To znači da će Hrvatska dobiti 0,005% površine planete budućih zemaljskih kolonija. Točna površina će naravno varirati ovisno o veličini planeta koji se naseljava, ali riječ je o ogromnim površinama. Prvi planet koji se planira kolonizirati je Mars. Postupcima teraforminga planet će se pripremiti za uvjete u kojima je čovjek sposoban preživjeti. Iako se kolonizacija planira tek za 10-ak godina, upis za dodjelu zemlje počinje već iduće godine. Prednost pri dodjeli zemlje imati će seljaci koji raspolažu dovoljnim stručnim i tehničim znanjima da bi mogli radititi i živjeti izvan Zemlje . Na natječaj se mogu javiti svi seljaci, građani republike Hrvatske koji su u sustavu PDV-a i obrađuju najmanje 10 ha zemlje. Iz neslužbenih izvora saznajemo da će vanzemaljska zemlja koštati 500€ po hektaru, a najmanje će se moći kupiti 100 ha zemlje.
Potaknuta vlastitom komercijalnom proizvodnjom sjemena, Hrvatska je postala jedna od vodećih zemalja EU u organskoj poljoprivrednoj proizvodnji. Ali organski poljoprivrednici sada se boje da bi uvođenje novog Zakona o sjemenu to moglo ugroziti. Izvještava EURACTIV Hrvatska.
Nacrt zakona, uveden u prosincu, ima za cilj pojednostaviti proizvodnju i certificiranje sjemena, posebno za stare i autohtone sorte.
Međutim, pokazao se kontroverznim, a protivnici zakona upozoravaju da bi mogao imati dalekosežne posljedice na hrvatsku poljoprivrednu biološku raznolikost.Vodeća prehrambena politika EU-a, strategija ”Od polja do stola”, kao i strategija Komisije o biološkoj raznolikosti, govore o važnosti očuvanja sjemena i potrebi da se olakša pristup autohtonim sortama na tržište.
”Komisija će poduzeti mjere kako bi olakšala registraciju sorti sjemena, uključujući organsku poljoprivredu, i osigurala lakši pristup tržištu tradicionalnim i lokalno prilagođenim sortama”, stoji u strategiji ‘Od polja do stola’.
Isto tako, pod drugim stupom Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) postoji odredba o ‘očuvanju i održivoj uporabi i razvoju genetskih resursa u poljoprivredi’.
Međutim, zakon uključuje niz problematičnih elemenata, prema hrvatskoj udruzi održivog uzgoja Biovrt koja je u suradnji s Hrvatskom udrugom organskih proizvođača (HSEP) i udrugom hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava „Život“ pokrenula kampanju „Sjeme je naše ljudsko pravo ” u siječnju 2021.
U vrlo kratkom vremenu kampanja koja se zalaže da proizovođači imaju pravo izbora kod uzgoja sjemena na vlastitom gospodarstvu je dobila potpora 135 hrvatskih udruga s preko 25 000 članova, Hrvatske poljoprivredne komore i preko 31 000 građana.
Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, ističe kako je zanemarena činjenica da se novim Zakonom izravno utječe na 57.330 proizvođača povrća i krumpira te 155.403 poljoprivrednika iz drugih sektora, značajno povećava cijenu proizvodnje i dovodi do rizika daljnjeg povećanja cijena sjemena.
”Hrvatska proizvodnja sjemena nije dovoljna da zadovolji potrebe, a cjelokupni prehrambeni sustav naše zemlje ovisi o uvozu. U 2019. uvezeno je sjeme u vrijednosti od 11,9 milijuna američkih dolara (9,9 milijuna eura) ”, objasnila je Kolar-Fodor.
Jedno od ključnih problema je da zakon ima za cilj uvesti pojam „Sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ – sjeme raznih poljoprivrednih biljaka proizvedenih i namijenjenih za sjetvu isključivo na vlastitom gospodarstvu – zabranjeno od prodaje na tržištu .
