Naslovnica Blog Stranica 5

Jesen u Voćnjaku

Objavio
ab hr
-

Kako bi sljedeća godina donijela obilje voća i zdrave voćke, jesen je vrijeme kada se temelji uspjeh. Bez obzira radi li se o maslinama, vinogradu ili voćnjaku, ovaj period zahtijeva pažljivu pripremu. Eksperti iz Plantella Unichem Agro-a ističu četiri ključne agrotehničke mjere koje će zaštititi biljke od bolesti, poboljšati kvalitetu tla i osigurati impresivne prinose.

—

1. Bakrena Zaštita: Branik Protiv Bolesti

Nakon berbe, prvi korak je temeljito čišćenje okoline stabala. Otpalo lišće, mumificirani plodovi i slomljene grane moraju se prikupiti i spaliti kako bi se smanjila količina patogena u tlu. No, to nije dovoljno. Jesensko prskanje bakrenim preparatima, poput Bio Plantella Bakra, ključno je za suzbijanje bolesti poput rogača šljive, monilije koštičavog voća, krastavosti ili kovrčavosti lišća breskve.

„Bakar djeluje preventivno i terapijski. Prvu aplikaciju radimo kad otpadne 20% lišća, a drugu nakon potpunog opadanja. Koncentracija varira od 20 do 25 grama na 10 litara vode, ovisno o vrsti voćke“, objašnja Milica Sekulić, stručnjakinja iz Plantella tima. Posebno je važno tretirati masline kako bi se spriječilo „paunovo oko“, bolest koja može uništiti cijeli budući urod.

—

2. Bijeli Premaz i Ljepljive Trake: Štit od Mraza i Štetnika

Zimske temperature i štetnici mogu ostaviti trajne posljedice na deblima voćaka. Rješenje je u dvostrukoj zaštiti: Bio Plantella Protekt bijeli premaz štiti koru od pucanja, mraza i lišajeva, dok ljepljive trake sprječavaju penjanje zimskog mrazovca prema mladim izdancima.

„Bijela boja reflektira sunčevu svjetlost, što usporava ranu vegetaciju u toplim zimskim danima. Premazujte deblo do prvih grana, a traku postavite 50 cm iznad tla prije nego lišće potpuno opadne“, savjetuje Sekulić. Ove mjere ne samo da štite stabla, već smanjuju potrebu za kemijskim intervencijama u proljeće.

—

3. Ranjenim Stablima Hitna Pomoc: Voćarski Vosk

Berba često ostavi posljedice u obliku ogrebotina ili polomljenih grana. Svaka rana je potencijalna ulazna točka za bakterije i gljivice. Zato se sve ozljede moraju premazati specijalnim voćarskim voskom (Bio Plantella Arbosan), koji ubrzava zarastanje i stvara zaštitni sloj.

„Čak i male pukotine trebaju pažnju. Ako se zanemare, mogu dovesti do gnjojenja ili smanjenja vitalnosti stabla“, upozorava Sekulić. Ova mjera posebno je važna kod mladih voćki, čija je kora osjetljivija.

—

4. Organska Gnojidba: Hrana za Tlo i Biljke

Jesen je idealno vrijeme za nadoknaditi nutrijente koje su voćke i vinogradi izvukli iz tla tijekom sezone. Korištenje organskih gnojiva, poput Plantella Organik serije, ne samo da obogaćuje tlo humusom već i poboljšava strukturu zemlje, čineći je propusnijom i plodnijom.

Za voćnjake preporuča se 1-3 kg gnojiva po stablu, ovisno o starosti i bujnosti krošnje. Maslinama i vinogradu potrebne su veće količine – do 2 tone po hektaru. „Plantella Organik za masline sadrži povećane količine kalija i kalcija, što pozitivno utječe na kvalitetu ulja i otpornost na sušu“, dodaje Sekulić.

Bitno je gnojivo ravnomjerno rasporediti po tlu i lagano ga zakopati, posebno u vinogradima nakon opadanja lišća. Ovakva gnojidba osigurava postupno otpuštanje hranjivih tvari, što je ključno za dugoročno zdravlje biljaka.

—

Savjet Stručnjaka: Ne Zanemarite Detalje

Iako su ove mjere temeljne, svaki voćnjak ima svoje specifičnosti. „Uvijek prilagodite količine gnojiva i intenzitet zaštite prema stanju tla, vrsti voćke i prošlogodišnjem prinosu“, naglašava Sekulić. Za savjete možete kontaktirati Plantella tim putem telefona 092 194 1694 ili e-maila info@plantella.hr.

Jesen je vrijeme ulaganja u budućnost voćnjaka. S pažnjom i pravim preparatima, svako stablo može postati priča o uspjehu.

—
Za više informacija posjetite plantella.hr ili pratite savjete stručnjaka na društvenim mrežama.

CroAgro

Objavio
ab hr
-

CroAGRO, međunarodni sajam poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije, ove se
godine na Zagrebačkom velesajmu održava od 4. do 7. prosinca. O pripremama i ponudi za
posjetitelje na jubilarnom, petom izdanju sajma, govorio je Damir Pavlek, voditelj sajma
CroAGRO. Možete li nam reći kakav je interes izlagača ove godine, i s domaćeg i sa stranog
tržišta?
Interes izlagača je izuzetno velik, a CroAGRO potvrđuje status središnjeg mjesta okupljanja. Imamo prijavljen značajan broj izlagača s domaćeg tržišta, ali i s ključnih inozemnih tržišta. Okupili smo sam vrh ponude, uključujući svjetski poznate brendove poput Massey Ferguson, Deutz Fahr, Claas, John Deere i mnoge druge, što jamči izuzetno raznoliku i kvalitetnu ponudu.

Što ovogodišnji CroAGRO čini posebnim u odnosu na prethodne godine?
Ono što nas izdvaja je činjenica da je, osim izložbenog dijela, naglasak stavljen na stručnost.
To nas pozicionira kao jedini stručni i poslovni poljoprivredni sajam u Hrvatskoj, što se očituje kroz bogati konferencijski program, okrugle stolove i stručne panele.
CroAGRO je tijekom pet godina, koliko je prošlo od prvog izdanja, potvrdio svoju
prepoznatljivost na tržištu, uživajući pritom snažnu potporu svih relevantnih institucija i
medijsku podršku. CroAGRo podržavaju Grad Zagreb, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva
i ribarstva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Hrvatska obrtnička komora, HAPIH,
Hrvatska poljoprivredna komora.

