Sir i vino na hrvatski način

Objavio

Prvi pisani izvori o sljubljivanju vina i sira javljaju se u 16. stoljeću (iako se pretpostavlja da tradicija seže od rimskog doba). Ljudi su u to doba kombinirali vino i sir s istog geografskog područja te su tako nastale kombinacije kojih se mnogi i danas pridržavaju (npr. u Francuskoj, sir Brie i vino Beaujolais).

Britanski trgovci vinom držali su se formule; ako vino ima okus kiselkaste jabuke, tada je dobro za sljubljivanje s mnogim vrstama sira.

Pravila sljubljivanja

Postoje mnogi primjeri, koji su postali pravila tijekom godina. Najstarije pravilo (koje i danas često čujemo) je; ˝bijela vina idu uz ribu, a crna uz meso˝. Pravilo se temelji na usklađivanju punine tijela vina s težinom određene hrane.

Vina koja imaju preko 14.5% alkohola su intenzivnija i bolje odgovaraju tvrdim aromatičnim sirevima.

Vina koja imaju manje od 12% alkohola, bolje odgovaraju nježnijim, kremastijim sirevima.

Pravilo iste regije (koje sam već spomenuo) odnosi se na kombiniranje vina i sira iz iste regije. Svaka regija je posebna po specifičnim klimatskim obilježjima i ostalim karakteristikama pa postoji veća vjerojatnost da će se vino i sir slagati.

Efekt sljubljivanja vina i sira

Da bi nastao željeni efekt sljubljivanja, treba se primijeniti jednostavno pravilo: vino-sir-vino

Prvom konzumacijom vina upoznajemo svoje nepce s karakteristikama vina.

Zatim kušamo sir (pet do deset sekundi), koji otpušta svoje arome i stvara sloj masti prekrivajući okusne pupoljke na jeziku i nepcu.

Ponovnom konzumacijom vina dolazi do željenog efekta sljubljivanja. Okusni pupoljci sada na sebi imaju sloj masti te ne mogu prepoznati prvotnu gorčinu vina. Vino je malo slađe i otkriva svoje druge karakteristike koje su prije bile zamaskirane gorčinom vina.

Kombinacije hrvatskih sireva i vina

Zadatak je stvoriti ukusne kombinacije vina i sira iz različitih hrvatskih regija. Vrlo je važno postojanje ravnoteže između vina i sira i da jedno ne prevladava nad drugim.

Dimljeni sir i crveni blend

OPG Pranjić iz Slavonije proizvodi dimljene sireve s raznim dodacima (od kojih posebno ističem maslinu i vlasac). Sir čini jako dobru kombinaciju s korčulanskim vinom Rebellion.

Rebellion je blend pet sorti (Cabernet Sauvignon, Merlot, Syrah, Plavac mali, Alicante Bouschet). Vino je jako dobro izbalansirano te nijedna od pet sorti nije prenaglašena nego sve zajedno čine jednu skladnu cjelinu.

Sir od tartufa i Crni Pinot

Zadnjih godina, hrvatsko tržište obiluje sirevima od tartufa. Mišljenja sam da mnoge od tih sireva odlikuje predominantna (agresivna) aroma tartufa.

Sirana MIH s otoka Paga, napravila je jedan uravnotežen sir od tartufa pod nazivom Tartufin. Tartufin je tvrdi kravlji sir s odlično uravnoteženim okusom sira i sjeckanog crnog tartufa.

Za kombinaciju s Tartufinom, odlučio sam se na De Gotho Pinot crni iz Kutjeva. U vinu se fino osjete arome šljive i maline te vanilije (zbog odležavanja u bačvama hrasta).

Sir sa začinskim biljem i Merlot

Ako kojim slučajem idete put Kvarnera, obavezno posjetite obiteljsko gospodarstvo Mrakovčić na otoku Krku. Sir Magriž i Zeleni bodul svojim okusom i mirisom predstavljaju specifičnosti kvarnerskih otoka. Magriž je ovčji sir sa smiljem i kaduljom, dok je Zeleni bodul s ružmarinom.