Druga kontroveru predstavlja članak 16. koji ograničava upotrebu tog sjemena na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
“Ovaj pojam ne postoji ni u jednoj direktivi EU koja regulira proizvodnju sjemena”, rekla jeKolar-Fodor, predsjednica udruge Biovrt i jedna od najvatrenijih boraca za očuvanje sjemena.
“Zakon o sjemenu odnosi se isključivo na komercijalnu uporabu i tržište sjemena. Nacrt zakona regulira sjeme s poljoprivrednih gospodarstava, što istodobno izričito zabranjuje njihovo stavljanje na tržište. Stoga smatramo da bi ovaj pojam i sve odredbe koje se na njega odnose treba izbrisati”, objasnila je.
Ministarstvo poljoprivrede tvrdi da novi zakon ne nameće nikakva nova ograničenja na sustav proizvodnje i certificiranja sjemena, već pojednostavljuje uvođenje starih i autohtonih sorti u sustav sjemena i organsku proizvodnju sjemena. Prema ministarstvu, rast sektora proizvodnje sjemena bio je 23% u posljednje tri godine, a svake godine oko 20% sjemena biljnih proizvoda izuzetno je niske kvalitete – što dovodi do pada proizvodnje.
“Prinosi neprerađenog sjemena niži su od certificiranog sjemena, a njegova prerada povećava prinose na gotovo 3 tone”, istaknulo je Ministarstvo.
U međuvremenu, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) istaknula je da će se registracijom sorti na Nacionalnu sortnu listu sve postojeće sorte okupiti na jednom mjestu, olakšavajući proizvodnju i stavljanje u promet starih autohtonih genotipova.
Međutim, Sunčana Pešak, tajnica HSEP-a, tvrdi da je to sporno, ističući da članak 16. navodi da poljoprivrednici smiju uzgajati samo certificirano sjeme za vlastitu upotrebu pod uvjetom da mogu dokazati njegovo podrijetlo. U suprotnom, moraju dokazati da uzgajaju ”autohtone sorte upisane na novu Nacionalnu listu sorti, što dovodi do daljnjeg administrativnog tereta, objasnila je Pešak.
Prof. dr.sc. Maja Žulj Mihaljević s Odjela za uzgoj biljaka, genetiku i biometriju s Agronomskog fakulteta u Zagrebu rekla je da je članak 16. “domaća ideja naših zakonodavaca” i da nije preuzet iz marketiških direktiva EU. U tom smislu, pravne mjere povezane s kontrolom sjemena za vlastite potrebe strože su u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje EU.
Pešak je objasnila da proizvođači u drugim zemljama EU-a mogu slobodno uzgajati sjeme bez ograničenja za vlastite potrebe i koristiti neregistrirane sorte.
”Jedine su razlike mogu li međusobno razmjenjivati takvo sjeme i pod kojim uvjetima”, rekla je. Zemlje poput Austrije, Francuske i nedavno Italije prepoznale su važnost razmjene među proizvođačima kao ”dio prakse solidarnosti važne za očuvanje i razvoj agrobiološke raznolikosti”.
Biljana Borzan, izvjestiteljica S&D-a za strategiju ‘Od polja do stola’, opisala je kako se smatra da je razvoj proizvodnje sjemena u Hrvatskoj “preskup, neisplativ i praktički neizvediv”.
“S obzirom na veliki rast ekološke proizvodnje u Hrvatskoj i planove za daljnje povećanje u okviru strategije ‘Od polja do stola’, ministarstvo bi trebalo intervenirati i poduzeti mjere za pokretanje proizvodnje. Potrebno je donijeti propise, stvoriti baze podataka i pružiti svu moguću potporu potencijalnim”, rekla je Borzan upozorivši da bez sjemena nema “neovisnosti u proizvodnji” .
”Ali čini se da se događa upravo suprotno “, upozorila je.