Slogan je da je CroAGRO “Sajam kakav poljoprivreda zaslužuje”. Što to znači za
poljoprivrednika?
To znači da nam je fokus na stvarnim potrebama poljoprivrednika. Oni ne dolaze samo
gledati strojeve, već dolaze po rješenja. Traže odgovore na pitanje kako pronaći radnu
snagu, gdje nabaviti opremu, kako unaprijediti poslovanje. Termin održavanja, od 4. do 7.
prosinca, idealan je jer je to period mirovanja aktivnosti, što im omogućuje da se bez žurbe
posvete informiranju i pripremi za novu sezonu.
Najavili ste stručnu konferenciju „Održiva radna snaga: put ka učinkovitoj
poljoprivredi“. Zašto je ona ključna?
Ta konferencija služi kao platforma za pronalaženje konkretnih rješenja za gorući problem
nedostatka kvalificirane radne snage u agrosektoru. Naš je cilj osvijestiti mladima važnost
ove grane i aktivno ih potaknuti na karijeru u tom sektoru, osiguravajući tako budućnost
hrvatske poljoprivrede. Fokus je isključivo na proaktivnom rješavanju ovih izazova i
opremanju poljoprivrednika znanjem i strategijama za učinkovito upravljanje ljudskim
resursima u budućnosti.

Prošle ste godine u fokus sajma stavili hrvatske proizvođače poljoprivredne
mehanizacije. Koliko će se njih predstaviti ove godine i što to znači za njih same, ali i
za posjetitelje?
I ove godine nastavljamo tu tradiciju. Hrvatski proizvođači poljoprivredne mehanizacije
izlagat će na zajedničkom izložbenom prostoru. Time se CroAGRO pozicionira kao jedino
mjesto koje okuplja i stavlja u fokus kompletan spektar domaće poljoprivredne mehanizacije.
To je iznimno važno jer za njih je to prilika za snažno pozicioniranje, sklapanje novih
partnerstava i direktnu prodaju, a za naše posjetitelje to znači da na jednom mjestu mogu
vidjeti, podržati i iskoristiti domaće inovacije i proizvode te ostvariti direktan kontakt s
proizvođačima.
Koliko su hrvatski poljoprivrednici spremni ulagati u nove tehnologije i koliko će one
biti prezentirane na sajmu?
Spremnost za ulaganje raste, pogotovo uz dostupne EU fondove, jer su svjesni da
tehnologija donosi uštede. Zbog toga, program izlaganja uključuje poseban fokus na
digitalnu poljoprivredu, što obuhvaća najnovije dronove, pametne senzore, GPS navođenje i druga inovativna rješenja.

Što posjetitelji mogu očekivati na Sajmovima hrane i zdravog življenja u sklopu
CroAGRO-a?
Ti sajmovi zaokružuju priču od polja do stola. Posjetitelji će moći degustirati i kupiti vrhunske
domaće proizvode, od ekološki uzgojene hrane do suhomesnatih delicija. Poseban naglasak
stavljen je na 2. SirFest, međunarodno ocjenjivanje sireva. Tradicionalno, posjetitelje očekuje i bogat popratni program, uključujući predavanja, kuhanje kimchija te natjecanje u izradi deserta hrvatskih županija.
Aktualne novosti o sajmovima pratite na web stranici i društvenim mrežama Zagrebačkog
velesajma.

Svjetska proizvodnja

Objavio
ab hr
-
Ratarstvo
Kukuruz
Ječam
Pšenica
Duhan
Krumpir
Grah
Grašak
Soja
Šečerna repa
Riža
Raž
Uljana repica
Suncokret
Stočarstvo
Goveda
Perad
Svinje
Proizvodi
Govedina
Svinjetina
Mlijeko
Jaja
Voćarstvo
Jabuke
Naranče
Grožđe
Banane
Ticker tape by TradingView

[burza-cijena]

Novi Uvjeti za Skladištenje Žitarica i Uljarica

Objavio
ab hr
-

U skladu s aktualnim europskim propisima i potrebom za transparentnijim praćenjem poljoprivrednih resursa, Hrvatska je usvojila nove mjere koje mijenjaju način praćenja zaliha ključnih poljoprivrednih proizvoda. U Narodnim novinama broj 117/25 od 3. rujna 2025. godine službeno je objavljen Pravilnik o izmjenama Pravilnika o izvještavanju o stanju zaliha žitarica, uljarica, proizvoda od uljarica i certificiranog sjemena. Ove promjene donose preciznije definicije, rigoroznije rokove i proširene obveze za sve subjekte u lancu skladištenja.

Ključne Promjene: Zašto su Potrebne?

Glavni cilj novog pravilnika je usklađivanje s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2024/2391 od 10. rujna 2024., koja zahtijeva ažurnije i detaljnije izvješće o poljoprivrednim zalihama u državama članicama. Ovo je posebno važno u kontekstu globalnih tržišnih fluktuacija i potrebe za stabilnošću u opskrbi hranom.

1. Redefiniranje “Certificiranog Sjemenja”
Jedna od bitnih novina je jasnija definicija certificiranog sjemena, koje se smatra ključnim za održivu poljoprivredu. Sada će svi subjekti morati precizno razlikovati certificirano sjeme od ostalih tipova, što će spriječiti nesuglasice pri evidentiranju i olakšati nadzor kvalitete.

2. Tko je “Posjednik Zaliha”?
Promjenama je proširen krug subjekata koji se smatraju posjednicima zaliha. Prema novom pravilniku, posjednik zaliha nije samo vlasnik skladišta ili silosa, već i svaka pravna ili fizička osoba koja upravlja skladišnim prostorom od 50 tona ili više, bez obzira radi li se o vlastitim proizvodima ili uslužnom skladištenju za treće stranke. Ovo uključuje i agente, distributere te proizvođače koji koriste vanjske skladišne kapacitete.

3. Obveze Izvještavanja: Što je Novo?
Svi posjednici zaliha sada su dužni do 10. u mjesecu dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) podatke o stanju zaliha na zadnji dan prethodnog mjeseca. Ključna promjena je da se izvješće mora podnijeti bez obzira na trenutnu količinu skladištenih proizvoda – čak i ako su zalihe manje od ukupnog kapaciteta od 50 tona. Na primjer, ako skladište od 100 tona trenutno sadrži samo 30 tona pšenice, vlasnik je i dalje dužan prijaviti tu količinu.

Zašto su Ove Promjene Značajne?

Cilj je osigurati realniju sliku o raspoloživim resursima u Republici Hrvatskoj i EU, što je ključno za donošenje strategija u slučaju kriza (npr. nestašica ili prekida u opskrbi). Dosljedno praćenje zaliha također sprječava tržišne manipulacije i omogućuje bolju distribuciju prema potrebama.

Kome se Obraćati?
Podatke je potrebno slati putem službenih kanala APPRRR-a, a nepoštivanje rokova ili dostava netočnih informacija može dovesti do novčanih kazni. Agencija ističe da će tijekom 2026. godine organizirati edukativne radionice za subjekte koji imaju nejasnoće oko novih obveza.

Kako se Pripremiti?

Skladišni kapaciteti koji spadaju pod novi pravilnik trebaju:
1. Provjeriti svoju klasifikaciju – Jesu li ukupni kapaciteti iznad 50 tona?
2. Urediti internu evidenciju – Praćenje zaliha na dnevnoj razini postaje ključno.
3. Surađivati s APPRRR-om – Redovita komunikacija kako bi se izbjegle administrativne pogreške.

Zaključak: Što Slijedeći Korak?

