Raste promet na malo, a raste i potražnja za kulenom. Njegov miris, izgled i okus melem su za nepce. Kralj slavonske kuhinje oduvijek je imao poseban tretman u svakoj pjesmi, priči i, naravno, na meniju. Na istoku Hrvatske u nekim obiteljima unatoč zahtjevnoj proizvodnji, priprema se već naraštajima.

Kralj slavonske kuhinje miriše na papriku, češnjak i dim, a izgled i okus melem su za nepce. U ovu slavonsku deliciju osim mesa i domaće paprike Muharem Zulfić, umiješa i mnogo ljubavi.

– Ja sam inače iz druge države i nisam probao boljeg kulena od slavonskog. Najbolji je, rekao je Zulfić, mesar iz Otoka.

Tajna je, kažu, u svinjama fajfericama.

– To je hodalo vani po zemlji i šumama, dok su druge hodale u zatvorenom, u dva kvadrata, rekao je Josip Spajić, mesar iz Otoka.

I zato je kažu kulen od crne svinje apsolutni hit u restoranima.

Planiraju ove zime napraviti 10 tona kulena. A u pušnici nad jasenom već im se dime kulenove seke i slanina.

– Dosta nam kupuju bijelu slaninu. Ona je jako dobra za imunitet. Uz to je zasitna, ne mora se puno pojesti i nema puno kalorija, rekla je Dragica Ferbežar iz Otoka.

Iako imaju svoje vjerne kupce, cijenom mesa nisu zadovoljni.

– Usporedbe radi, toalet papir da je skuplji od kilograma mesa, a meni je to nepojmljivo, dodala je Ferbežar.

No oni od proizvodnje ne odustaju. I zato se iz njihovih pušnica šire neodoljivi mirisi Slavonije.

HRT

U potresu na Baniji nisu stradali samo ljudi, već i brojne životinje. Ako nisu stradale pod ruševinama, nakon potresa su umirale na hladnoći. Mnogi vlasnici se nisu htjeli odvajati od svoje stoke pa su radije ostajali na svom imanju u improviziranim skloništima i kamp kućicama nego što su išli u kontejnerska naselja, a neki su bili prisiljeni nakupcima stoku prodavati u bescjenje jer se nisu mogli brinuti o njoj i nisu imali gdje sa životinjama.

Bosiljka Vilus iz Luščana za RTL kaže kako od prošle godine nisu imala janjaca. Sve od potresa ovce su podbacivale, a podbacuju i dan danas, kaže Vilus napominjući kako stvari ipak idu na bolje jer se nekih 50 komada ojanjilo. Kaže kako bi ranijih godina prodala 150 komada i tada se ne bi morala brinuti oko toga kako će obrađivati svoju zemlju jer za gnojivo nema.

A gnojivo je jako poskupjelo, 8.400 kuna za jednu tonu. Kad se tome doda sjeme, špricanje i gorivo, Bosiljka se pita kako će se izvući. Obično siju po 4,5 jutara, ali nisu sigurni da će ove godine to moći.

Ispod cijene prodao 13 krava

Slično je i Milanu Vranjaninu iz Luščana, kojeg su reporteri RTL-a posjetili prije točno godinu dana. Potres mu je uništio sve i kuću i štalu pa je morao ispod cijene prodati 13 krava pa danas ima tek nekoliko svinja i ovaca.  U svemu tome je nastradala i mehanizacija. Kaže kako država još ništa nije pomogla.

Isto kažu i drugi poljoprivrednici s Banije, iako iz ministarstva poljoprivrede kažu da i dalje dijele novac za stoku, mehanizaciju i obnovu objekata. Kažu i da su podijelili hranu za stoku, posredovali u njezinoj prodaji, organizirali donacije rasplodnih životinja i da su i oni zaslužni što barem na papiru na Baniji živi više krava i ovaca.

Koliko je danas loše vidi se na imanju obitelji Radmanović gdje je prije godinu dana bilo12 krava, a danas im je staja poluprazna. Tu su tek dvije junice i par svinja.

