S obzirom na znatne financijske štete koje je u lipnju zbog poplave i tuče pretrpjelo područje Požeško-slavonske županije, prema prvim procjenama u iznosu 31,8 milijuna kuna, s ciljem ublažavanja i uklanjanja posljedica, Ministarstvo poljoprivrede je u okviru državnog proračuna osiguralo pomoć u iznosu od 20 milijuna kuna za poljoprivrednike na području Požeško-slavonske županije, o čemu je Vlada donijela odluku 1. srpnja, dakle samo pet dana nakon posljednje prirodne nepogode koja je pogodila tu županiju, podsjećaju iz resora poljoprivrede.
Štete u poljoprivredi uslijed elementarnih nepogoda procjenjuju se na 509,2 milijuna kuna, no još nisu dostupni konačni podaci o prijavljenim štetama, njihovu opsegu, broju oštećenika te šteti na kulturama, odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrede na upit Hine o ovogodišnjim štetama zbog elementarnih nepogoda.
Prema raspoloživim podacima o iznosima štete u prvim priopćenjima iz Registra šteta od prirodnih nepogoda, prikupljenih temeljem Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, u 2021. godini do četvrtka, 22. srpnja, ukupne štete od prirodnih nepogoda u poljoprivredi, po procjenama iz prvih priopćenja, iznose 509,2 milijuna kuna, navode iz Ministarstva.
“Problem šteta u poljoprivredi zbog prirodnih nepogoda posljedica je klimatskih promjena koje su zahvatile cijeli svijet te se i Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) Europske unije treba promijeniti u tom pravcu. Hrvatska je jedna od zemalja članica koje iniciraju i traže prilagodbu tržišnih alata u okviru ZPP kao odgovor na izvanredne situacije i poremećaje uslijed prirodnih nepogoda”, istaknuli su iz Ministarstva u odgovoru na upit Hine.
Ovih je dana i Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) upozorila da su štete u poljoprivredi uzrokovane elementarnim nepogodama u Hrvatskoj od početka godine premašile 600 milijuna kuna, zbog čega se očekuje rast cijena i veliki financijski pritisak na poljoprivrednike.
Kazali su i kako klimatske promjene sve više utječu na sektor zbog čega su proizvođači zabrinuti te očekuju da EK ubrza mehanizme i alate kojima bi se mogla izdvojiti pomoć za ove proizvodnje, koje su pod snažnim udarom klimatskih promjena.
Hrvatska je u prvom višegodišnjem financijskom razdoblju od ulaska u EU isplatila ukupno 33 milijarde kuna potpora, no unatoč tome od ulaska u EU do danas, nije uspjela dostići vrijednost poljoprivredne proizvodnje koju je imala prije pristupanja, istaknuli su u utorak iz konzultantske tvrtke Smarter.
Vrijednost poljoprivredne proizvodnje, kako su naveli, je u 2012. iznosila 20,9 milijardi kuna, dok je u prošloj godini dosegnula 19,24 milijarde kuna i još je uvijek niža nego u godini ulaska Hrvatske u EU.
Konzultantica Smartera Zvjezdana Blažić je kazala kako je poljoprivreda ulaskom u EU doživjela kumulativni šok snažne konkurencije otvorenog EU tržišta, novih pravila EU-ove poljoprivredne politike, te gubitka tradicionalnog CEFTA tržišta.
“Godinama nerješavana strukturna pitanja poljoprivrede dovela su do toga da je u prve tri godine izgubljeno preko pet milijardi kuna vrijednosti poljoprivredne proizvodnje”, istaknula je Blažić.
Objasnila je kako je tek u 2015. zaustavljen pad i vrijednost polagano raste /stagnira, a od 2018. rast je značajniji, ali još nismo dosegnuli vrijednost proizvodnje koju smo imali u godini prije ulaska u EU.
Prošle godine, u godini pandemije covid-19, ostvarena je vrijednost proizvodnje u iznosu 19,2 milijarde kuna.
Količina plasiranog novca za poljoprivredu, kako je rečeno, nije pratila značajnije promjene strukture proizvodnje niti je bilo većeg utjecaja na rast i razvoj sektora.
Vrijednost potpora u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju rasla je s početnih 2,3 milijardi kuna odnosno oko 304 milijuna eura, u 2013., na gotovo 6,8 milijardi kuna/oko 909 milijuna eura isplaćenih u 2020. godini.
“Struktura poljoprivredne proizvodnje se mijenja malo i sporo”, kazala je Blažić navodeći da je veći iskorak postignut jedino u ratarskoj proizvodnji.