Promjene stupaju na snagu odmah nakon objave u Narodnim novinama, što znači da će već u listopadu 2025. prva izvješća biti dostavljena prema novim kriterijima. Za sve subjekte u poljoprivrednom sektoru, ovo je poziv na brzu adaptaciju kako bi se izbjegle sankcije i osigurala kontinuitet u poslovanju. Stručnjaci savjetuju i konzultacije s pravnim timovima kako bi se provjerila usklađenost s EU standardima.

Ovim korakom Hrvatska ne samo da jača svoj sustav upravljanja resursima već i potvrđuje predanost zajedničkoj politici unutar Europske unije, koja sve više teži digitalizaciji i transparentnosti u poljoprivrednom sektoru.

Eko sheme 2023. – 2027. godine

Objavio
ab hr
-

Eko sheme

• Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina
• Pašarenje na pašnjacima
• Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama
• Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina
• Konzervacijska poljoprivreda
• Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina
• Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV)

Rokovi
Obrasci 2025
Izjave

Oblik potpore

• Dodatno plaćanje na osnovnu potporu dohotku (plaćanja za prakse na svim vrstama uporabe poljoprivrednog zemljišta)
Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina (EZP),
Minimalni udio leguminoza od 20% na poljoprivrednim površinama, Konzervacijska poljoprivreda.

• Razlikuje se od dosadašnje zelene prakse po tome što isključuje ekološki značajne površine na ugaru, postrne usjeve te zelene pokrove.


• Plaćanje za pojedinu vrstu uporabe poljoprivrednog zemljišta ili skupinu usjeva, kojim se u cijelosti ili djelomično nadoknađuju dodatni troškovi i gubitak prihoda koji su rezultat preuzetih obveza
Pašarenje na pašnjacima,
Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV).

Uvjetovanost
GAEC 1-Održavanje trajnih travnjaka

•Godišnji omjer površine trajnih travnjaka i ukupne poljoprivredne površine na nacionalnoj razini ne smije se smanjiti za više od 5 % u odnosu na omjer istih površina u 2018. godini

•Ako se na razini svake pojedine godine utvrdi smanjenje omjera za više od 5 % u odnosu na 2018. godinu:

  – Ministarstvo će propisati mjere za dostizanje potrebnog   omjera

  – Agencija za plaćanja će do 31. prosinca tekuće godine   obavijestiti korisnike o pravilima sprječavanja novih   prenamjena trajnih travnjaka i obnavljanja  prenamijenjenih travnjaka

  – Korisnici koji su prenamijenili površine trajnih travnjaka u   oranične površine u razdoblju dvije godine prije   utvrđivanja   smanjenja omjera za više od 5% na razini Hrvatske,   dužni su obnoviti prenamijenjene travnjake

GAEC 5-Upravljanje obradom tla pod nagibom

Obveza – svih poljoprivrednih proizvođača s poljoprivrednim površinama nagiba13 % ili više

Provedba:

  – na oraničnim poljoprivrednim površinama s nagibom od 13% i više osnovna obrada tla se mora provoditi samo okomito na pad terena

  – na površinama trajnih nasada s nagibom od 13 % i više, u kojima je smjer redova paralelno s nagibom terena moraju imati međuredni prostor prekriven biljnim pokrovom

GAEC 6-Minimalni zemljišni pokrov

•Tijekom vegetacijskog razdoblja sve oranične poljoprivredne površine moraju biti pokrivene poljoprivrednim kulturama ili žetvenim ostacima osim u slučaju obavljene pripreme za sljedeću sjetvu i prije nicanja

• Od 15. studenoga do 15. veljače, u cilju prikupljanja vlage, sprečavanja erozije i očuvanja zalihe ugljika u tlu, poljoprivredne površine moraju biti pokrivene glavnim usjevom ili zelenim pokrovom ili se mora primjenjivati jedna od sljedećih mjera:

  – ostavljanje strništa na poljoprivrednim površinama

  – prekrivanje poljoprivrednih površina žetvenim ostacima (malč)

  – obrada tla za sjetvu, pri čemu najmanje 25 % poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva s nagibom većim od 9 % mora biti pokriveno glavnim usjevom ili zelenim pokrovom ili žetvenim ostacima (malč) ili ostavljanjem strništa na poljoprivrednim površinama

GAEC 7-Plodored na obradivom zemljištu

• Poljoprivredna gospodarstva oraničnih površinama 10 ha i više – obveza je uspostaviti izmjenu kultura na razini parcele najmanje jednom godišnje uključujući sekundarne usjeve (prisutni minimum 8 tjedana)

• Obveza uspostave plodoreda ne odnosi se na poljoprivredne parcele na kojima se uzgajaju trajni nasadi, trave i druge travolike krmne kulture i na površine pod ugarom

Obveza primjene GAEC 7 uvjeta započinje s glavnom kulturom na oraničnoj površini prijavljenom u okviru Jedinstvenog zahtjeva u 2024. godini za osnovnu potporu dohotku za održivost, bez obzira na to koja kultura je bila na toj površini u 2023. godini.

Izuzeća koja se primjenjuju:

  – Poljoprivredna gospodarstva koja imaju obradivo zemljište veličine do 10 hektara, nisu dužna   uspostaviti plodored

  – Poljoprivredna gospodarstva na kojima se više od 75 % oraničnih površina koristi za proizvodnju   trava ili drugih travolikih krmnih kultura, proizvodnju leguminoza ili je zemljište ostavljeno na ugaru, ili u kombinaciji prethodno navedenog, nisu dužna uspostaviti plodored

  – Poljoprivredna gospodarstva na kojima više od 75 % raspoloživih poljoprivrednih površina zauzimaju trajni travnjaci ili se koristi za proizvodnju trava ili drugih travolikih krmnih kultura, ili u kombinaciji prethodno navedenog, nisu dužna uspostaviti plodored

GAEC 8-Minimalni udio pod neproizvodnim   površinama i obilježjima

•Poljoprivredna gospodarstva oraničnih površinama 10 ha i više dužna su provoditi:

  –  Minimalni udio od najmanje 4% obradivog zemljišta na razini poljoprivrednog gospodarstva namijenjen neproizvodnim površinama i obilježjima, uključujući zemljište ostavljeno na ugaru

  – Poljoprivredna gospodarstva uključena u Eko shemu 31.03. Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina minimalni udio se ograničava na 3%

 Izuzeća koja se primjenjuju:

  – Poljoprivredna gospodarstva koja imaju obradivo zemljište veličine do 10 hektara, nisu dužna   uspostaviti plodored

  – Poljoprivredna gospodarstva na kojima se više od 75 % oraničnih površina koristi za proizvodnju   trava ili drugih travolikih krmnih kultura, proizvodnju leguminoza ili je zemljište ostavljeno na   ugaru, ili u kombinaciji prethodno navedenog, nisu dužna uspostaviti plodored

  – Poljoprivredna gospodarstva na kojima više od 75 % raspoloživih poljoprivrednih površina   zauzimaju trajni travnjaci ili se koristi za proizvodnju trava ili drugih travolikih krmnih kultura, ili u   kombinaciji prethodno navedenog, nisu dužna uspostaviti plodored

Sukladno članku 1. stavka 1. točke a) Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 2022/1317 i obavijesti koja je dostavljena Komisiji u skladu sa člankom 2. stavkom 1. iste Uredbe za 2023. godinu može proizvodnja na ugaru ali ne kukuruza, soje ili kultura kratkih ophodnji.

