u dobrom je stanju. Za žetvu u 2025. zasijano je milijun hektara više, ukupno 84 milijuna hektara, dodala je. Procjene ministarstva o stanju usjeva metodološki se razlikuju od onih državnog meteorološkog zavoda koji je izvijestio da je u lošem stanju 38 posto zasijanih ozimih kultura. Ministrica je istaknula i da opskrba domaćim sjemenjem zauzima visoko mjesto na ljestvici prioriteta.
Rusija je smanjila uvoz sjemenja za gotovo 60 posto, ali i dalje ga mora nabavljati u inozemstvu kako bi pokrila trećinu potreba.
“Uzgoj domaćeg sjemenja naša je odgovornost”, odgovorila je Lut na prigovore poljoprivrednika na njegovu slabu kvalitetu.
