[onyx-poll id=’20460′]
Kina ide na povećanje proizvodnje uljarica
PEKING – Kina će stabilizirati proizvodnju kukuruza i povećati proizvodnju soje u sljedećoj godini kako bi osigurala opskrbu žitaricama, izjavio je ministar poljoprivrede u intervjuu za People’s Daily.
“Očuvanje sigurne opskrbe žitaricama i važnim poljoprivrednim i pratećim proizvodima naša je trajna glavna zadaća i prioritet”, rekao je ministar za poljoprivredu i ruralna pitanja Tang Renjian u intervjuu za glasilo Komunističke partije.”Ministarstvo poljoprivrede i ruralnih krajeva mora se fokusirati na proizvodnju žitarica, kao da vodi očajničku borbu, uz iznimne i velike napore”, dodao je ministar.Tangov istup vremenski se poklopio sa strahovanjima za sigurnu opskrbu hranom u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta, s obzirom na poremećaje u opskrbi i logistici širom svijeta zbog pandemije covida 19.Proizvodnja soje u Kini naglo je pala ove godine dok je proizvodnja kukuruza porasla jer su poljoprivrednici željeli iskoristiti priliku koju su im nudile više cijene.Ministarstvo je također najavilo da će povećati proizvodnju uljarica i soje i obnoviti područja za sadnju soje na sjeveroistoku zemlje.”Povećanje proizvodnje uljarica i soje bit će važan politički zadatak koji mora biti dovršen iduće godine”, priopćilo je ministarstvo, dodajući da će pozorno pratiti proizvodnju uljane repice i kikirikija i poduzeti mjere kako bi se povećala površina zasijana tim kulturama i poboljšao prinos.U odvojenom priopćenju ministarstvo poljoprivrede poručilo je i da će se pobrinuti da površina zasijana žitaricama ostane nepromijenjena”.Kiše u listopadu odgodile su sadnju pšenice u glavnim kineskim proizvodnim regijama, što bi moglo utjecati na urod, a višak vlage mogao uzrokovati i bolesti.Tang je poručio da se napušteno zemljište počne obrađivati u idućoj godini, uz maksimalno iskorištavanje potencijala plodoreda kako bi se osigurala stabilna površina žitarica, prenosi People’s Daily.Kineski predsjednik Xi Jingping izjavio je nedavno da je “osiguravanje opskrbe primarnim proizvodima važno strateško pitanje”.
Kako zadržati mlade poljoprivrednike?!
Imamo 21.000 mladih poljoprivrednika, ali ih je manje od 10 posto apliciralo za potporu od 50.000 eura.
Da bi se potaknula generacijska obnova, mladim poljoprivrednicima je nužna pomoć pri pokretanju poslovanja bespovratnim sredstvima za novoosnovana poduzeća, potpora dohotku i mogućnostima kao što je dodatno osposobljavanje, zaključak je konzultantske kuće za poljoprivredu i prehrambenu industriju Smarter, nakon analize je li podizanje potpora za mlade s 50.000 na 100.000 eura dobar motiv za ostanak u poljoprivredi.
- Iako je u desetak godina poboljšan omjer mlađih i starijih poljoprivrednika u Hrvatskoj, udio mladih nositelja je još veoma nizak i ispod prosjeka EU. Zato bi se ovim intervencijama potaknulo uključivanje mladih u sektor poljoprivrede, što bi trebalo dati doprinos specifičnom cilju generacijske obnove, ali i dovesti do boljih rezultata u poljoprivredi. Kombinacija viših izravnih plaćanja i ciljane potpore kod osnivanja poljoprivrednih gospodarstava olakšat će mladim ljudima početak bavljenja tim zanimanjem. To je svakako u interesu Europe, a posebno je to interes Hrvatske – kažu iz Smartera. Podsjećaju kako se ruralna područja suočavaju s negativnim demografskim kretanjima, a generacijska obnova poljoprivrede predstavlja veliki izazov.
Treba nam 20% mladih – Iako je u desetak godina poboljšan omjer mlađih i starijih poljoprivrednika u Hrvatskoj, udio mladih nositelja je još veoma nizak i ispod prosjeka EU. Zato bi se ovim intervencijama potaknulo uključivanje mladih u sektor poljoprivrede, što bi trebalo dati doprinos specifičnom cilju generacijske obnove, ali i dovesti do boljih rezultata u poljoprivredi. Kombinacija viših izravnih plaćanja i ciljane potpore kod osnivanja poljoprivrednih gospodarstava olakšat će mladim ljudima početak bavljenja tim zanimanjem. To je svakako u interesu Europe, a posebno je to interes Hrvatske – kažu iz Smartera. Podsjećaju kako se ruralna područja suočavaju s negativnim demografskim kretanjima, a generacijska obnova poljoprivrede predstavlja veliki izazov.