Odstupajući od prvog zahtjeva u okviru standarda za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete zemljišta (GAEC standard) 8, države članice mogu odlučiti da za godinu zahtjeva 2024. poljoprivrednici i drugi korisnici na koje se taj standard primjenjuje prvi zahtjev u okviru tog standarda mogu ispuniti tako da minimalni udio od najmanje 4 % obradivog zemljišta na razini poljoprivrednog gospodarstva namijene za:
— neproizvodne površine i obilježja, uključujući zemljište ostavljeno na ugaru; i/ili
— usjeve koji vežu dušik; i/ili
— postrne usjeve.


Pri uzgoju postrnih usjeva i usjeva koji vežu dušik ne smiju se upotrebljavati sredstva za zaštitu bilja. Za postrne usjeve države članice primjenjuju faktor ponderiranja 1. Odluke koje države članice donesu na temelju stavka 1. primjenjuju se od 1. siječnja 2024.

•Obilježja krajobraza na poljoprivrednoj površini ne smiju se uklanjati ili oštećivati

•Nije dozvoljeno orezivanje živica i šumaraka u razdoblju od 1. ožujka do 31. kolovoza

•Na poljoprivrednim površinama ne smiju biti prisutni korovi pelinolisna ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, L.) i mračnjak (Abutilon theophrasti Med.), višegodišnji korovi niti drvenaste biljne vrste koje zarastaju poljoprivrednu površinu

•Navedene biljne vrste uklanjati mehaničkim postupcima ili primjenom herbicida

Vrsta EZPPrihvatljiva površina
1. Živice ili pojasevi drvenastih kultura (obilježje krajobraza)1 metar (dužni) živice = EZP površina od 10 m²
2. Izolirana stabla (obilježje krajobraza)1 izolirano stablo = EZP površina od 30 m²
3. Drvored (obilježje krajobraza)1 metar drvoreda = EZP površina od 10 m²
4. Skupina stabala i grmlja/šumarak (obilježje krajobraza)1 m² površine = EZP površina od 1,5 m²
5. Jezerca (lokve, bare) (obilježje krajobraza)1 m² jezerca = EZP površina od 1,5 m²
6. Jarak (obilježje krajobraza)1 metar jarka = EZP površina od 10 m²
7. Tradicionalni suhozidovi (obilježje krajobraza)1 metar suhozida = EZP površina od 1 m²
8. Rubni pojasevi duž vodotoka (i druge vode), uključujući rubne pojaseve pod trajnim travnjakom1 metar rubnog pojasa = EZP površina od 9 m²
9. Pojasevi prihvatljivih hektara uz rubove šume bez proizvodnje1 m = EZP površina od 9 m²
10. Ugar1 m² zemljišta na ugaru = 1 m² EZP
Pravilnik

EKO SHEME
31.01. Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina

Eko shema Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina je intervencija u okviru proizvodno nevezanih izravnih plaćanja koja se isplaćuje u obliku dodatnog plaćanja na osnovnu potporu dohotku. Predstavlja prošireni oblik zelene prakse raznolikost usjeva, koja se primjenjivala samo na oraničnim površinama. U cilju što veće ukupne raznolikosti poljoprivrednih površina, kojom se pruža značajan doprinos klimatskim ciljevima te mozaičnosti poljoprivrednog krajobraza i očuvanju bioraznolikosti, intervencija se provodi na svim vrstama uporabe poljoprivrednog zemljišta.

Prihvatljivi korisnici

· Prihvatljivi korisnik je aktivni poljoprivrednik, te ima u korištenju poljoprivredno zemljište upisano u ARKOD sustav.

Uvjeti prihvatljivosti

· ispunjavanje uvjeta minimalnih zahtjeva za primanje izravnih potpora,
· pravovremeno podnošenje jedinstvenog zahtjeva i ostale dokumentacije,
· posjedovanje prava na plaćanje,
· minimalno 1 ha poljoprivrednog zemljišta,
· prihvatljivi su svi korisnici osnovne potpore dohotku za održivost.

Obveze korisnika

Korisnik preuzima godišnju obvezu, a prema veličini poljoprivrednog zemljišta provodi jedan od tri uvjeta:

Korisnik je u godini podnošenja zahtjeva obvezan završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati vezano uz tematiku eko sheme.

Korisnici su obvezni voditi evidenciju o provedbi pojedinih praksi prema propisanom obrascu. Obrazac evidencije korisnik je dužan dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 31. prosinca u godini podnošenja zahtjeva.

Oblik i intenzitet potpore

Potpora se dodjeljuje u obliku dodatnog plaćanja na osnovnu potporu dohotku za održivost, korisniku koji preuzme godišnju obvezu.

Visina potpore

Minimalni planirani jedinični iznos potpore: 58,50 EUR/ha.
Maksimalni planirani jedinični iznos potpore: 71,50 EUR/ha.

31.02. Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima

Eko shema Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima je intervencija u okviru proizvodno nevezanih izravnih plaćanja koja se isplaćuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza.

Održavanje pašnjaka ispašom doprinosi opstanku karakterističnih krajobraza, očuvanju pašnjačke vegetacije, karakterističnih biljnih i životinjskih vrsta te vrijednih staništa. Ispaša životinja na pašnjacima kroz dulji period pruža doprinos dobrobiti životinja.

Prihvatljivi korisnici

  • Prihvatljivi korisnik je aktivni poljoprivrednik te ima u korištenju poljoprivredno zemljište upisano u ARKOD sustav.

Uvjeti prihvatljivosti

  • ispunjavanje uvjeta minimalnih zahtjeva za primanje izravnih potpora,
  • pravovremeno podnošenje jedinstvenog zahtjeva i ostale dokumentacije,
  • upis stoke u Jedinstveni registar domaćih životinja, propisno označavanje stoke i dr.,
  • minimalno 1 ha poljoprivrednog zemljišta.

Obveze korisnika

  1. Održavanje pašnjaka i krških pašnjaka obaveznom ispašom stoke u vlasništvu i/ili posjedu, s 0,3 do 1,0 UG/ha ovaca i/ili koza i/ili goveda i/ili kopitara.
  2. Provođenje obavezne ispaše u razdoblju do 1. listopada tekuće godine.
  3. Izrada godišnjeg plana pašarenja za svaku ARKOD parcelu pašnjaka i krških pašnjaka u okviru obveznog individualnog savjetovanja poljoprivrednika.
  4. Vođenje evidencije o provedbi svih aktivnosti na pojedinim kategorijama (pašnjaci, krški pašnjaci) prema propisanom obrascu.
  5. Obrazac evidencije korisnik je dužan dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 31. prosinca u godini podnošenja zahtjeva.
  6. Zasijavanje pašnjaka i krških pašnjaka nije dozvoljeno.
  7. Zabranjena je upotreba mineralnog gnojiva ili stajskog gnoja.
  8. Zabranjena je upotreba sredstava za zaštitu bilja.
  9. Zabranjeni su hidromelioracijski zahvati.
  10. Na površinama krških pašnjaka u cilju njihovog održavanja, potrebno je ručno uklanjati neželjenu vegetaciju.