“Moramo rezultate ratarstva adekvatno vrednovati i maksimalno podržati jer će ih biti teško zadržati uzimajući u obzir rastuće ‘zelene’ zahtjeve”, upozorila je Blažić.
Prema iznesenim podacima, vrijednost otkupa svih poljoprivrednih proizvoda u 2020. ostvarena je u iznosu 7,87 milijardi kuna, gotovo na istoj razini kao i 2019. godine, a usporedno s 2013. godinom vrijednost otkupa svih poljoprivrednih proizvoda manja je za 17 posto.
U ukupnoj vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda OPG-i sudjeluju s 3,19 milijardi ili 40 posto, a 4,68 milijardi kuna ili 60 posto ostvaruju pravne osobe i obrtnici. Ipak, treba uzeti u obzir da se veliki dio prodaje proizvoda OPG-a odvija izvan službenih kanala prodaje.
Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni proizvoda poljoprivrede pokazuju da je izvoz poljoprivrednih proizvoda u 2020. porastao osam posto, dok je uvoz bio manji za šest posto u odnosu na 2019. godinu.
Pokazatelje u vanjskotrgovinskoj razmijeni, kako ističu u Smarteru, treba gledati i kroz aspekt otežanog međunarodnog protoka robe početkom godine, te smanjenje potražnje (domaće, a posebice turističke) što je utjecalo na smanjenje uvoza.
Blažić je navela kako struktura vanjskotrgovinske razmjene pokazuje suficit u razmjeni žitarica, uljarica, riba, te mesnih i ribljih prerađevina.
Žitarice i uljarice generiraju 77 posto suficita, dok se u svim ostalim kategorijama ostvaruje deficit pri čemu je najveći u razmjeni mesa, mlijeka i jaja, hrane za životinje, voća i pića. Tako meso, mlijeko i jaja, te hrana za životinje generiraju čak 46 posto deficita, kazala je Blažić.
Novi financijski okvir prilagoditi hrvatskim potrebama
U novom programskom razdoblju (2021-2027) Hrvatskoj će biti dostupno ukupno 3,42 milijarde eura, a u Smarteru su mišljenja da taj novi financijski okvir Strateški plan u okviru ZPP-a, koji bi se trebao uklopiti u Zeleni plan i dvije ključne EU strategije – Od Polja do stola i Strategiju o bioraznolikosti, treba prilagoditi hrvatskim potrebama kako hrvatski poljoprivredni sektor ne bi i dalje zaostajao u konkurentnosti i produktivnosti.
Prvi draft Strateškog plana ZPP za razdoblje od 2023. do 2027. potrebno je preispitati i uskladiti sa potrebama sektora te ciljevima iz prijedloga Strategije poljoprivrede, kazali su iz Smartera.
Ističu i kako su sve njihove analize stanja u poljoprivredi tijekom osam godina od ulaska Hrvatske u EU, kao i nove promjene ZPP-a koje su snažno usmjerene na klimu i okoliš, pokazale da bi hrvatska poljoprivreda mogla nastaviti stagnaciju, posebice u sektoru ratarstva koji će biti na udaru (manje korištenje pesticida, eko sheme i dr.), kao i stočarstva, koje je detektirano kao ključno u prevelikoj emisiji staklenički plinova.
Za razvoj ključni regionalizacija proizvodnje, udruživanje proizvođača, investicije
Iz Smartera su naglasili i kako su za razvoj poljoprivrede i podizanje samodostatnosti u proizvodnji hrane ključni regionalizacija proizvodnje, horizontalno i vertikalno povezivanje proizvodnje i prerade, udruživanje proizvođača, investicije u preradu i razvoj proizvoda dodane vrijednosti, kao i promocija domaće proizvodnje.
Hrvatskoj nedostaje znanje, investicije u moderne tehnologije i veća usmjerenost na proizvodnju i izvoz, istaknuli su iz Smartera te poručili kako bez proizvodnje, novih radnih mjesta i modernizacije, kao i podizanja produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje neće biti niti razvoja ruralnih krajeva i ostanka stanovništava na selu.
Tri požara na poljoprivrednim površinama izbila su u četvrtak u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Na polju zasijanom ječmom i tritikalom u Osječkoj ulici u Vinkovcima izgorjelo je oko 2800 četvornih metara usjeva, a u Ulici Matije Gupca u Jarmini zbog nekontroliranog spaljivanja biljnog otpada izgorjelo je najmanje 20 stabala raznog voća i drvena kućica. U poljskom predjelu “Radinka” u Šiškovcima zbog kvara na kombajnu izbio je požar te je izgorjelo oko 5000 kilograma pšenice u vlasništvu 50-godišnjaka. U požarima nije bilo ozlijeđenih osoba.
