Vedri kolač od malina. Osim malina, u sastavu kolača su šlag, vanilin šećer, jaja itd.. Ovaj kolač je iz knjige moji brzi kolači.
Biskvit:
✦6 jaja
✦150 g šećera
✦5 žlica mlake vode
✦malo ribane limunove korice
✦100 g oštrog brašna
✦1 žlica škrobnog brašna (gustina)
✦½ praška za pecivo
Krema:
✦500 ml mlijeka
✦3 burbon vanilin šećera
✦2 vanilin šećera
✦3 vrećice mljevene želatine
✦1000 ml vrhnja za šlag
✦500 g malina
Priprema: Od bjelanjaka umutiti čvrst snijeg uz postupno dodavanje šećera. Smanjiti mikser na najmanju brzinu pa dodati jedan po jedan žumanjak, vodu, limunovu koricu i na kraju mješavinu brašna, škrobnog brašna i praška za pecivo. Smjesu uliti u kalup dimenzije 36 x 28 cm sa odvojivim dnom, obložen papirom za pečenje i peći u zagrijanoj pećnici na 180 °C oko 20 minuta.
Priprema: Mlijeku dodati burbon vanilin šećer i vanilin šećer pa prokuhati. U vruće mlijeko dodati želatinu pripremljenu prema uputi na vrećici i promiješati da se otopi. Malo ohladiti. Istući vrhnje u šlag i dodati mlako mlijeko sa želatinom pa sve zajedno izmiksati. Dvije trećine kreme rasporediti po biskvitu i utisnuti 500 g malina. Staviti ostatak kreme i poravnati. Dobro ohladiti i ukrasiti po želji.
Kako bi se zaustavilo širenje afričke svinjske kuge (ASK) diljem Europe, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) ponovno provodi kampanju podizanja razine svijesti o toj bolesti te poziva uzgajivače svinja na oprez, izvijestili su u utorak iz EFSA.
Nositelj EFSA-ine kampanje u Hrvatskoj je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) čija je ravnateljica Darja Sokolić navela kako je između 2016. i 2020. u Europi zbog afričke svinjske kuge izgubljeno 1,3 milijuna svinja.
“Takvi pokazatelji jasan su razlog zašto putem ove kampanje podižemo razinu svijesti o tome da su pravovremeno prepoznavanje, sprječavanje i prijavljivanje ove bolesti od ključnog značaja u zaustavljanju širenja epidemije”, istaknula je te poručila da je zaustavljanje ASK moguće samo zajedničkim naporima naših svinjogojaca, lovaca i nadležnih institucija.
Kampanju podržava i Ministarstvo poljoprivrede kao i udruge uzgajivača svinja i veterinara.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković napominje kako se u cilju procjene biosigurnosne situacije na svinjogojskim farmama te informiranja posjednika i poduzimanja određenih mjera u cilju smanjenja rizika od pojave i širenja ASK, od 2019. do danas sva gospodarstva koja drže svinje kategorizirana u odnosu na biosigurnost.
Ministarstvo poljoprivrede je do sada u tu svrhu utrošilo više od 27 milijuna kuna, kazala je te pozvala sve posjednike da se obrate svojim veterinarima za postupak unaprjeđenja biosigurnosti na farmama.
Kategorizacija gospodarstva se provodi na trošak državnog proračuna za novu farmu koja se prvi puta kategorizira, kao i za one posjednike koji imaju do 10 svinja i prošli su edukaciju o biosigurnosti kod naših savjetnika i unaprijedili razinu biosigurnosti na svojim gospodarstvima.
Vučković je najavila i kako će tijekom ovog mjeseca biti objavljen novi javni poziv za sufinanciranje troškova postavljanja dvostrukih ograda za posjednike koje drže svinje na otvorenom, s obzirom na povećani rizik od kontakta s divljim svinjama koje predstavljaju izvor zaraze za domaće svinje.
“Ministarstvo poljoprivrede od 2019. sufinancira troškove postavljanja dvostrukih ograda s 80 posto stvarno nastalih troškova materijala do maksimalnog iznosa od 20 tisuća kn po korisniku te je u tu svrhu tijekom 2019. i 2020. isplaćen iznos veći od 1,3 milijuna kuna za ukupno 119 posjednika”, kazala je Vučković napominjući kako se samo s nizom mjera i odgovornim ponašanjem može nastaviti uspješno zadržavati ASK van granica Hrvatske.