Oblik i intenzitet potpore

Potpora se dodjeljuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza, korisniku koji preuzme godišnju obvezu.

Visina potpore

Minimalni planirani jedinični iznos potpore 90,00 EUR/ha.
Maksimalni planirani jedinični iznos potpore 100,00 EUR/ha.

31.03. Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina

Eko shema Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina je intervencija u okviru proizvodno nevezanih izravnih plaćanja koja se isplaćuje u obliku dodatnog plaćanja na osnovnu potporu dohotku.

Intervencija predstavlja modifikaciju zelene prakse ekološki značajne površine. Intervencija se provodi na razini gospodarstva, na minimalno 10% ukupnih poljoprivrednih površina gospodarstva, na kojima se održavaju ekološki značajne površine.

Intervencija doprinosi zaštiti bioraznolikosti, očuvanju staništa i mozaičnosti krajobraza uz dodatno poboljšanje usluga poljoprivrednog ekosustava.

Prihvatljivi korisnici

· Prihvatljivi korisnik je aktivni poljoprivrednik, te ima u korištenju poljoprivredno zemljište upisano u ARKOD sustav.

Uvjeti prihvatljivosti

· ispunjavanje uvjeta minimalnih zahtjeva za primanje izravnih potpora,
· pravovremeno podnošenje jedinstvenog zahtjeva i ostale dokumentacije,
· posjedovanje prava na plaćanje,
· minimalno 1 ha poljoprivrednog zemljišta,
· prihvatljivi su svi korisnici osnovne potpore dohotku za održivost.

Obveze korisnika

Korisnik preuzima godišnju obvezu osiguravajući na minimalno 10% svojih poljoprivrednih površina postojanje sljedećih ekološko značajnih površina:

  1. Obilježja krajobraza na poljoprivrednom zemljištu te na površinama koje graniče s poljoprivrednim površinama, a čine ih: živica ili pojasevi drvenastih kultura, pojedinačna stabla, drvored, šumarak, jezerce/bara, jarak i tradicionalni suhozid.
  2. Rubni pojasevi uz vodotoke
  3. Pojasevi prihvatljivih hektara duž rubova šume bez proizvodnje

Korisnik je u tekućoj godini zahtjeva obvezan završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati vezano uz tematiku eko sheme.

Korisnik je obvezan voditi evidenciju o provedbi svih aktivnosti prema propisanom obrascu. Obrazac evidencije korisnik je dužan dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 31. prosinca u godini podnošenja zahtjeva.

Prilikom računanja površina koje čine ekološki značajne površine, ukupni broj hektara izračunava se korištenjem koeficijenata tj. konverzijskih i ponderacijskih faktora, koji se dalje obračunavaju unutar kalkulatora dostupnog u AGRONET-u.

Oblik i intenzitet potpore

Potpora se dodjeljuje u obliku dodatnog plaćanja na osnovnu potporu dohotku za održivost, korisniku koji preuzme godišnju obvezu.

Visina potpore

Minimalni planirani jedinični iznos potpore: 117,00 EUR/ha.
Maksimalni planirani jedinični iznos potpore: 147,00 EUR/ha.

Vrsta EZPPrihvatljiva površina
1. Živice ili pojasevi drvenastih kultura (obilježje krajobraza)1 metar (dužni) živice = EZP površina od 10 m²
2. Izolirana stabla (obilježje krajobraza)1 izolirano stablo = EZP površina od 30 m²
3. Drvored (obilježje krajobraza)1 metar drvoreda = EZP površina od 10 m²
4. Skupina stabala i grmlja/šumarak (obilježje krajobraza)1 m² površine = EZP površina od 1,5 m²
5. Jezerca (lokve, bare) (obilježje krajobraza)1 m² jezerca = EZP površina od 1,5 m²
6. Jarak (obilježje krajobraza)1 metar jarka = EZP površina od 10 m²
7. Tradicionalni suhozidovi (obilježje krajobraza)1 metar suhozida = EZP površina od 1 m²
8. Rubni pojasevi duž vodotoka (i druge vode), uključujući rubne pojaseve pod trajnim travnjakom1 metar rubnog pojasa = EZP površina od 15 m²
9. Pojasevi prihvatljivih hektara uz rubove šume bez proizvodnje1 m = EZP površina od 9 m²
31.04. Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama

Eko shema Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama je intervencija u okviru proizvodno nevezanih izravnih plaćanja, koja se isplaćuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza.

Intervencija ima za cilj povećati sadržaj humusa smanjenjem uporabe sintetskih mineralnih gnojiva, čime se ujedno postiže poboljšanje fizikalnih i kemijskih svojstava tla. Smanjenje uporabe mineralnih gnojiva značajno doprinosi uštedama energije potrebne za njihovu proizvodnju te umanjuje onečišćenje tla, zraka i vode.

Intervencija se provodi na oraničnim površinama upisanim u ARKOD sustav. Za intervenciju se može koristiti kruti i/ili tekući stajski gnoj sa vlastite farme i/ili kupljen sa stočarskih farmi.

Prihvatljivi korisnici

  • Prihvatljivi korisnik je aktivni poljoprivrednik, te ima u korištenju poljoprivredno zemljište upisano u ARKOD sustav.

Uvjeti prihvatljivosti

  • ispunjavanje uvjeta minimalnih zahtjeva za primanje izravnih potpora,
  • pravovremeno podnošenje jedinstvenog zahtjeva i ostale dokumentacije,
  • upis stoke u Jedinstveni registar domaćih životinja, propisno označavanje stoke i dr.,
  • minimalno 1 ha poljoprivrednog zemljišta.