Jelenko Radmanović iz Donje Bačuge kaće kako je nekoć u štali imao 28 komada, što na vezovima, što pored, i u susjednoj štali 8 komada. Prije potresa je bilo 4 kooperanta, znači proizvođača mlijeka, ali nakon potresa, više nema ničega.

Dnevno.hr

Nezadovoljstvo Strateškim planom Ministarstva poljoprivrede ovih su dana iznijeli predstavnici Udruge Hrvatski krški pašnjaci navodeći da se njime poljoprivrednicima oduzima 90 posto potpora te da se ugrožava njihov opstanak zatraživši pri tome plan koji će poticati povećanje poljoprivredne proizvodnje i smanjenje nameta. Naime, Hrvatska bi u narednom referentnom razdoblju trebala dobiti 1,77 milijardi kuna manje iz europskog proračuna te sada donosioci odluka, prema riječima iz Udruge, svađaju poljoprivrednike tako da jednima oduzimaju, a drugima daju potpore.

Prema tezama iz priopćenja stočari na kršu od samog starta su zakinuti jer je Hrvatska pregovore s EK prijavila za plaćanje samo trećine svojeg poljoprivrednog zemljišta, ”Tražili smo unaprijed od ministrice poljoprivrede Marije Vučković da uloži “veto” na takav proračun, kao što rade i druge članice. Ona nas je uvjeravala da će Hrvatska dobiti pet posto više sredstava, ali je ipak prilikom izglasavanja EU proračuna prihvatila mrvice”, kažu iz Krških pašnjaka problematizirajući nedovoljan rad i slabu zainteresiranost državnih službi koje pogoduju trgovačko-uvoznom lobiju, a prema  njima sve to hrvatsku poljoprivredu dovelo je na samo dno.

”Na sve moguće načine se želi onemogućiti OPG-ovima plasman domaćih proizvoda na naše tržište.  Smanjenje proizvodno vezane potpore upravo je pokazatelj da Ministarstvo ne želi da Hrvatska bude samodostatna u proizvodnji hrane, nego se i dalje oslanja na uvoznu hranu”, ističe se u priopćenju u kojem su navedena i neshvatljiva tumačenja da je smanjenje potpora logično jer na tim područjima nema proizvodnje.

”Potpore na održavanja površina nisu proizvodno vezane nego se potiču zbog očuvanja ekoloških sustava, zbog sprječavanja erozije tla, očuvanja tokova podzemnih voda, očuvanje krajobraza, zbog biodiverziteta i očuvanja prirodnih staništa. Istina je da je EU smanjila proračun za poljoprivredu za 15 posto, ali hrvatska poljoprivreda je talac slabih pregovora državne administracije s Europskom komisijom”, napominje se u priopćenju u kojem se dodaje da je devet država članica EU tražilo od Komisije da im prizna dodatne površine, što je EK i odobrila, no Hrvatska to ne želi tražiti premda su im stočari to sugerirali. Baš zato u ovoj udruzi navode da se dio sredstava poljoprivrednicima namiri iz drugog stupa ili da se ograniče osnovna plaćanja na 100.000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu, što i jest preporuka Europske komisije kojoj se protivi jedino Hrvatska.

”Netočno je da EK traži smanjenje potpora za Gorsko-planinska područja, Značajna prirodna ograničenja i Područja s prirodnim ograničenjima (PPO) već je takva odluka rezultirala spregom velikih i utjecajnih proizvođača s nekim od donosioca odluka, a protiv najslabijih, a to su krška područja”, kažu u udruzi uz opasku da je Hrvatskoj hitno potrebna agrarna reforma koja će ići u smjeru dodjele i aktivacije zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u svrhu povećanja poljoprivredne proizvodnje, smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta. Uz to, prema tezama iz ove udruge našoj zemlji manjka kvalitetan zakonodavan okvir i sigurnost, kao i osiguran plasman naših domaćih proizvoda na tržište. Zbog ostvarenja zahtjeva stočari s krša na koncu u priopćenju najavljuju javne prosvjede.

Dnevno.hr