Kako smanjiti upotrebu pesticida i antibiotika u EU poljoprivredi tema je konferencije koju je organizirala europarlamentarka Biljana Borzan, izvjestiteljica europskih socijalista za strategiju „Od polja do stola“. Strategija je temelj europskog Zelenog plana i njen je cilj promijeniti način na koji proizvodimo i trošimo hranu kroz deset godina.
Među glavnim ciljevima strategija nalazi se i onaj koji predviđa 50 posto manju upotrebu pesticida i antibiotika u proizvodnji hrane do 2030., kako bi se zaštitilo ljudsko zdravlje, bioraznolikost i okoliš.
Hrvatska europarlamentarka je ukazala da snažno podržava planirano smanjenje upotrebe pesticida i antibiotika te se ”za to bori u Parlamentu”.
”Neodgovornom upotrebom antibiotika ljudi su ubrzali razvoj sojeva superbakterija otpornih na sve lijekove. Pretjerana upotreba pesticida je dovela do izumiranja kukaca oprašivača, neplodnosti zemlje, ali i do pojave mnogih bolesti, poput raka, kod ljudi. Podaci o prisutnosti tragova pesticida u pitkoj vodi i ljudskom organizmu nikog ne ostavljaju ravnodušnim”, izjavila je Borzan.
Borzan je dodala kako konvencionalna proizvodnja hrane trenutno ipak nije moguća bez upotrebe sredstava za zaštitu bilja, stoga je poljoprivrednicima nužno ponuditi alternative kemijskim pesticidima, kao i nove poljoprivredne tehnike. Važno je da najveći teret smanjenja bude na državama članicama koje najviše troše pesticide i antibiotike, pri čemu Hrvatska stoji znatno bolje od prosjeka EU.
”Danas je svijest građana da se nešto mora mijenjati i da je način konzumacije hrane neprihvatljiv na visokoj razini”, rekla je Borzan.
U istraživanju javnog mijenja o stavovima građana o hrani Eurobarometra, na razini EU građanima su kod kupovine najvažniji faktori podrijetlo (53%), cijena (51%), sigurnost (50%) i okus (49%). U hrvatskoj je sigurnost hrane na prvom mjestu jer 69 posto ispitanika to smatra najvažnijim faktorom pri kupnji. Najviše ih brinu pojave stočnih bolesti, bakterija te prisustva tragova antibiotika, hormona i pesticida u hrani.
”Istraživanje, inovacije ključni su pokretači brzog prelaska na održive, zdrave i uključive prehrambene sustave u cjelini, od primarne proizvodnje do potrošnje. Oni mogu pomoći u razvoju i ispitivanju rješenja, prevladavanju prepreka i prepoznavanju novih tržišnih prilika”, kazala je europarlamentarka.
Amalka Vukelić, dipl.ing.agr., predsjednica odbora za ekološku proizvodnju i preradu, cvjećarstvo, medicinsko i ljekovito bilje Hrvatske poljoprivredne komore, u svojem je izlaganju navela neke od izazova s kojima se suočavaju hrvatski poljoprivredni proizvođači.
“Dvije demografske činjenice koje se mogu pojaviti kao otegotna okolnost u provođenju novih mjera, su dob i educiranost RH proizvođača. Mahom su to ljudi starije dobi i osnovnoškolskog ili srednjoškolskog obrazovanja s isključivo praktičnim znanjem u poljoprivredi. Ukidanje kemijskih zaštitnih sredstava, bez supstituiranih na tržištu, težak prijelaz na druge načine obrade tla i njege usjeva, zamjena postojeće mehanizacije i prilagodba novim načinima obrade i uzgoja, kao i holistički pristup liječenju životinja, te potencijalno manja proizvodnost, ali i uvoz kemijskih zaštitnih sredstava iz inozemstva, također su neke od prijetnji. Zbog toga se javlja potreba u kojoj inovativnost pristupa zahtjeva nove investicije u proizvodnju, zbog čega je važno prilagoditi i mjere ruralnog razvoja”, ističe Vukelić.
Vukelić je navela kako svaka promjena zahtjeva organiziranost lanca i investicije. Poseban se naglasak treba zato staviti na mjere ruralnog razvoja koje će ljudima omogućiti lakšu tranziciju.