Obveze korisnika

  1. Posjedovati analizu tla za svaku ARKOD parcelu na kojoj se primjenjuje stajski gnoj. Za svakih 10 ARKOD parcela koje imaju površinu manju od 1 ha korisnik provodi analizu samo za najveću ARKOD parcelu. Analiza tla mora sadržavati slijedeće parametre: reakciju tla (pH, KCl i H2O), sadržaj humusa, sadržaj fiziološki aktivnih hranjiva P2O5 i K2O, hidrolitsku kiselost ili sadržaj ukupnih karbonata te sadržaj skeleta (kod skeletnih tala);
  2. Posjedovati analizu stajskog gnoja na sadržaj suhe tvari, sadržaj organske tvari, reakciju (pH) i sadržaj hranjiva (ukupni dušik, fosfor i kalij). Analizu stajskog gnoja potrebno je napraviti svake godine za svaku vrstu i za svaku novokupljenu količinu gnoja;
  3. U skladu sa analizom tla i analizom stajskog gnoja izraditi i provoditi plan gnojidbe. Plan gnojidbe, uz analizu tla i analizu stajskog gnoja zajedno s računima i ostalom dokumentacijom, korisnik je obvezan dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju;
  4. Voditi evidenciju o primjeni stajskog gnoja za sve ARKOD parcele na kojima je u kalendarskoj godini primijenjen stajski gnoj. Obrazac evidencije korisnik je dužan dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 31. prosinca u godini podnošenja zahtjeva.;
  5. Gnojidba stajskim gnojem unutar intervencije treba biti u skladu s potrebama kulture, temeljena na provedenoj analizi tla od strane ovlaštenog laboratorija te planu gnojidbe izrađenom uz pomoć individualnog savjetovanja od strane predstavnika Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede. Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede dostavlja APPRRR do 31. prosinca tekuće godine popis korisnika individualnog savjetovanja;
  6. Dozvoljeno je koristiti stajski gnoj (kruti ili tekući) na oranici u količini koja odgovara primjeni dušika iz stajskog gnoja od najmanje 70 kg N/ha do najviše 150 kg N/ha u skladu s minimalnim i maksimalnim količinama stajskog gnoja po hektaru prema Tablici 1.
    Tablica 1. Dozvoljene količine stajskog gnoja

Korisnik kojem je temeljem provedene analize tla od strane ovlaštenog laboratorija izdana preporuka za gnojidbu stajskim gnojem s količinom dušika nižom od 70 kg/ha izuzima se iz ove obveze.

7. Primijeniti stajski gnoj unutar 48 sati od iznošenja na oraničnu površinu te na način da se gubici dušika smanje na najmanju moguću mjeru;

8. Korisnik koji nema dovoljne količine stajskog gnoja ili nema proizvodnju vlastitog stajskog gnoja dužan je do 15. prosinca tekuće godine zahtjeva Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dostaviti presliku računa o kupljenom stajskom gnoju iz kojeg je vidljivo:
– količina kupljenog stajskog gnoja po vrstama stajskog gnoja navedenima u Tablici 1
– MIBPG i naziv poljoprivrednika od kojeg je kupljen stajski gnoj.

9. Za korisnika koji posjeduje stoku količina proizvedenog stajskog gnoja izračunava se na temelju prosječnog broja grla/kljunova prema Tablici 2. evidentiranih u jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ) u godini koja prethodi godini podnošenja jedinstvenog zahtjeva na temelju stanja svakog prvoga dana u mjesecu i godišnjoj proizvedenoj količini dušika u stajskom gnoju po UG iz Tablice 2.
Tablica 2. Godišnja količina dušika u stajskom gnoju i količina stajskog gnoja po UG

VRSTA DOMAĆE ŽIVOTINJEkg N/godina%NTona stajskog gnoja godišnje po UG
Goveda700,514,0
Kopitari600,610,0
Ovce i koze700,88,8
Svinje800,613,3
Perad852,23,9
Ostale domaće životinje850,517,0

10. Korisnik koji posjeduje stoku, obvezan je u spremištima stajskog gnoja primjenjivati anorganske tvari za vezanje amonijaka, adsorbense poput zeolita. Primjenu istih korisnik dokazuje preslikom računa, koje prilaže zajedno s ostalim računima i dokumentacijom te ih je u obvezi dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

11. Korisnik koji posjeduje stoku, u cilju smanjenja onečišćenja vode (nakon pojave oborina) te zraka (osobito u toplijim mjesecima) u obvezi je imati pokrivena spremišta stajskog gnoja.

Oblik i intenzitet potpore

Potpora se dodjeljuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza, korisniku koji preuzme godišnju obvezu.

Visina potpore

Područja osjetljiva na nitrate:

  • Minimalni planirani jedinični iznos potpore 152,10 EUR/ha.
  • Maksimalni planirani jedinični iznos potpore 169,00 EUR/ha.

Ostala područja:

  • Minimalni planirani jedinični iznos potpore 193,50 EUR/ha.
  • Maksimalni planirani jedinični iznos potpore 215,00 EUR/ha.
31.05. Minimalni udio leguminoza od 20%

Eko shema Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina je intervencija u okviru proizvodno nevezanih izravnih plaćanja, koja se isplaćuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza.

Intervencija se provodi na oraničnim površinama upisanim u ARKOD sustav. Intervencija obuhvaća uzgoj zrnatih i/ili krmnih leguminoza kao glavnih usjeva i/ili postrnih usjeva u udjelu od minimalno 20% prijavljenih oraničnih površina.

Prihvatljivi korisnici

  • Prihvatljivi korisnik je aktivni poljoprivrednik, te ima u korištenju poljoprivredno zemljište upisano u ARKOD sustav.

Uvjeti prihvatljivosti

  • ispunjavanje uvjeta minimalnih zahtjeva za primanje izravnih potpora,
  • pravovremeno podnošenje jedinstvenog zahtjeva i ostale dokumentacije,
  • minimalno 1 ha poljoprivrednog zemljišta.

Obveze korisnika

  1. Uzgoj leguminoza kao glavnih usjeva i/ili postrnih usjeva u udjelu od minimalno 20% prijavljenih oraničnih površina.
  2. Korisnik je obvezan voditi evidenciju o predkulturi/kulturama i planiranoj kulturi/kulturama na oraničnim površinama uključenim u intervenciju.
  3. Korisnik je obvezan voditi podatke o uzgoju kultura na preostalom dijelu oraničnih površina u godini preuzete obveze o provedbi intervencije.
  4. Korisnik uključen u ekološku proizvodnju koji uzgaja leguminoze za pčelinju pašu, košnju istih ne smije provoditi prije 1. kolovoza.
  5. Korisniku je dozvoljena uporaba organskih gnojiva i/ili gnojiva i poboljšivača tla odobrenih u skladu s člankom 24. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća, navedenih u Prilog II. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/1165.
  6. Korisniku je zabranjena uporaba mineralnih gnojiva.
  7. Korisnik je u tekućoj godini zahtjeva obvezan završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati vezano uz eko shemu.
  8. Korisnik je obvezan voditi evidenciju o provedbi svih obveza intervencije prema propisanom obrascu. Obrazac evidencije korisnik je dužan dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 31. prosinca u godini podnošenja zahtjeva.

Oblik i intenzitet potpore

Potpora se dodjeljuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza, korisniku koji preuzme godišnju obvezu.

Visina potpore

Konvencionalni uzgoj leguminoza:

  • Minimalni planirani jedinični iznos potpore 144,90 EUR/ha.
  • Maksimalni planirani jedinični iznos potpore 177,10 EUR/ha.

Kombinacija s eko shemom Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama:

  • Minimalni planirani jedinični iznos potpore 105,30 EUR/ha
  • Maksimalni planirani jedinični iznos potpore 128,70 EUR/ha).