S ljetnom sezonom raste rizik od afričke svinjske kuge Afrička svinjska kuga, kako navode iz EFSA-e, brže se širi ljeti uslijed većih migracija životinja pa tako i pojačane aktivnosti divljih svinja, zatim većih migracija ljudi zbog turizma i posljedično povećanog prometa hranom koji donosi turizam.
Kako ljetni mjeseci obično povećavaju rizik od pojave ove bolesti, kampanja je usmjerena na podizanje svijesti u razdoblju od srpnja do listopada.
U kampanji se obrađuje problematika zarazne virusne bolesti domaćih i divljih svinja od koje one ugibaju u gotovo 100 posto slučajeva te za nju ne postoje ni lijek niti cjepivo.
Iako bolest ne pogađa ljude niti bilo koju drugu životinjsku vrstu, nanosi značajnu gospodarsku štetu pogođenim zemljama.
Naime, s obzirom na visoku razinu smrtnosti, pojava ASK u nekom području ili zemlji može ozbiljno utjecati na svinjogojstvo jer dovodi do ograničavanja trgovine te do značajnih financijskih gubitaka, koji se mogu očitovati i usmrćivanjem većeg broja domaćih svinja te povećanim odstrelom divljih svinja.
Stoga je, kako ističu iz EFSA pravovremeno prepoznavanje, sprječavanje i prijavljivanje slučajeva od ključne važnosti za suzbijanje bolesti.
U okviru kampanje EFSA zato želi ponovno skrenuti pozornost uzgajivačima svinja i subjektima koji se bave stočarstvom na to kako mogu izbjeći kontaminaciju i zaštititi poljoprivredna gospodarstva i stoku, prepoznati simptome bolesti te u slučaju sumnje na zarazu prijaviti je nadležnim institucijama.
Cilj je, kako ističu, na taj način ojačati mogućnosti ranog otkrivanja bolesti i produbiti razumijevanje o potrebnim biosigurnosnim mjerama.
Voditelja Odjela za zdravlje životinja i biljaka u EFSA-i Nikolaus Kriz je kazao kako kao znanstvena organizacija rade na izradi procjena i davanju preporuka koje mogu pomoći zemljama ugroženim od afričke svinjske kuge da zaštite životinje i svoja gospodarstva.
“Pomažemo uzgajivačima i drugim dionicima primjenjujući na terenu naša znanstvena saznanja i širimo našu poruku o otkrivanju, sprječavanju i prijavljivanju zaraze”, istaknuo je.
U priopćenju se navodi kako je podizanje svijesti o ASK-u za EU iznimno važno jer je ona s pet milijuna tona godišnje najveći izvoznik svinja i svinjskih prerađevina na svijetu. To svinjogojstvo čini jednom od najvažnijih grana u poljoprivrednom sektoru zauzimajući oko 8,5 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje u 27 država članica EU-a. A
Uzme li se u obzir podatak da proizvodnja svinjskog mesa zauzima 35 posto ukupne proizvodnje mesa u EU, pojava afričke svinjske kuge može uzrokovati značajne gospodarske štete na nacionalnim razinama i diljem Europe, navodi se.
Iako u Hrvatskoj ova bolest nikada nije zabilježena, ona zajedno s Albanijom, BiH, Grčkom, Kosovom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom, Srbijom i Slovenijom čini “ugroženu regiju” zbog njihove blizine zemljama u kojima je prisutna afrička svinjska kuga, ističu iz EFSA-e.
Pojačan oprez, kako navode, potreban je jer su ove godine slučajevi već zabilježeni u Bugarskoj, Estoniji, Italiji, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj.
Kampanja se provodi u ukupno 18 europskih zemalja.