Profesor Valerije Vrček s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu ukazao je kako nedavno objavljene studije pokazuju da je toksičnost pesticida sve veća.
“Već godinama raste toksičnost pesticida. Najčešće kolateralne žrtve su kukci oprašivači. Znanstveni su podaci obeshrabrujući, jer upozoravaju da je dizajn neškodljivih pesticida – nemoguća misija.” Naveo je da Hrvatska ima šansu na europskom tržištu brendirati se kao proizvođač zdrave hrane”.
”Hrvatska ne sudjeluje u razvoju pesticida, niti ima važan doprinos u globalnoj proizvodnji usjeva i hrane. Na poljima se Hrvatske odvija agrokemijska imitacija, odnosno pasivan uvoz pesticida. Bez inovativne ponude Hrvatska ne može konkurirati konceptu monokulture, plantaže i visokih prinosa. Hrana bez kemije je proizvod s dodanom vrijednošću, koji Hrvatskoj omogućuje tržišnu utakmicu, da izvozi traženu robu i da skupim delicijama nahrani svoje goste, “ izložio je Vrček.
Izvršna direktorica Udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj, Irena Brajević, dipl.ing.agr., predstavila je trendove razvoja sredstava za zaštitu bilja. Navela je kako industrija za zaštitu bilja podržava europsku strategiju te će nastaviti ”razvijati održiva rješenja” kako bi poljoprivredni proizvođači imali dovoljno raspoloživih alata za borbu protiv štetnih organizama”.
”Potrošnja pesticida u Hrvatskoj je ispod europskog prosjeka, a hrana s hrvatskih polja je sigurna u kontekstu izloženosti pesticidima. Vjerujemo da ćemo zajedničkim aktivnostima i suradnjom sa svim važnim dionicima zadržati pozitivne trendove u kontekstu sigurnosti hrane, a pojačanim kontrolnim mehanizmima spriječiti trgovinu neispitanim/krivotvorenim pesticidima i ilegalan uvoz iz susjednih država, jer primjena takvih sredstava predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi, okolišu i usjevima,“ rekla je Brajević.
Prodaja pesticia u EU varira iz godine u godinu no trendovi su u opadanju. Manje od Hrvatske pesticida koriste Latvija, Cipar i Slovenija.
Dubravko Dender, dipl.bio., iz ekološke udruge BIOM govorio je o utjecaju poljoprivrede na bioraznolikost i okoliš u cjelini.
“Upravo su poljoprivredne površine uz urbana područja, jedan od najjasnijih primjera razvoja ljudske civilizacije. Osim što predstavljaju naš izvor hrane, one su i staništa brojnih vrsta s kojima dijelimo Planet i o kojima ovisimo. Pronalazak rješenja kojim će proces proizvodnje hrane biti što povoljniji kako za nas tako i za druge vrste, trenutno je vrlo aktualan i jedan je od glavnih izazova moderne Europe. Sigurno će ga olakšati spoznaja kako brigom za svoje zdravlje, istovremeno čuvamo bioraznolikost,” ukazao je Dender.
STRATEGIJA smanjenja pesticida za Hrvatsku će biti veliki izazov, no upravo bi brendiranje namirnica bez pesticida moglo biti prilika za jačanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede na tržištu Europske unije, poručeno je na online konferenciji održanoj u organizaciji europarlamentarke Biljane Borzan.
“Način na koji proizvodimo hranu u idućih 10 godina drastično će se promijeniti”, rekla je hrvatska eurozastupnica Borzan (SDP) na online konferenciji pod nazivom “Pesticidi i antibiotici u proizvodnji hrane: opasnost za zdravlje i okoliš ili nužnost?” održanoj u petak.
Borzan je konferenciju organizirala kao izvjestiteljica eurosocijalista za strategiju Od polja do stola kojom se predviđa smanjenje upotrebe pesticida, umjetnih gnojiva i antibiotika u proizvodnji hrane i općenito u poljoprivredi za 50 posto do 2030. godine.
Ovi će ciljevi biti veliki izazov za Hrvatsku, između ostaloga i zbog nedostatne educiranosti poljoprivrednika i “vrlo slabe savjetodavne službe unutar ekološke proizvodnje”, što su preduvjeti modernizacije proizvodnje i digitalizacije poljoprivrede, istaknula je na konferenciji Amalka Vukelić, predsjednica odbora za ekološku proizvodnju i preradu Hrvatske poljoprivredne komore.