Kombinacija s intervencijom Ekološki uzgoj:

  • Minimalni planirani jedinični iznos potpore 107,10 EUR/ha.
  • Maksimalni planirani jedinični iznos potpore 130,90 EUR/ha.

Odgoda košnje leguminoza za pčelinje paše u ekološkom uzgoju uzgoj:

  • Minimalni planirani jedinični iznos potpore 83,70 EUR/ha.
  • Maksimalni planirani jedinični iznos potpore 102,30 EUR/ha.
31.06. Konzervacijska poljoprivreda

Eko shema Konzervacijska poljoprivreda je intervencija unutar proizvodno nevezanih izravnih plaćanja koja se isplaćuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza.

Intervencija se provodi na oraničnim površinama upisanim u ARKOD sustav. Konzervacijska poljoprivreda predstavlja suvremeni koncept poljoprivredne biljne proizvodnje koji ima za cilj ostvarivanje visoke i održive razine proizvodnje uz očuvanje prirodnih resursa i ostvarivanje prihvatljive dobiti, a temelji se na tri međuovisna principa: minimalnom setu zahvata obrade tla, permanentnoj pokrivenosti proizvodne površine biljkama ili biljnim ostatcima i pravilnoj izmjeni usjeva (plodoredu).

Prihvatljivi korisnici

  • Prihvatljivi korisnik je aktivni poljoprivrednik, te ima u korištenju poljoprivredno zemljište upisano u ARKOD sustav.

Uvjeti prihvatljivosti

  • ispunjavanje uvjeta minimalnih zahtjeva za primanje izravnih potpora,
  • pravovremeno podnošenje jedinstvenog zahtjeva i ostale dokumentacije,
  • minimalno 1 ha poljoprivrednog zemljišta.

Obveze korisnika

  1. Provoditi reduciranu obradu tla, kojom se tlo ne prevrće.
  2. Provoditi minimalno dvopoljni plodored na svakoj ARKOD parceli, a postrni usjevi i zeleni pokrovni usjevi mogu predstavljati sastavnice plodoreda.
  3. Nakon svih radnih zahvata, potrebno je osigurati potpunu pokrivenost tla oranične površine biljnim ostacima i/ili zelenim pokrovom.
  4. Održavati oraničnu površinu od korovne vegetacije prema principima integrirane zaštite bilja uz obvezu primjene mehaničkih mjera.
  5. Korisnik je u tekućoj godini zahtjeva obvezan završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati vezano uz eko shemu.
  6. Korisnik je obvezan voditi evidenciju o provedbi svih obveza intervencije prema propisanom obrascu. Obrazac evidencije korisnik je dužan dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 31. prosinca u godini zahtjeva.

Oblik i intenzitet potpore

Potpora se dodjeljuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza, korisniku koji preuzme godišnju obvezu.

Visina potpore

Minimalni planirani jedinični iznos potpore: 175,00 EUR/ha.
Maksimalni planirani jedinični iznos potpore: 325,00 EUR/ha.

31.07. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti

Eko shema Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV) je intervencija u okviru proizvodno nevezanih izravnih plaćanja koja se isplaćuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza.

Intervencija se provodi na poljoprivrednim površinama upisanim u ARKOD sustav kao travnjaci velike prirodne vrijednosti (TVPV ). Korisnik preuzima jednogodišnju obvezu.

Prihvatljivi korisnici

  • Prihvatljivi korisnik je aktivni poljoprivrednik, te ima u korištenju poljoprivredno zemljište upisano u ARKOD sustav.

Uvjeti prihvatljivosti

  • ispunjavanje uvjeta minimalnih zahtjeva za primanje izravnih potpora,
  • pravovremeno podnošenje jedinstvenog zahtjeva i ostale dokumentacije,
  • minimalno 1 ha poljoprivrednog zemljišta.

Obveze korisnika

  1. Ako se travnjak održava košnjom, ovisno o regiji, dozvoljena je najviše jedna košnja u skladu sa sljedećim terminima:
  • Kontinentalna nizinska regija: od 1. kolovoza do 15. rujna
  • Brdsko-planinska regija: od 20. srpnja do 15. rujna
  • Mediteranska regija: od 15. srpnja do 15. rujna.
  1. Ako se travnjak održava košnjom, košnja je dozvoljena isključivo ručno ili strižnim kosilicama.
  2. Ako se travnjak održava košnjom ispaša je dozvoljena nakon košnje do kraja tekuće godine, a stoka se mora napasivati na cijeloj raspoloživoj površini, s najmanje 0,3 a najviše 1,0 UG/ha ovaca, koza, goveda i/ili kopitara.
  3. Ako se travnjak održava napasivanjem, stoka se mora napasivati na cijeloj raspoloživoj površini, dozvoljeno je najmanje 0,3, a najviše 1,0 UG/ha ovaca, koza, goveda i/ili kopitara.
  4. Ako se travnjak održava napasivanjem, potrebno je ručno odstranjivati nadzemni drvenasti dio pojedinačnih biljaka Amorpha fruticosa (čivitnjača), a u slučaju gustog sklopa biljaka Asclepias syriaca (cigansko perje, prava svilenica), Xanthium spinosum L. (trnovita dikica, čičak), Xanthium strumarium L. ssp. italicum Moretti D.L. (obalna dikica) dozvoljeno je njihovo mehaničko uklanjanje (ručnim alatima ili strojno – strižnim kosilicama, rotacijskim kosilicama i/ili malčiranjem), najkasnije do 1. kolovoza.
  5. Korisnik je u godini zahtjeva obvezan završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati vezano uz eko shemu.
  6. Korisniku je prilikom provedbe eko sheme:zabranjena upotreba mineralnog gnojiva i stajskog gnoja
  • zabranjena upotreba sredstava za zaštitu bilja
  • zabranjeno zasijavanje travnjaka
  • zabranjeni hidromelioracijski zahvati.
  1. Korisniku je zabranjeno u godini zahtjeva na istoj površini provoditi ovu intervenciju i Operaciju 10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
  2. Korisnik je dužan voditi evidenciju o provedbi svih obveza prema propisanom obrascu te je isti dužan dostaviti Agenciji za plaćanja do 31. prosinca u godini zahtjeva.

Oblik i intenzitet potpore

Potpora se dodjeljuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza, korisniku koji preuzme godišnju obvezu.