S obzirom na znatne financijske štete koje je u lipnju zbog poplave i tuče pretrpjelo područje Požeško-slavonske županije, prema prvim procjenama u iznosu 31,8 milijuna kuna, s ciljem ublažavanja i uklanjanja posljedica, Ministarstvo poljoprivrede je u okviru državnog proračuna osiguralo pomoć u iznosu od 20 milijuna kuna za poljoprivrednike na području Požeško-slavonske županije, o čemu je Vlada donijela odluku 1. srpnja, dakle samo pet dana nakon posljednje prirodne nepogode koja je pogodila tu županiju, podsjećaju iz resora poljoprivrede.
Štete u poljoprivredi uslijed elementarnih nepogoda procjenjuju se na 509,2 milijuna kuna, no još nisu dostupni konačni podaci o prijavljenim štetama, njihovu opsegu, broju oštećenika te šteti na kulturama, odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrede na upit Hine o ovogodišnjim štetama zbog elementarnih nepogoda.
Prema raspoloživim podacima o iznosima štete u prvim priopćenjima iz Registra šteta od prirodnih nepogoda, prikupljenih temeljem Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, u 2021. godini do četvrtka, 22. srpnja, ukupne štete od prirodnih nepogoda u poljoprivredi, po procjenama iz prvih priopćenja, iznose 509,2 milijuna kuna, navode iz Ministarstva.
“Problem šteta u poljoprivredi zbog prirodnih nepogoda posljedica je klimatskih promjena koje su zahvatile cijeli svijet te se i Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) Europske unije treba promijeniti u tom pravcu. Hrvatska je jedna od zemalja članica koje iniciraju i traže prilagodbu tržišnih alata u okviru ZPP kao odgovor na izvanredne situacije i poremećaje uslijed prirodnih nepogoda”, istaknuli su iz Ministarstva u odgovoru na upit Hine.
Ovih je dana i Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) upozorila da su štete u poljoprivredi uzrokovane elementarnim nepogodama u Hrvatskoj od početka godine premašile 600 milijuna kuna, zbog čega se očekuje rast cijena i veliki financijski pritisak na poljoprivrednike.
Kazali su i kako klimatske promjene sve više utječu na sektor zbog čega su proizvođači zabrinuti te očekuju da EK ubrza mehanizme i alate kojima bi se mogla izdvojiti pomoć za ove proizvodnje, koje su pod snažnim udarom klimatskih promjena.
Hrvatska je u prvom višegodišnjem financijskom razdoblju od ulaska u EU isplatila ukupno 33 milijarde kuna potpora, no unatoč tome od ulaska u EU do danas, nije uspjela dostići vrijednost poljoprivredne proizvodnje koju je imala prije pristupanja, istaknuli su u utorak iz konzultantske tvrtke Smarter.
Vrijednost poljoprivredne proizvodnje, kako su naveli, je u 2012. iznosila 20,9 milijardi kuna, dok je u prošloj godini dosegnula 19,24 milijarde kuna i još je uvijek niža nego u godini ulaska Hrvatske u EU.
Konzultantica Smartera Zvjezdana Blažić je kazala kako je poljoprivreda ulaskom u EU doživjela kumulativni šok snažne konkurencije otvorenog EU tržišta, novih pravila EU-ove poljoprivredne politike, te gubitka tradicionalnog CEFTA tržišta.
“Godinama nerješavana strukturna pitanja poljoprivrede dovela su do toga da je u prve tri godine izgubljeno preko pet milijardi kuna vrijednosti poljoprivredne proizvodnje”, istaknula je Blažić.
Objasnila je kako je tek u 2015. zaustavljen pad i vrijednost polagano raste /stagnira, a od 2018. rast je značajniji, ali još nismo dosegnuli vrijednost proizvodnje koju smo imali u godini prije ulaska u EU.
Prošle godine, u godini pandemije covid-19, ostvarena je vrijednost proizvodnje u iznosu 19,2 milijarde kuna.
Količina plasiranog novca za poljoprivredu, kako je rečeno, nije pratila značajnije promjene strukture proizvodnje niti je bilo većeg utjecaja na rast i razvoj sektora.
Vrijednost potpora u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju rasla je s početnih 2,3 milijardi kuna odnosno oko 304 milijuna eura, u 2013., na gotovo 6,8 milijardi kuna/oko 909 milijuna eura isplaćenih u 2020. godini.
