Dragi naši poljoprivrednici,
U ovo blagdansko vrijeme, želimo vam od srca zahvaliti na vašem trudu, marljivosti i ljubavi prema zemlji koja nas sve hrani. Vaš rad nije samo posao, već dar koji nas povezuje s prirodom i tradicijom.
Neka vam Božić donese obilje zdravlja, radosti i mira u vaše domove, a nova godina bude plodonosna, s obiljem uroda i uspjeha na svim poljima.
Sretan Božić i uspješnu novu godinu žele vam svi koji cijene vaš trud i zalaganje!
🌟🎄 S ljubavlju i poštovanjem,
Kineska carina zabranila je izravan i neizravan uvoz preživača i srodnih proizvoda iz Poljske i Hrvatske zbog izbijanja bolesti plavog jezika, objavila je u srijedu Opća carinska uprava na svojoj web stranici.
Kako piše Reuters do tog poteza je došlo nakon što su Poljska i Hrvatska Svjetskoj organizaciji za zdravlje životinja prijavile slučajeve koji su pronađeni u jednoj poljskoj pokrajini i dvjema hrvatskim županijama, objavila je carina u priopćenju od 9. prosinca. Bolest plavog jezika je virusna bolest od koje obolijevaju ovce, goveda, koze i drugi preživači, a širi se ugrizom zaraženih komaraca. Bolest nije opasna za ljude.
Kako je Hina ranije pisala bolest plavog jezika pojavila se u listopadu prošle godine u Nizozemskoj, a proširila se u međuvremenu i na Belgiju, Njemačku i Češku, koja je početkom rujna ove godine izvijestila da je zaraženi ovan pokazivao tipične simptome bolesti, uključujući groznicu, iscjedak iz nosa, teškoće s disanjem i gubitak apetita.
Europom danas kruži nova varijanta virusa, BTV3.
Osnovni resurs za proizvodnju hrane je tlo, a njega treba čuvati. Obrada tla se uglavnom povezuje s oranjem, koje je zastarjela tehnika, tehnologija, koja se i kod nas sve više izostavlja. Takvom obradom tla, pogotovo danju se uništava jedan cijeli ekosustav mikroorganizama koji je tokom godine se izgradio u površinskom sloju tla. Razlog tome je to da je obrada tla plugom izuzetno degradirajući proces. Njime se iznimno jako uništava tlo, energično i često puta, kroz duže razdoblje, nepovratno. Ukratko, oranjem se uništava fizikalno, kemijski, biološki kompleks tla. Stoga je sastavni dio Zelenog plana EU i sustav kvalitete tla, odnosno načini poljoprivredne proizvodnje pa tako i obrade tla koje treba podržavati, a to su konzervacijski sustavi.
Prema istraživanju o utjecaju dnevne svjetlosti na obradu tla u saveznim državama Minnesota i Iowa, SAD, došlo se do nekoliko interesantnih činjenica o provođenju obrade tla bez prisustva sunca. Isto istraživanje provodi se već nekoliko godina na poljoprivrednom institutu u sklopu Sveučilišta Angers, Francuska. Stručnjaci se slažu da obrada noću ima nekoliko prednosti o odnosu na obradu zemljišta tijekom dana.
Očuvanje bioraznolikosti u tlu
Aktivni život u tlu je vrlo važan za očuvanje zdravlja tla. Makro i mikro fauna tla održava balans između mineralnog i organskog dijela tla. Jedan o najvažnijih zadataka aktivnog života u tlu je razlaganje organskih ostataka u biljkama dostupne nutrijente. Ako se obrada provodi danju biološki dio tla trpi velike štete.
Vrlo lako se mogu vidjeti razne ptice koje prate traktore prilikom oranja, tanjuranja, podrivanja i sl. Prema podacima iz prije navedenih proučavanja, može se zaključiti kako tijekom dana mnoge gliste, crvi, kukci i ostali korisni organizmi budu ubijeni od predatora ili isprženi pod sunčevom svjetlošću prilikom prevrtanja tla. Noću, predatori poput ptica nisu aktivni. Iz tog razloga smanjuju se gubici aktivnih organizama u tlu. Također, osjetljivi organizmi na sunčevu svjetlost nisu direktno izloženi te imaju vremena se sakriti nazad u tlo.
koncept upravljanja poljoprivrednom proizvodnjom utemeljen na uporabi geoinformacijskih tehnologija, ponajprije globalnih navigacijskih satelitskih sustava (GNSS) i daljinskih istraživanja (engl. Remote Sensing). Cilj je precizne poljoprivrede postizanje učinkovitije proizvodnje, održive profitabilnosti, ostvarivanje kvalitetnijih proizvoda i smanjenje onečišćenja okoliša reduciranom primjenom gnojiva i pesticida.
Konvencionalni pristup biljnoj proizvodnji utemeljen je na pretpostavci da je cijela poljoprivredna površina homogena u pogledu fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava. Pritom se ne uzimaju u obzir neizbježne varijabilnosti unutar poljoprivrednih čestica, pa jednaka primjena sredstava dovodi do viška ili manjka hranjiva na različitim dijelovima tla. Da do toga ne bi došlo, uvodi se precizna poljoprivreda koja uvažava heterogenost usjeva i svojstava tla na svim dijelovima poljoprivredne površine. Takav pristup omogućava prilagodbu pri izvođenju agrotehničkih operacija kako bi se na cijeloj površini stvorili ujednačeni i optimalni uvjeti za rast i razvoj usjeva. Takvo upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom omogućuje kvalitetniji proizvod i financijsku uštedu (pri agrotehničkim operacijama, melioracijskim zahvatima, sjetvi, gnojidbi, zaštiti usjeva od bolesti, štetnika i korova te žetvi).
Istraživanja vezana uz preciznu poljoprivredu u Hrvatskoj započela su 1998. na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku (danas → Fakultet agrobiotehničkih znanosti), gdje se istraživački tim AgroGIT – tehnički i tehnološki sustavi biljne proizvodnje, GIS i zaštita okoliša, predvođen Mladenom Jurišićem i Tomislavom Henglom, bavio implementacijom geoinformacijskih tehnologija u poljoprivrednoj praksi. Početkom 2000. istraživanja u preciznoj poljoprivredi započela su i na → Agronomskom fakultetu u Zagrebu, pod vodstvom Stjepana Husnjaka i Matka Bogunovića. Školovanje mladih inženjera iz područja precizne poljoprivrede danas se odvija isključivo na tim dvama fakultetima.
Teorijske prednosti precizne poljoprivrede poznate su u Hrvatskoj, no njihov potencijal u poljoprivrednoj praksi još uvijek nije dovoljno iskorišten. Prvu implementaciju precizne poljoprivrede na većem području ostvarilo je → Belje (20 000 ha) 2005., a danas je uspješno primjenjuju i → Žito (22 000 ha), → Vupik plus (7200 ha), → PP Orahovica (5500 ha), → Osatina grupa (5000 ha), → PIK Vinkovci plus (4400 ha) i dr. U tim poduzećima provodi se automatska navigacija poljoprivredne mehanizacije, precizna sjetva, gnojidba i žetva te automatizirano niveliranje poljoprivrednoga zemljišta za natapanje. Smanjenje cijena mehanizacije za preciznu poljoprivredu (posebice navigacije na traktorima i kombajnima) omogućilo je primjenu precizne poljoprivrede i najmanjim proizvođačima, kojima je to inače otežano i zbog usitnjenosti njihovih poljoprivrednih površina.