Merlot je odlična kombinacija za sireve sa začinskim biljem ili češnjakom. Merlot je vino srednjeg do punog tijela, koji u kombinaciji s navedenim sirevima pruža arome crne trešnje, ribiza i višnje.

Preporuka je Merlot obitelji Brzica iz Slavonije.

Škripavac i Malvazija istarska

Škripavac je punomasni meki, kravlji sir, koji se proizvodi na području Like i Korduna. Ime je dobio zbog toga što pri konzumaciji škripi pod zubima.

Škripavac pripada kategoriji nježnijih sireva, stoga mu treba pridružiti vino nježnih mirisa, koje će pružiti ravnotežu, a ne dominirati nad sirom.

Preporuka za ovo sljubljivanje je Monterosso Malvazija ili njihov pjenušac Monteclassico. Ako ste više ljubitelji kontinentalnih vina predlažem Graševinu Kalazić.

Paški sir i Teran

Dalmatinsko-istarska kombinacija za sve gastronomske klasičare.

Paški sir Gligora je tvrdi ovčji sir, jakog aromatičnog okusa. Benvenuti Teran Anno Domini iz 2015. može pružiti potrebnu ravnotežu paškom siru. Dvije godine odležavanja u hrastovim bačvama dale su vinu bogate tanine. Vino je punog tijela, tamne i neprozirne rubinske boje.

Istarska mozzarella i Sauvignon blanc

Istarska mozzarella, novi je proizvod mljekare Latus i još jedan dokaz poznate istarske inovativnosti.

Sad kad već imamo i našu mozzarellu trebamo znati s kojim vinom je spojiti.

Vinarija Štampar iz Međimurja sa svojim vrhunskim vinima daje odgovor na pitanje s čime spojiti mozzarellu. Sauvignon blanc je svježe ljetno, lagano vino, citrusnih i cvjetnih tonova. Drugo bijelo vino, koje s mozzarellom čini odličan duet je Pinot sivi.

Ako ste ljubitelji pjenušavih vina, vrijedi probati Štamparov Urban rose.

Gran Istriano i Dingač

Istarski sir Gran Istriano je tvrdi punomasni, kravlji sir za rezanje koji starenjem postaje ekstra tvrdi sir. Starenje sira rezultira gubitkom sadržaja vode. Sir starenjem dobiva izraženiji okus zbog povećanja sadržaja masti. Povećani sadržaj masti u siru djeluje suprotno visokim taninima u vinu zato su sirevi kao Gran Istriano savršena kombinacija s taninski bogatim vinima kao npr. Dingač Matuško (posebno njihov Dingač Royal).

Kozji sir i Pošip

Ako je u pitanju kozji polutvrdi, masni sir koji je uz to i blago do umjereno aromatičan, za ljubitelja Pošipa nema dileme. Pošip od Kraljevskih vinograda iz Zadra ili korčulanski Pošip obitelji Bačić savršen su izbor posebno u ljetnim danima.

Zaključak

Praksa daje najbolji odgovor na pitanje kako sljubiti vino i sir. Ukusi su različiti te možda vama bude odgovarala krajnje neobična kombinacija, zato je potrebno istraživati svijet vina i sira.

Generalne smjernice o sljubljivanju, mogu vam pomoći, ali najbolji savjet koji vam mogu dati je da slušate svoja osjetila.

AgroTerra Istra 2022.