Borzan je u izvještaj Parlamenta o strategiji “Od polja do stola” uputila amandman kojim je tražila da se nekomercijalna uporaba sjemena za vlastitu upotrebu i na malim gospodarstvima dodatno oslobodi regulatornog pritiska s europske i nacionalne razine, dakle da se ne propisuju pravila tamo gdje nisu potrebna.
16. ožujka, povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides, u ime Komisije je odgovorila na pitanje o poštivanju zakona EU, rekavši da još nije informirana o hrvatskom zakonu, te se u tom slučaju može pozivati samo na ”EU zakonodavstvo o tržištu sjemena”.
Na zahtjev Vijeća, Komisija trenutno provodi studiju o mogućnostima ažuriranja zakona o tržištu sjemena.
”Promjene će zasigurno morati biti u skladu sa strategijom očuvanja biološke raznolikosti”, rekla je Borzan.
Do tada ostaje pitanje: želi li Hrvatska povećati konkurentnost intenzivnom poljoprivredom ili održivom poljoprivredom?
”Hrvatska ima sav prirodni potencijal za održivu poljoprivredu. Vjerujem da će nam nova europska strategija – Europski zeleni sporazum, omogućiti pozitivan napredak ako na vrijeme usvojimo konzistentne strategije i planove”, rekla je u zaključku Žulj Mihaljević.
Europska komisija danas je predstavila Akcijski plan za razvoj ekološke proizvodnje, čiji je glavni cilj poticanje proizvodnje i potrošnje ekoloških proizvoda kako bi se postigao cilj od 25 posto poljoprivrednih površina namijenjenih eko-uzgoju do 2030. godine.
Plan je osmišljen tako da se brzorastućem ekološkom sektoru pruže odgovarajući alati za postizanje cilja od 25 posto, te se predlažu 23 mjere usmjerene u tri aspekta; poticanje potrošnje, povećanje proizvodnje i daljnje poboljšanje održivosti sektora. Sve, kako bi se osigurao uravnotežen rast.
– Poljoprivreda je jedan od glavnih uzroka gubitka bioraznolikosti, koji je, pak, velika prijetnja poljoprivredi. Upravo zato, potrebno je hitno uspostaviti ravnotežu u odnosu s prirodom, zbog čega ovim planom želimo podržati europske poljoprivrednike u prelasku na ekološku proizvodnju – poručio je Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za europski zeleni plan.
Ekološka proizvodnja ima i brojne prednosti. Bioraznolikost usjeva, bolja primanja i veća razina otpornosti poljoprivrednika i zadovoljstvo potrošača, samo su neke od mnogobrojnih prednosti takve produkcije.
Europska komisija potiče države članice da razvijaju nacionalne ekološke akcijske planove kako bi povećale svoj nacionalni udio u ekološkoj poljoprivredi. Postoje znatne razlike među državama članicama u pogledu udjela poljoprivrednih površina koje su trenutačno namijenjene ekološkom uzgoju, i to u rasponu od 0,5 posto do više od 25 posto.
Nacionalnim ekološkim akcijskim planovima dopunit će se strateški ciljevi postavljeni u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike.
Promicanje potrošnje
Sve veća potrošnja ekoloških proizvoda bit će ključna za poticanje poljoprivrednika na prelazak na ekološku poljoprivredu, a time i povećanje njihove profitabilnosti i otpornosti. Upravo zato, Akcijskim se planom predlaže više konkretnih mjera usmjerenih na poticanje potražnje, zaštitu povjerenja potrošača te popularizaciju ekološke hrane među stanovništvom.