Prostor za inovacije
Valerije Vrček, profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu, naveo je da su problemi Hrvatske i to što ne sudjeluje u agrokemijskim inovacijama niti ima značajan doprinos u globalnoj proizvodnji hrane. No, s druge strane, Hrvatska ima puno prostora za inovacije, smatra Vrček.
“Hrvatska već ima marketinški privlačne proizvode, bez kemije, koji se kao takvi mogu dodatno brendirati. Takvim pristupom mogli bismo ravnopravno ući na europsko tržište. To su proizvodi koji se traže, koji su deficitarni”, smatra Vrček te dodaje da je potražnja za zdravom hranom rastući trend, te da je sve više istraživanja koja, s druge strane, pokazuju iznimnu toksičnost pesticida.
“Rezultati nedavno provedene petogodišnje studije pokazali su da česta konzumacija ekoloških namirnica, bez pesticida, smanjuje učestalost raka za 25 posto. Kod ljudi koji jedu organske namirnice pojava jednog limfoma manja je za čak 86 posto. Drugim riječima, ljudi koji se ne hrane ekološkim namirnicama češće obolijevaju od raka”, navodi Vrček.
Druga studija, čiji su rezultati nedavno objavljeni u časopisu Science, pokazuje da je toksičnost pesticida sve veća, “neovisno o tome što s njima radimo”, kaže Vrček.
“Dizajn novih vrsta pesticida je Sizifov posao, nemoguća misija. Donedavno smo koristili organofosfate. Naravno da su i oni toksični za sve, no nedavno su zamijenjeni neonikotinoidima i stvari su se dodatno pogoršale. To je upozorenje: nemamo puno manevarskog prostora”, navodi Vrček.
Iako se često napominje, a to je bio slučaj i na ovoj konferenciji, kako Hrvatska troši manje pesticida nego većina zemalja Europske unije, treba napomenuti da takva usporedba ne znači da Hrvatska troši malo pesticida jer je potrošnja pesticida u EU također zabrinjavajuća.
“U Njemačkoj imate četiri posto prehrambenih proizvoda koji su doslovno ilegalni, u kojima su pesticidi iznad dozvoljenih granica”, navodi Vrček.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, posljednjih se godina u Hrvatskoj prosječno godišnje proda 3747 tona pesticida, sredstava za zaštitu bilja, a iako je 2019. zabilježen pad u odnosu na 2018. i 2017., u 2020. ponovno je došlo do rasta prodaje pesticida. Iako su ti podaci zabrinjavajući, to je i dalje ispod europskog prosjeka.
Vrček smatra da “trebamo iskoristiti taj moment” te inzistirati na smanjenju pesticida, “a ne na tome kako povisiti prinos po hektaru upotrebom teške kemije”.
“Stižu milenijalci, njih nije briga za cijenu, njih zanima imidž proizvoda i nove etikete: fair trade, CO2 friendly, eco friendly. Kako je pokazao i Eurobarometar, za više od pola Europljana nije prioritet cijena već kvaliteta namirnice”, navodi Vrček.
“Pesticidi moraju biti zadnja opcija”
Kada je pak riječ o tržištu pesticida, Irena Brajević iz Udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja, upozorila je na postojanje crnog tržišta, a takva su sredstva još veća opasnost za ljude i okoliš, te je napomenula da je potrebno “pojačanim kontrolnim mehanizmima spriječiti trgovinu neispitanih i krivotvorenih pesticida kao i ilegalan uvoz iz susjednih država”.
Trenutna, masovna proizvodnja hrane nije moguća bez upotrebe pesticida, rekla je Borzan te naglasila da “iako su briga za zdravlje i okoliš na prvom mjestu, potrebno je pronaći ravnotežu kako se ne bi dogodio nenadoknadiv pad proizvodnje i dostupnosti hrane”.
“U tom scenariju EU bi se morala okrenuti uvozu hrane iz trećih zemalja, koje zapravo imaju blaže propise o pesticidima, što bi onda povećalo upotrebu pesticida u tim zemljama, a to nam definitivno nije cilj”, rekla je Borzan.
Pronalazak adekvatnog rješenja kojim će proces proizvodnje hrane biti povoljan i za ljude i za životinje i okoliš “jedan je od glavnih izazova moderne Europe”, zaključio je Dubravko Dender iz ekološke udruge BIOM.
Kako god, pesticidi moraju biti posljednja opcija, a ne prva, kao što je to trenutno slučaj, složili su se sudionici konferencije.