Objavio

Agroburza hr

AgroTerra Istra 2022. – Međunarodni sajam poljoprivrede i pčelarstva u Pazinu
U travnju 2022. godine održat će se prvi međunarodni poljoprivredni sajam u Istri pod
nazivom „AgroTerra Istra 2022.“. U organizaciju ovog sajma uključeni su Tvrtka „Mars eventi d.o.o.“ i Grad Pazin. Upravo su danas ovu manifestaciju najavili gradonačelnica Grada Pazina Suzana Jašić i direktor sajma Marko Londero ispred buduće lokacije održavanja sajma.
„Postoji velika potreba i želja za održavanjem ove manifestacije, kako bismo podržali i
promovirali poljoprivrednike, stočare, pčelare i sve ostale koji sudjeluju u ovom vrlo važnom gospodarskom segmentu. Znamo kolika je važnost i bogatstvo kada određena regija može proizvesti hranu koju koriste njezini stanovnici, a pogotovo kad je vrhunska kvaliteta prehrambenih namirnica jedan od glavnih razloga dolaska turista u naš kraj. Radujemo se što će baš u Pazinu biti organiziran poljoprivredni sajam, jer nema ničeg prirodnijeg“, izjavila je gradonačelnica Pazina Jašić.
Poljoprivredni sajam u Istri povezat će se sa svim onim drugim segmentima gospodarstva koji su, usko ili šire, povezani s poljoprivredom. Organizirat ćemo ga s ciljem naglašavanja važnosti suradnje s turizmom, trgovinom, ali i poticanja razvoja poljoprivrede i ribarstva, važnosti održivog razvoja pčelarstva, stvaranja novih proizvoda i segmenata u poljoprivredi koji bi omogućili novo zapošljavanje i uvođenje nekih suvremenih promjena nužnih za opstanak grane koja nam svima dostavlja hranu na stol. Nakon doživljenog lockdown-a, svi sada jasnije vidimo koliko je nužno da jedna suvremena država može skrbiti o svojem stanovništvu, prehraniti ga iz vlastitih izvora u što većoj mjeri.
Londero je naglasio važnost ovog sajma i u kojem će se smjeru kretati njegov budući razvoj: „Smatramo da će poljoprivredni sajam u Istri biti okosnica i točka susreta važnih dionika koji nastoje, ili će to u budućnosti činiti, da ova regija postane i najjača u proizvodnji izvrsnih poljoprivrednih, suhomesnatih i ribarskih proizvoda.“ Nastavio je sa zahvalama budućim partnerima: „Podršku sajmu iskazali su Ministarstvo poljoprivrede, Istarska županija, Upravni odjel za poljoprivredu, Obrtnička komora Istarske županije i, kako smo već spomenuli, Grad Pazin. Uz glavnog medijskog pokrovitelja Radio Istru, vjerujemo da ćemo informacije o sajmu proširiti na cijelu regiju. U planu je i jaka promotivna kampanja, te brojne druge aktivnosti u svrhu promocije sajma.“

Prvo izdanje sajma bit će međunarodnog karaktera, a održat će se u Pazinu od 22. do 24.
travnja 2022. godine, u prostoru Školsko – gradske sportske dvorane i na površinama oko samog objekta. Zbog iznimne situacije u organizaciji, ovom se sajmu pridružuje i već
tradicionalna manifestacija „16. Dani meda“. Iako u nešto kasnijem terminu, svi ljubitelji
mednih delicija dobro došli su u Pazin. Radi unaprijed iskazanog interesa, već je najavljen
dolazak stotinjak izlagača za prvo izdanje sajma. Ulaz za posjetitelje na sajam će biti besplatan, a u planu su i brojni drugi sadržaji koji će obogatiti ponudu sajma.
Sajam će se organizirati pridržavajući se svih epidemioloških mjera koje Stožer civilne
zaštite nalaže, te će se o mjerama informirati šira javnost. Prvi Međunarodni sajam poljoprivrede i pčelarstva u Istri – AgroTerra Istra 2022. donosi
najbolje iz segmenta poljoprivrede Istre, šire regije i Hrvatske.

Vedska poljoprivreda, temelj suvremene agronomije

Objavio

Agroburza hr

Kako bi održali korak s osnovnim potrebama promjenjivog svijeta, napreduje i moderna znanost o gospodarenju tlom i biljnoj proizvodnji. No, vrlo je zanimljivo primijetiti da je vedski poljoprivredni sustav bio vrlo obogaćen što je potkrijepljeno brojnim referencama na različite faze uzgoja-oranje, sjetvu, žetvu, vršidbu i prezentaciju poljoprivredne proizvodnje itd. Različiti tipovi poljoprivrednika-polje kukuruza, žitnice , poljoprivredna oruđa vedske literature daju nam jasnu predodžbu o razvijenoj agronomiji

Radi manje a postigni više!