Važna uloga namijenjena je i privatnom sektoru, od kojih se očekuje da, primjerice, svoje zaposlenike nagrađuju „ekobonovima” za kupnju ekološki uzgojene hrane. Kako bi podigla razinu osviještenosti o ekološkoj proizvodnji, Komisija će jedan dan u godini posvetiti ekološkim proizvodima EU tijekom kojeg će dodjeljivati i nagradu za subjekte u toj industriji. Također, Komisija će poticati i razvoj mreža ekološkog turizma u okviru „bioregije”, kao područja na kojima poljoprivrednici, građani, turistički subjekti, udruge i javna tijela, surađuju na održivom upravljanju lokalnim resursima vodeći se ekološkim načelima i praksom.
Ekološkom uzgoju trenutno je namijenjeno oko 8,5 posto poljoprivrednih površina u EU, a trendovi pokazuju da će uz sadašnju stopu rasta taj udio do 2030. godine iznositi i do 18 posto. Ovim se Akcijskim planom pruža skup alata za dodatan poticaj i postizanje cilja od 25 posto.
Trenutačno se oko 1,8 posto proračuna Zajedničke poljoprivredne politike, što odgovara ukupnom iznosu od 7,5 milijardi eura, upotrebljava za potporu ekološkoj poljoprivredi. Također, povećat će se i udio istraživanja i inovacija za najmanje 30 posto.
Institucije Europske unije svake će godine pozorno pratiti napredak, i to provedbom polugodišnjih izvješća o napretku.
MINISTARSTVO poljoprivrede je u javnu raspravu uputilo nacrt prijedloga Strategije poljoprivrede do 2030., čiji je osnovni zahtjev učinkovitije korištenje javnih sredstava kroz bolje usmjeravanje poljoprivrednih potpora i sredstava za ruralni razvoj, izvijestili su u utorak iz Ministarstva poljoprivrede.
“Osnovni je zahtjev Strategije poljoprivrede za razdoblje do 2030. učinkovitije korištenje javnih sredstava kroz bolje usmjeravanje poljoprivrednih potpora i sredstava za ruralni razvoj kroz četiri strateška cilja – povećanje produktivnosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene, jačanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, obnova ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima te horizontalni cilj, poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru”, ističe se u priopćenju.
Strategija uzima u obzir strateške smjernice iz Nacionalne razvojne strategije i predstavlja okvir za intervencije u sektoru u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, a sve aktivnosti planirane tim dokumentom u skladu su s novim smjerovima Europske unije u okviru Zelenog plana, Strategije “Od polja do stola” i Strategije bioraznolikosti.
Aktivnosti će se realizirati putem ciljanih mjera financiranih iz državnog proračuna ili sredstava proračuna EU u skladu s budućim Strateškim planom za Zajedničku poljoprivrednu politiku, navodi se u priopćenju.
Također se prenosi izjava ministrice poljoprivrede Marije Vučković, koja je kazala da Hrvatska ima veliki potencijal unaprijediti svoj poljoprivredni sektor i ruralno gospodarstvo.
“Prilika je to koju nećemo propustiti – finalizirali smo jasnu strategiju koja daje smjernice i provedbene mehanizme u procesu transformacije poljoprivrede u pokretača gospodarskog rasta, a svaki od strateških ciljeva izravno smo povezali s razvojnim potrebama domaće proizvodnje te naveli konkretne intervencije”, izjavila je Vučković.
Ministarstvo je također u javnu raspravu, koja traje do 23. travnja, uputilo i Stratešku studiju utjecaja na okoliš Strategije poljoprivrede u razdoblju od 2020. do 2030.
Strateška studija o utjecaju na okoliš Strategije poljoprivrede do 2030. procjenjuje značajan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi koji bi mogli nastati njenom provedbom.
Zbog preklapanja poslovanja PIK Vinkovci brzo bi se uklopio u Osatina grupu, a preuzimanje bi dovelo do znatnih ulaganja.