Visina potpore

Brdsko-planinska regija:

  • Minimalni planirani jedinični iznos potpore 229,50 EUR/ha
  • Maksimalni planirani jedinični iznos potpore 280,50 EUR/ha

Kontinentalna nizinska regija:

  • Minimalni planirani jedinični iznos potpore 324,90 EUR/ha
  • Maksimalni planirani jedinični iznos potpore 397,10 EUR/ha

Mediteranska regija:

  • Minimalni planirani jedinični iznos potpore 101,70 EUR/ha
  • Maksimalni planirani jedinični iznos potpore 113 EUR/ha.
Kalkulator za izračun poticaja

Izračun poljoprivrednih potpora

UKUPNO
0 €

Moguće kombiniranje eko shema i ekološkog uzgoja

Na oraničnim površinama u ekološkom uzgoju mogu se koristiti slijedeće eko sheme:
• Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina (u kontekstu različitih vrsta poljoprivrednih kultura)
• Konzervacijska poljoprivreda
• Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina
• Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina

Na površinama pod višegodišnjim nasadima u ekološkom uzgoju mogu se koristiti slijedeće eko sheme:
• Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina (u kontekstu različitih vrsta poljoprivrednih kultura)
• Konzervacijska poljoprivreda
• Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina
• Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina

Na pašnjacima pod ekološkim uzgojem korisnici mogu koristiti slijedeće eko sheme:
• Jednu od slijedećih eko shema za pašnjake (pašarenje na pašnjacima ili očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti)
• Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina

Na gospodarstvu koje ima različite vrste uporabe zemljišta može koristiti slijedeće eko sheme:
• Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina
• Konzervacijska poljoprivreda (oranice i višegodišnji nasadi)
• Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina
• Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina

www.poljoprivreda.gov.hr i Ruralnirazvoj.hr
Moguće kombiniranje eko shema i ekološkog uzgoja

Na oraničnim površinama u ekološkom uzgoju mogu se koristiti slijedeće eko sheme:
• Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina (u kontekstu različitih vrsta poljoprivrednih kultura)
• Konzervacijska poljoprivreda
• Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina
• Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina

Na površinama pod višegodišnjim nasadima u ekološkom uzgoju mogu se koristiti slijedeće eko sheme:
• Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina (u kontekstu različitih vrsta poljoprivrednih kultura)
• Konzervacijska poljoprivreda
• Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina
• Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina

Na pašnjacima pod ekološkim uzgojem korisnici mogu koristiti slijedeće eko sheme:
• Jednu od slijedećih eko shema za pašnjake (pašarenje na pašnjacima ili očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti)
• Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina

Na gospodarstvu koje ima različite vrste uporabe zemljišta može koristiti slijedeće eko sheme:
• Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina
• Konzervacijska poljoprivreda (oranice i višegodišnji nasadi)
• Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina
• Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina

www.poljoprivreda.gov.hr i Ruralnirazvoj.hr
Agrookolišne intervencije
Pravilnik
PVP dohotku
Izravna plaćanja i IAKS mjere 2023. - 2027.

Bakterijska uvenuća krumpira

Objavio
ab hr
-

Krumpir, jedna od najvažnijih poljoprivrednih kultura, suočava se s novom prijetnjom: bakterijskom uvenućem koje širi štetnik poznat kao šašova staklenokrila zrikavka (Pentastiridius leporinus). Ova bolest, koja uzrokuje gubitke u rodnosti i kvaliteti gomolja, postaje sve veći izazov za poljoprivrednike diljem Europe. Evo detaljnog pregleda simptoma, načina širenja i mogućih strategija zaštite.

Simptomi: Širok spektar promjena koje zbunjuju

Bakterijska uvenuće krumpira manifestira se različitim fiziološkim poremećajima, često ovisno o sorti i uvjetima okoline. Glavni uzročnici su dva bakterijska patogena koja prenosi zrikavka. Međutim, dijagnoza je izazovna jer se simptomi preklapaju s drugim bolestima poput Rhizoctonia ili Verticillium. Laboratorijske analize često su neophodne za konačnu potvrdu.

1. Gumeni gomolji
U sušnim godinama gomolji mogu postati gumenasti, osobito kod osjetljivih sorti. Unutarnje tkivo crvenkasto smeđe boje ukazuje na oštećenje vaskularnog sustava.

2. Uvijanje listova
Prvi znak infekcije je karakteristično uvijanje listova, koje se pojavljuje prije promjene boje. Tijekom razvoja bolesti, listovi postaju žuti ili crvenkasti te u roku od dva tjedna odumiru.

3. Zračni gomolji i deformacije
Infekcija može izazvati stvaranje zračnih gomolja na stabljikama ili zadebljanje pobočnih izdanaka. Neke krumpirine reagiraju i s tzv. “fadenkeimigkeit” – nitastim klijanjem.

4. Nekroze i promjene na vaskularnom sustavu
Posmrtne promjene na dnu gomolja (nabelendnekroze) i tamnjenje vaskularnih snopova česti su znakovi stresa, ali i infekcije. Oštećenja pogoduju i smanjenju kvalitete prerađevina, poput pretjeranog posmeđivanja čipsa zbog povećane količine šećera.

Širenje bolesti: Zrikavke kao ključni prenositelji

Glavni vektor bolesti je šašova staklenokrila zrikavka, koja se hrani biljnim sokom. Bakterija Arsenophonus prenosi se direktno na potomstvo zrikavki, dok se Stolbur (fitoplazma) prenosi tek nakon što se zrikavke inficiraju hranjenjem na oboljelim biljkama. Ovisno o vrsti patogena, dinamika zaraze može varirati.

Štetnik s ekspanzivnim trendom

Od 2023. do 2025. godine, područje zahvaćeno zrikavkama i bakterijskim uvenućem povećalo se triput – na preko 120.000 hektara u Europi. Osim krumpira, ugrožene su i kultura šećerne repe, mrkve, kelja te ostalog povrća. Ekonomski gubici su značajni, a dugoročno postoji rizik od destabilizacije lanaca opskrbe hranom.

Strategije suzbijanja: Prevencija i agrotehnika

Istraživanja u Njemačkoj i drugim zemljama naglašavaju sljedeće mjere:

  • Sortni odabir: Neke sorte pokazuju manju osjetljivost, no potrebne su daljnje potvrde.
  • Rana sadnja i berba: Ranije zrele sorte smanjuju utjecaj infekcija jer su gomolji već formirani do pojave zrikavki.
  • Plodored: Izbjegavanje uzastopnog uzgoja krumpira ili repe te uvođenje kukuruza kao sljedeće kulture smanjuje broj nimfi u tlu.
  • Obrada tla: Duboka ornica neposredno nakon berbe uništava ličinke u gornjem sloju zemlje.
  • Pokrovne kulture: Uljana repica i gorušica pokazale su se korisnima, dok treba izbjegavati mahunarke i ramtil.

 

Budućnost borbe: Monitoring i istraživanje

Projekt ZikaNet i institucije poput JKI-a (Julius Kühn-Institut) aktivno prate širenje zrikavki. Ključni izazov ostaje razvoj integriranih sustava zaštite koji kombiniraju biološke, agrotehničke i kemijske metode. Za sada, pažljivo planiranje useva i brza reakcija na simptome najbolji su saveznici poljoprivrednika u ovoj borbi.

Zaključno, bakterijsko uvenuće krumpira ostaje složen problem, no s povećanjem svijesti i primjenom znanstveno utemeljenih strategija, štete mogu biti kontrolirane. Održavanje biodiverziteta polja i daljnja istraživanja bit će ključni u ovom ratu protiv nevidljivih neprijatelja.

1...456...66Stranica 5 od 66