Ovo je glavni moto dr. Swan. Transformacija suvremene poljoprivrede, koja se temelji na oranju, u poljoprivredu bez oranja, najvažnija je tema kolegija. Detaljno je objašnjeno koje sve negativne posljedice oranice trpi zemlja i koliko je lakše uspostaviti poljoprivrednu proizvodnju bez takvog načina obrade zemlje. Korištenje mehanizacije je višestruko smanjeno, a broj radova koje je potrebno obaviti u polju smanjen je sa današnjih 8 na samo 2 – sjetva i žetva. Tehnika koju koristi vedska organska poljoprivreda za uklanjanje oranja je korištenje pokrovnih usjeva prije sjetve glavnog usjeva.Tako ćemo, primjerice, prije nego što želimo sijati krumpir, kukuruz ili nešto slično, prvo posijati raž. A onda, kad raž dovoljno naraste, samo ćemo je prevrnuti i dobiti pokrivač u polju, kao deku. Zatim se u izrezane brazde sije glavni usjev koji će nesmetano rasti, očišćen od korova i pod zaštitom gustog pokrova raži. Na taj način potpuno se otklanjaju problemi s navodnjavanjem, prihranjivanjem, kemijskom zaštitom i korovom. Jednostavan, a opet tako daleko od današnjeg načina rada. Doktor Swan je i dalje optimističan, jer će, kako kaže, “ljudi će ih, ako ništa drugo, ekonomska održivost ovog načina proizvodnje natjerati da mu se obrate”.

Je li moguće da unatoč svim suvremenim spoznajama još uvijek nismo dorasli razumijevanju prirodnog prava?

Korištenje kemikalija u zaštiti i ishrani bilja možda je najopasnija dimenzija moderne poljoprivrede. Stječe se dojam da su ovakav način rada popularizirale i stimulirale velike tvrtke koje proizvode preparate i gnojiva. A često su te tvrtke i financijeri sveučilišta i stipendije budućim poljoprivrednim stručnjacima.
Korištenje kemikalija uzrokuje ogromnu štetu tlu, a zapravo slabi i same usjeve, ali i zdravlje ljudi. Hranljiva vrijednost biljaka koje se danas koriste u prehrani višestruko je niža od nutritivne vrijednosti koju su imale prije samo 70 godina.

“Sada smo naučili da je biologija (bakterije, gljive, crvi itd.) odgovorna za stvaranje strukture tla, kao i za njegovu plodnost”, kaže dr. Swan.
„Posljednjih 70 godina smatralo se da plodnost tla ovisi o vanjskim čimbenicima, da ovisi o kemikalijama, a budući da biljke crpe hranjive tvari iz tla, ono se s vremenom iscrpljuje. “Nova otkrića pokazuju da plodnost tla ovisi o biologiji tla – bakterijama, gljivama, crvima itd., a to otkriva činjenicu da je plodnost tla neiscrpna sve dok se njegova biologija održava u ravnoteži”, objašnjava.

Slabe i bolesne biljke emitiraju posebne vrste feromona i emitiraju određenu vrstu infracrvenog zračenja, što zauzvrat privlači štetnike. Na taj način priroda se brine o uklanjanju bolesnih i slabih biljaka, ostavljajući mjesta zdravim i naprednim. Međutim, čovjek nema razumijevanja za ovaj prirodni zakon. Umjesto da brinemo o snazi i imunitetu biljke, brinemo o njihovoj količini, dobiti od prodaje, veličini i izgledu. Cilj je samo privući kupca, a zanemaruju se okus i nutritivna vrijednost.
Na fotografijama prikazanim na kolegiju o vedskoj organskoj poljoprivredi bilo je jasno da biljke koje rastu po principima vedskog znanja nisu napadnute štetnicima i ne pate od bolesti, dok su biljke uzgojene na oranoj i kemijski tretiranoj zemlji gotovo uvijek bile izložene na razne probleme.