Tijekom protekle godine na istoku Hrvatske naveliko se pričalo kako se radi na spajanju triju tvrtki koje su sastavni dio Fortenova grupa u jednu tvrtku. Riječ je o PIK-u Belje, VUPIK-u i PIK-u Vinkovci, odnosno tvrtkama čije se poslovanje umnogome preklapa, koje su povezane, ali i koje su po toj zamisli trebale imati zajedničku upravu te bi se na taj način uštedjelo u poslovanju. Trenutno novih informacija o spajanju tih tvrtki nema, ali se zato sve glasnije govori o parcijalnom izdvajanju nekih od tvrtki iz Fortenova grupe. Navodno je tome najbliži PIK Vinkovci za čije je preuzimanje veliki interes iskazalo već više tvrtki s obzirom na to da im je poznato kakvim potencijalima ova tvrtka i danas raspolaže
Prema neslužbenim informacijama, najveći interes za sada pokazuje Osatina grupa koja bi preuzimanjem PIK-a Vinkovci postala jedna od najvećih poljoprivrednih tvrtki uopće u Hrvatskoj i igrač na poljoprivrednom tržištu u Hrvatskoj i regiji kojega se puno toga pita. Na poslani upit Ines Mandurić iz Osatine grupe odgovorila nam je kako je ova tvrtka vodeći proizvođač povrća i voća u Hrvatskoj s godišnjom proizvodnjom od 35.000 tona koje izvozi u 14 zemalja u Europi. “Vaše navode i upite u ovome trenutku ne možemo komentirati. U više od 27 godina postigli smo savršeno zaokružen koncept proizvodnje vođen znanjem i kompetencijom, modernom tehnologijom te kvalitetom i održivim razvojem. Naš cilj je daljnji rast poduzeća temeljen na strateškom usmjerenju na poljoprivredu i prehrambenu industriju kako bismo osigurali kvalitetnu budućnost sadašnjim i budućim djelatnicima te zajednici u kojoj djelujemo”, stoji u odgovoru iz Osatine grupe. Ne očekuju se otkazi Međutim, iz poslovnih krugova doznajemo kako se razgovori na tu temu već naveliko vode, da se trenutačno ne zna dokle se došlo s time, ali i kako je potrebno još neke stvari uskladiti. Osobe s kojima smo razgovarali kažu kako je činjenica da se radi o tvrtkama čije se poslovanje u mnogo toga preklapa pa čak i poljoprivredna zemljišta naslanjaju jedno na drugo tako da prevladava mišljenje kako bi, da Osatina grupa preuzme PIK Vinkovci, bio iznimno dobar poslovni potez ne samo za dvije tvrtke nego i za Vinkovce, ali i za Vukovarsko-srijemsku županiju uopće.
Zbog svega toga svi su sigurni kako bi se PIK Vinkovci vrlo brzo ukomponirao u poslovanje Osatina grupe, ali i da bi preuzimanje dovelo do značajnih ulaganja u mehanizaciju, pogone i objekte vinkovačke tvrtke. Objašnjeno nam je i kako je Osatina grupa među prvima u Hrvatskoj razvila cirkularni tip ekonomije, u čemu i danas prednjači. Naime, oni se drže filozofije kako nusprodukt jedne proizvodnje koriste kao glavnu sirovinu u drugoj proizvodnji i sve tako vrte u krug. Omogućuje im to i činjenica što su njihovi pogoni suvremeno uređeni i posloženi što im i omogućava takav način poslovanja. Otišli su i do te razine da u svojim pogonima proizvode i električnu energiju koju dalje prodaju. Izvjesno je i kako bi s preuzimanje PIK-a u toj tvrtki došlo do znatnih ulaganja na svim razinama te da bi se radilo na tome da i vinkovački pogoni i mehanizacija budu izdignuti na višu razinu. Zasigurno je i kako ne bi došlo do otkaza, nego da bi trebalo biti i novih zapošljavanja s obzirom na to da se očekuju višemilijunska ulaganja, a samim tim i dalji rast proizvodnje. PIK Vinkovci trenutno zapošljava 300-ak radnika. – Ako dođe do toga preuzimanja, ono će rezultirati većom stabilnosti u poslovanju, sinergiji i u konačnici kvalitetnim investicijskim programom. S obzirom na stanje u PIK-u, mislim kako će tu biti potrebna znatna ulaganja, ali i da to ne bi trebao biti veliki problem – rečeno nam je iz poslovnih krugova.