To pitanje se posebno aktualizira nakon objavljenih podatka posljednjeg popisa stanovništva koji je pokazao veliki gubitaka stanovnika, posebice mladih, na području županija koje su većim dijelom ruralne i u kojima je poljoprivreda značajnija gospodarska grana, posebno u Slavoniji. – Iako je u ukupnom broju poljoprivrednika nešto malo više od 10%, mladi poljoprivrednici u proizvodnji koriste više od četvrtine ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, a posjeduju i višu razinu znanja od starijih poljoprivrednika
Godišnje 7,5 mil. eura Od ukupno 1,87 milijardi eura za izravna plaćanja, za mlade je predviđeno 2% omotnice, odnosno 7,5 milijuna eura godišnje, a i oko 80 milijuna eura kroz Program ruralnog razvoja (PRR) – Intervencija za mlade poljoprivrednike. Od 2014. do 2020. iz PRR-a, u okviru mjere 6.1.1 mladim je poljoprivrednicima odobrena potpora veća od 510 milijuna kuna, pri čemu je dosad isplaćeno više od 467 milijuna kuna. Kroz dosadašnja tri natječaja potporu je ostvarilo 1453 projekta mladih poljoprivrednika. Zaprimljeno je ukupno 2212 zahtjeva kojima se potražuje oko 774 milijuna kuna, od čega je odobreno 656 zahtjeva. Trenutno se provodi i četvrti natječaj, za kojeg je alokacija oko 153 milijuna kuna, a natječaj je objavljen 15. studenog 2021. Visina potpore po korisniku iznosi 50.000 eura. – Budući da imamo više od 21.000 mladih poljoprivrednika, znači da je manje od 10% njih aplicirao za potporu od 50.000 eura. Kako se od 2023., očekuju i iznosi od 100.000 eura za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika sigurni smo da će interes biti znatno veći i da će predložena alokacija biti potrošena u cijelost
250 milijuna kuna za komasaciju poljoprivrednih zemljišta
Tom mjerom se utječe na unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta, komasaciju i ulaganja. Komasacija se planira se provesti na 18.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, u ovu aktivnost planirano je uložiti 250 milijuna kuna, ističe se u priopćenju.
U Povjerenstvu za izradu Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta sudjeluju predstavnici zagrebačkog Pravnog fakulteta, Agronomskog fakulteta i Geodetskog fakulteta te Državne geodetske uprave, Ministarstva pravosuđa i uprave i Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Prijedlogom Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta predviđeno je smanjenje administrativnih zapreka kako bi se omogućila provedivost te ubrzali postupci komasacije poljoprivrednog zemljišta, stavilo u funkciju poljoprivredno zemljište koje se zbog rascjepkanosti i malih površina otežano koristi ili nije uopćenije u funkciji poljoprivredne proizvodnje, kako bi se povećala produktivnost i stvorila dodana vrijednost te bolje i učinkovitije koristilo poljoprivredno zemljište.
Ističe se i da će se postupcima komasacije poljoprivrednog zemljišta, kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku i ograničenog prirodnog resursa, smanjiti broj zemljišnih parcela po jednom vlasniku/korisniku, a povećat će se površina pojedine parcele.
Rješavanjem imovinsko pravnih odnosa na područjima obuhvaćenim komasacijom višestruko se utječe na učinkovito upravljanje poljoprivrednim zemljištem. Komasacija ne doprinosi samo boljim ekonomskim učincima već utječe na razvoj i povećanje kvalitete života u ruralnim područjima, što bi u konačnici trebalo dovesti i do smanjenja iseljavanja iz ruralnih prostora. Postupcima komasacije, na onim površinama za koje će to biti potrebno i prihvatljivo s obzirom na položaj i namjenu, planira se gradnja javne mreže poljskih puteva za jednostavniji i sigurniji pristup poljoprivrednim zemljištima te izgradnja javne mreže kanala za potrebe melioracije, priopćeno je iz Ministarstva poljoprivrede.
Također, navodi se dalje, proveden je poziv na iskaz interesa za sudjelovanjem u provedbi postupka komasacije poljoprivrednog zemljišta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, pri čemu su zaprimljene 23 prijave.
Nakon obrade svih prijava zaprimljenih tijekom trajanja Javnog poziva, Ministarstvo poljoprivrede pristupit će odabiru prioritetnih područja za provedbu komasacije u okviru sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.- 2026.