Ono što je vrlo važno, možda i ključno, u korištenju principa vedske organske poljoprivrede, jest da zemlja svake godine postaje sve plodnija, za razliku od iscrpljenosti moderne poljoprivrede. To je posljedica korištenja pokrovnih usjeva koji se tijekom procesa razgradnje pretvaraju u hranjive tvari i humus. Svake godine, dakle, korištenjem ovih načela, poljoprivrednik dobiva sve više i više plodne zemlje. Korištenje komposta i malčiranje glavni su načini na koje se postiže ovaj učinak. Dodavanjem sijena, slame ili drugog organskog materijala oko samih biljaka dobiva se zaštitni pokrovni sloj koji ima višestruko djelovanje. Postoji mnogo informacija o ovoj metodi uzgoja, a možda se najbolji primjeri mogu pronaći u Permakulturi.

Vedska organska poljoprivreda i permakultura dijele mnoga zajednička načela i njihovim proučavanjem i primjenom možemo potpuno transformirati našu budućnost proizvodnje hrane.

Svijest, poštivanje prirode i njezinih zakona, nenasilje i ljubav prema zemlji temeljna su načela na kojima se trebaju temeljiti novi načini poljoprivredne proizvodnje. Da bi se takvo shvaćanje ugradilo u nove generacije, potrebno je raditi na nekoliko razina – od formalnog obrazovanja do intenzivnog rada na vlastitoj svijesti. Planet Zemlja dosegao je kritičnu točku i ako ne dođe do pozitivnog zaokreta u našem odnosu prema njoj, velika je šansa da ćemo svjedočiti strašnim posljedicama. Mnogi kažu da je već kasno, a mnogi na to ne pristaju i nastavljaju borbu. Zapitajte se kakvim ljudima pripadate i kakav svijet želite ostaviti svojoj djeci. Ali što god odaberete, imajte na umu jednu stvar: sve što radite, radite sebi!

Cijene zemljišta među najnižima u EU

Objavio

Agroburza hr

Prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj 2020. je iznosila 3440 eura po hektaru, što je najmanji prosjek neke države u EU. Ipak, regionalno najjeftinije poljoprivredno zemljište od samo 2051 eura po hektaru ima regija Jugozapad, koja se nalazi u Bugarskoj. Druge regije Bugarske imaju puno skuplje zemljište pa je nacionalni prosjek bolji nego u Hrvatskoj.

Na razini Europske unije najskuplje poljoprivredno zemljište se nalazi u Nizozemskoj, a s cijenom od 69.632 eura je čak dvadeset puta skuplje od hrvatskog, tj. za cijenu jednog hektara u Nizozemskoj se u prosjeku može kupiti dvadeset hektara u Hrvatskoj.

Razlika između regije s najskupljim zemljištem u Nizozemskoj i regije s najskupljim zemljištem u Hrvatskoj se penje na više od 25 puta.

Razlike unutar Unije su jako velike i na nacionalnoj i na regionalnoj razini. Cijena zemljišta u regiji Kanarski otoci (120.477 €/ha) je 58 puta veća od cijene zemljišta u najjeftinijoj regiji Jugozapad (2051 €/ha), koja se nalazi u Bugarskoj.

Najmanje vrijedi zemlja u Slavoniji

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj po hektaru 2020. je iznosila 25.930 kn/ha za oranice, 17.289 kn/ha za livade, a za pašnjake 15.651 kn/ha. Cijena oranica u regiji Sjeverna Hrvatska je 14% niža od državnog prosjeka, u Panonskoj Hrvatskoj 2% viša, a u Jadranskoj Hrvatskoj, gdje se cijena oranica kreće oko 33.640 kn/ha, za 25% viša.

Prosječna cijena oranica u RH je rasla za 746 kuna u prošloj godini, livada za 3326 kuna, a pašnjaka za 2393 kuna. Cijena raste iz godine u godinu, ukupno za 714 eura od 2015., kada je prosječna cijena bila 2726 €/ha.