“Struktura poljoprivredne proizvodnje se mijenja malo i sporo”, kazala je Blažić navodeći da je veći iskorak postignut jedino u ratarskoj proizvodnji.
“Moramo rezultate ratarstva adekvatno vrednovati i maksimalno podržati jer će ih biti teško zadržati uzimajući u obzir rastuće ‘zelene’ zahtjeve”, upozorila je Blažić.
Prema iznesenim podacima, vrijednost otkupa svih poljoprivrednih proizvoda u 2020. ostvarena je u iznosu 7,87 milijardi kuna, gotovo na istoj razini kao i 2019. godine, a usporedno s 2013. godinom vrijednost otkupa svih poljoprivrednih proizvoda manja je za 17 posto.
U ukupnoj vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda OPG-i sudjeluju s 3,19 milijardi ili 40 posto, a 4,68 milijardi kuna ili 60 posto ostvaruju pravne osobe i obrtnici. Ipak, treba uzeti u obzir da se veliki dio prodaje proizvoda OPG-a odvija izvan službenih kanala prodaje.
Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni proizvoda poljoprivrede pokazuju da je izvoz poljoprivrednih proizvoda u 2020. porastao osam posto, dok je uvoz bio manji za šest posto u odnosu na 2019. godinu.
Pokazatelje u vanjskotrgovinskoj razmijeni, kako ističu u Smarteru, treba gledati i kroz aspekt otežanog međunarodnog protoka robe početkom godine, te smanjenje potražnje (domaće, a posebice turističke) što je utjecalo na smanjenje uvoza.
Blažić je navela kako struktura vanjskotrgovinske razmjene pokazuje suficit u razmjeni žitarica, uljarica, riba, te mesnih i ribljih prerađevina.
Žitarice i uljarice generiraju 77 posto suficita, dok se u svim ostalim kategorijama ostvaruje deficit pri čemu je najveći u razmjeni mesa, mlijeka i jaja, hrane za životinje, voća i pića. Tako meso, mlijeko i jaja, te hrana za životinje generiraju čak 46 posto deficita, kazala je Blažić.
Novi financijski okvir prilagoditi hrvatskim potrebama
U novom programskom razdoblju (2021-2027) Hrvatskoj će biti dostupno ukupno 3,42 milijarde eura, a u Smarteru su mišljenja da taj novi financijski okvir Strateški plan u okviru ZPP-a, koji bi se trebao uklopiti u Zeleni plan i dvije ključne EU strategije – Od Polja do stola i Strategiju o bioraznolikosti, treba prilagoditi hrvatskim potrebama kako hrvatski poljoprivredni sektor ne bi i dalje zaostajao u konkurentnosti i produktivnosti.
Prvi draft Strateškog plana ZPP za razdoblje od 2023. do 2027. potrebno je preispitati i uskladiti sa potrebama sektora te ciljevima iz prijedloga Strategije poljoprivrede, kazali su iz Smartera.
Ističu i kako su sve njihove analize stanja u poljoprivredi tijekom osam godina od ulaska Hrvatske u EU, kao i nove promjene ZPP-a koje su snažno usmjerene na klimu i okoliš, pokazale da bi hrvatska poljoprivreda mogla nastaviti stagnaciju, posebice u sektoru ratarstva koji će biti na udaru (manje korištenje pesticida, eko sheme i dr.), kao i stočarstva, koje je detektirano kao ključno u prevelikoj emisiji staklenički plinova.
Za razvoj ključni regionalizacija proizvodnje, udruživanje proizvođača, investicije
Iz Smartera su naglasili i kako su za razvoj poljoprivrede i podizanje samodostatnosti u proizvodnji hrane ključni regionalizacija proizvodnje, horizontalno i vertikalno povezivanje proizvodnje i prerade, udruživanje proizvođača, investicije u preradu i razvoj proizvoda dodane vrijednosti, kao i promocija domaće proizvodnje.
Hrvatskoj nedostaje znanje, investicije u moderne tehnologije i veća usmjerenost na proizvodnju i izvoz, istaknuli su iz Smartera te poručili kako bez proizvodnje, novih radnih mjesta i modernizacije, kao i podizanja produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje neće biti niti razvoja ruralnih krajeva i ostanka stanovništava na selu.