Međutim, napominju i kako nije sve ni izbliza završeno te podsjećaju na niz potencijalnih kupaca iz Hrvatske i inozemstva, a koji su proteklih mjeseci izražavali interes za kupnju neke od te tri tvrtke. Spominju se tu MSAN grupa, srpski kralj mesa Petar Matijević, koji već posluje u Hrvatskoj, ali i razni zainteresirani kupci iz Slovačke, Poljske i Češke koji dolaze sa znatnim kapitalom. Svima njima interesantna je plodna slavonska zemlja, farme, silosi, vinarije i sve drugo čime ove tri poljoprivredne kompanije raspolažu. Ipak, konačnu odluku donijet će čelnici Fortenova grupe. Kada je riječ o PIK-u Vinkovci, radi se o tvrtki koja raspolaže s oko 6000 hektara zemlje, skladišnim kapacitetima od 86.800 tona, farmama svinja, junadi, hladnjačom, pakirnicom…Odgovarajući na poslani upit direktorica Korporativnih komunikacija Fortenova grupe Anja Linić Sikavica rekla je kako u ovom trenutku nisu primili nikakve ponude ni za jedan od svojih biznisa na kojima bi se dalje radilo osim onih koje su ranije objavili. – Poljoprivredne kompanije Fortenova grupe, kao i ključne operativne kompanije u našim segmentima maloprodaje i prehrane, drže vodeće tržišne pozicije na svim tržištima na kojima posluju i zapošljavaju vrlo talentirane ljude. Stoga ne iznenađuje da naši biznisi, uključujući poljoprivredne kompanije, privlače velik interes i ponude potencijalnih investitora već dugi niz godina – odgovorila je Linić Sikavica.
“Nacrt Natječaja za provedbu tipa operacije 5.2.1. ‘Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala’ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. u postupku je elektronskog savjetovanja koje će trajati do 22. ožujka 2021.. Za obnovu poljoprivrednog potencijala na potresom pogođenom području predviđena su sredstva u iznosu od 120 milijuna kuna”, navode iz Ministarstva.
Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika ili registrirane u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ) do trenutka podnošenja zahtjeva za potporu, koji će se moći podnositi od 12. travnja do 15. lipnja 2021. godine po pojednostavljenoj i ubrzanoj proceduri.
Javnom potporom financirat će se 100 posto ukupnih prihvatljivih troškova projekta, ističu iz Ministarstva poljoprivrede.
„Pri popunjavanju zahtjeva za potporu poljoprivrednicima će na raspolaganju na terenu biti djelatnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede, kako bi što brže i jednostavnije ostvarili pravo na potporu pomoću koje će obnoviti svoja poljoprivredna gospodarstva, mehanizaciju i proizvodne površine”, rekla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Zahvalila je Stožeru civilne zaštite za otklanjanje posljedica potresa, županijskim i lokalnim stožerima, Povjerenstvu za procjenu šteta i cjelokupnoj Vladi RH na intenzivnoj suradnji, zahvaljujući kojoj su, kaže ministrica, “ostvareni preduvjeti kako bi sredstva poljoprivrednicima u potrebi stigla što je moguće prije”.
Cilj ovog natječaja je obnovom poljoprivrednog potencijala narušenog potresima osigurati održivost poljoprivredne proizvodnje i izvor prihoda stanovništvu ruralnih prostora, kako bi se spriječilo propadanje poljoprivrednih gospodarstava i iseljavanje iz potresom pogođenog područja, dodaju iz Ministarstva.