Hrvatsko poljoprivredno zemljište tako u stopu prati sudbinu same poljoprivrede. Ne treba se bojati rasta cijena poljoprivrednog zemljišta nakon ukidanja zabrane prodaje zemljišta strancima jer ni do sada nije bilo puno interesa izvan Hrvatske za njegovom kupnjom.

Naime, bilo tko iz inozemstva tko želi kupiti poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj to može učiniti tako da ga kupi preko tvrtke koju će registrirati u Hrvatskoj. Ali interesa za ulaganja u hrvatsku poljoprivredu jednostavno nema, kako unutar Hrvatske tako ni izvan nje.

O čemu ovisi cijena?!

Cijena poljoprivrednog zemljišta ovisi o mnogo faktora, kao što su državni zakoni, geografski (blizina urbanih centara i klima), prometni (prometna povezanost) i faktori produktivnosti poput tipa tla, što sve skupa stvara određenu ponudu i potražnju i time određuje cijenu poljoprivrednog zemljišta. Neki faktori su ključni, poput navodnjavanja koje vrijednost zemljišta podiže i do šest puta. U konačnici se sve svodi na to koliko ljudi i kompanija želi kupiti poljoprivredno zemljište u nekoj državi na kojem bi pokrenuli proizvodnju.

Poljoprivreda u Hrvatskoj propada

Hrvatska je od ulaska u EU do 2020. isplatila 33 milijarde kuna u poljoprivredi, a unatoč tome je vrijednost poljoprivredne proizvodnje još uvijek manja nego 2012., kada je iznosila 20.9 milijardi kuna, prije pristupanja EU. U 2020. je dosegnula vrijednost od 19.24 milijarde kuna.

Hrvatska poljoprivreda je u EU ušla sasvim nespremna na konkurenciju i u prve tri godine nakon pristupanja je izgubljeno više od pet milijardi kuna vrijednosti. Tek 2015. je zaustavljen pad, ali još nije dosegnuta vrijednost iz 2012. Iako su subvencije značajno rasle, struktura poljoprivrede je ostala ista.

Hrvatska primarno proizvodi i izvozi pšenicu, kukuruz, uljanu repicu i slično. I to relativno loše kvalitete. Subvencije nisu ozbiljnije poremetile takav način proizvodnje.Vrijednost potpora u poljoprivredi je rasla s početne 2.3 milijarde kuna godišnje 2013. na 6.8 milijardi kuna u 2020.

Kako je na kraju tog razdoblja vrijednost poljoprivredne proizvodnje bila manja u odnosu na početak tako se jasno može zaključiti da rast subvencija nije adekvatan način osnaživanja poljoprivrednog sektora.

Iako je poljoprivreda u Hrvatskoj važnija gospodarska grana nego u ostatku Europske unije, jer Hrvatska u poljoprivredi ostvaruje 3.6% BDP-a dok na razini Europske unije to iznosi tek 1.3% BDP-a, Hrvatska poljoprivreda ima ozbiljne strukturne probleme.

Na samu cijenu poljoprivrednog zemljišta utječe puno faktora, ali u Hrvatskoj se izdvajaju nesređene zemljišne knjige, rascjepkanost zemljišta i male površine pod višegodišnjim nasadima.

Daljnji rast cijene hrane će ubrzati rast cijene poljoprivrednog zemljišta i njegovo veće iskorištavanje.Trenutno je potražnja za poljoprivrednim zemljištem u RH relativno mala, a postoji i velik dio “neoslobođene” ponude u obliku državnog zemljišta. Rast cijene poljoprivrednog zemljišta može olakšati poljoprivrednicima pristup kreditima, a time i pristup mehanizaciji, boljim tehnologijama i širenju poljoprivredne proizvodnje.

Ipak, to su trendovi koji će obuhvatiti cijelu Europsku uniju i teško je očekivati da će se isključivo na temelju njih Hrvatska pomaknuti s neslavne pozicije države najbezvrednijeg zemljišta u EU.

Index.hr

1...474849...90 Stranica 48 od 90