Nestašica vode, egzodus, pothranjenost, izumiranje vrsta … Život na Zemlji kakav poznajemo neizbježno će se preobraziti klimatskim promjenama kada djeca rođena 2021. budu imala 30 godina ili čak i ranije, upozorava UN-ov izvještaja do kojeg je došao AFP.
Nacrt izvješća koje su napisale stotine znanstvenika pri Međudržavnom panelu za klimatske promjene (IPCC), mjerodavnom na tom području, oscilira između apokaliptičnog tona i nade koja se pruža ljudima da promijene svoju sudbinu trenutnim i drastičnim mjerama.
Sveobuhvatno izvješće o procjeni od 4.000 stranica, mnogo je alarmantnije od prethodnog iz 2014. Iako se njezini glavni zaključci neće promijeniti, službeno će biti objavljeno tek u veljači 2022., nakon što ga konsenzusom odobri 195 država članica.
Bez obzira na stopu smanjenja emisije stakleničkih plinova, razorni učinci zagrijavanja na prirodu i čovječanstvo koje o tome ovisi ubrzat će i postat će bolno opipljivi i prije 2050. godine.
“Život na Zemlji može se oporaviti od velikih klimatskih promjena evolucijom u nove vrste i stvaranjem novih ekosustava”, napominje tehnički sažetak na 137 stranica.
Među najvažnijim zaključcima je spuštanje praga preko kojeg se zagrijavanje može smatrati prihvatljivim. Potpisivanjem Pariškog sporazuma 2015. godine svijet se obvezao ograničiti globalno zatopljenje “znatno ispod“ 2°C”, a nastoji se ograničiti do 1,5 °C porasta temperature.
Od sada, IPCC procjenjuje da bi prekoračenje + 1,5 ° C već moglo dovesti “postupno, do ozbiljnih posljedica, a ponekad i nepovratno”.
“Najgore tek dolazi, s mnogo više implikacija na život naše djece i naših unuka nego na naš”, tvrdi IPCC.
Klima se već promijenila. Iako je porast prosječnih temperatura od sredine 19. stoljeća dosegao 1,1 ° C, učinci su ozbiljni i bit će sve snažniji, čak i ako se smanje emisije CO2.
Za neke životinje i biljne sorte može biti čak i prekasno. “Čak i na + 1,5 ° C, životni uvjeti promijenit će se izvan mogućnosti prilagodbe određenih organizama”, podvlači se u izvješću.
Poljoprivreda, uzgoj, ribarstvo…”U svim sustavima proizvodnje hrane povećavaju se nagli gubici,” stoji u izvještaju, ukazujući na klimatske opasnosti kao “glavni pokretač”.
Međutim, čovječanstvo u ovoj fazi nije naoružano kako bi se suočilo sa izvjesnim pogoršanjem situacije.
“Trenutne razine prilagodbe bit će nedovoljne kako bi odgovorile na buduće klimatske rizike”, upozorava IPCC.
Čak i ograničavajući porast na 2 ° C, 80 milijuna ljudi više će ogladnjeti do 2050. godine, 130 milijuna moglo bi pasti u krajnje siromaštvo u roku od deset godina, a stotine milijuna stanovnika obalnih gradova bit će ugroženi češćim poplavama uzrokovanim porastom razine mora, što će zauzvrat dovesti do značajnih migracija.
Na porast od 1,5 ° C, u gradovima će 350 milijuna dodatnih stanovnika biti izloženo nestašici vode, a 400 milijuna na + 2 ° C.
U tekstu se također naglašava opasnost od kaskadnih učinaka. Neke regije (Istočni Brazil, Jugoistočna Azija, Srednja Kina) mogle bi pogoditi tri ili četiri istodobne vremenske nepogode ili čak i više: vrućina, suša, ciklona, ??požari, poplave, bolesti koje prenose komarci …
A također moramo uzeti u obzir pojačane učinke drugih ljudskih aktivnosti štetnih za planet, napominje izvještaj: uništavanje staništa, prekomjerno iskorištavanje resursa, zagađenje, širenje bolesti …
Zbog toga je “svaki djelić stupnja važan”, inzistira na IPCC-u.
Unatoč svojim alarmantnim zaključcima, izvještaj pruža notu nade. Čovječanstvo još uvijek može usmjeriti svoju sudbinu prema boljoj budućnosti.
“Potrebna nam je radikalna transformacija procesa i ponašanja na svim razinama: pojedinci, zajednice, tvrtke, institucije i vlada,” tvrdi se u izvješću.
“Moramo redefinirati svoj način života i potrošnju.”
