VRIJEDNOST realnog dohotka u poljoprivredi u 2024. godini iznosit će 1.62 milijarde eura, što je pad od 6.3 posto u odnosu na 2023., ukazuje prva procjena koju je danas objavio Državni zavod za statistiku.
Očekuje se da će vrijednost poljoprivredne proizvodnje biti smanjena za 0.3 posto i iznosit će 2.83 milijarde eura.
Bruto dodana vrijednost procjenjuje se na 1.57 milijardi eura te se u odnosu na prošlu godinu očekuje porast od 12.3 posto.
Uloženi rad u poljoprivredi u odnosu na prošlu godinu pao je za 0.1 posto.
Indeks realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada procjenjuje se na 8935 eura, što je pad od 2.8 posto u odnosu na 2023. godinu.
CroAGRO, međunarodni sajam poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije i Sajmovi hrane i zdravog življenja
Danas su na Zagrebačkom velesajmu otvoreni CroAGRO i SAJMOVI HRANE I ZDRAVOG ŽIVLJENJA. Na sajmovima izlaže 350 izlagača na više od 11.000 m2 izložbenog prostora iz 26 zemalja u 5 paviljona: 8, 8a, 9, 11a i auli između paviljona 11a i 10a. CroAGRO i Sajmovi hrane i zdravog življenja važna su platforma u predstavljanju svih tema iz područja poljoprivrede, hrane i održivog življenja kao i promociju zanimanja u poljoprivredi. Oba sajma pružaju ne samo priliku za upoznavanje s najnovijim proizvodima i tehnologijama već i za uspostavljanje vrijednih poslovnih kontakata.
Pokrovitelji sajmova su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske, Grad Zagreb, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska poljoprivredna komora, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu.
„U skladu s motom Sajam kakav poljoprivreda zaslužuje, Croagro donosi najnovije trendove i tehnologije u poljoprivredi, uključujući naprednu mehanizaciju, opremu i digitalna rješenja koja doprinose povećanju produktivnosti. Očekujte predstavljanje najnovijih modela traktora, kombajna i priključaka, kao i ponudu svega što je potrebno za uspjeh u poljoprivrednoj proizvodnji. Uz prisutnost inozemnih brendova, sajam se ponosi pružanjem snažne podrške hrvatskim proizvođačima poljoprivredne mehanizacije, pružajući im platformu za njihovo povezivanje i tržišni rast. Sajmovi hrane i zdravog življenja, u okviru tematskih cjelina Apitera, Organica, Mystic i KrOnoplja već dvanaest godina su prepoznati kao središnje nacionalno događanje na temu hrane, zdravog života i povratka prirodnoj ravnoteži. Devet hrvatskih županija predstaviti će bogatstvo svojih OPG-ova, očekuje vas premijerni SirFest, prvi festival sira i mliječnih proizvoda, a kada poželite nešto slatko, ponuda čokolade neće vas ostaviti ravnodušnima.” istaknula je na otvorenju direktorica Zagrebačkog velesajma Renata Suša.
Sajmove je otvorio izv. prof. dr. sc. Velibor Mačkić, posebni savjetnik za ekonomiju i izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske svečano otvara sajmove koji je tom prilikom spomenuo svoja sjećanja vezana uz Zagrebački velesajam i rekao: „Veliko mi je zadovoljstvo ponovo biti na Zagrebačkom velesajmu. Velesajam je oduvijek bio žila kucavica ovog dijela grada. Sviđa mi se slogan, ali bi dodao da je ovaj sajam ono što se i očekuje, a i da je to ono što Hrvatskoj treba.“ Naglasio je i važnost i ulogu poljoprivrede, kao i prisutnost mladih ljudi na sajmu te dva fakulteta, zagrebačkog i osječkog, koji su temom vezani uz sajam.
Dr. sc. Luka Korlaet, zamjenik i izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba: „Zagrebački velesajam je već gotovo 70 godina ključno mjesto sajmovanja, razmjene i susreta. Sajmovi više nisu samo sajmovi, oni su i edukacija, radionice i predavanja i to nije iznimka ni na ove godine“. Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i izaslanik Predsjednika Vlade RH naglasio je kako je Zagrebački velesajam na najbolji način sljubio dvije teme u jednom događaju. Potvrdio je važnost partnerstva između Ministarstva i Velesajma i pohvalio oragnizaciju poljoprivrednog sajma. Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu i izaslanica Predsjednika Hrvatskog Sabora je čestitala na organizaciji još jednog vrlo uspješnog sajma i naglasila kako je 350 izlagača respektabilna brojka. Također se osvrnula i na odličan odabir tema o kojima se raspravlja u stručno pratećem programu.
Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore istaknuoje da Zagreb ima jedan respektabilan događaj u Croagru i Sajmovima hrane i zdravog življenja te izrazio zadovoljstvo što se iz godine u godinu povećava broj izlagača koji nude nove tehnologije. Sajmovi traju do nedjelje, 8. prosinca, a cijena ulaznice iznosi 5 eura i vrijedi za oba sajma.
Poduzetnici u djelatnosti proizvodnje vina prošle su godine ostvarili netodobit od 5,7 milijuna eura, što je na godišnjoj razini porast za 141,6 posto, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa u 2023. poslovalo je 275 poduzetnika koji su imali 1542 zaposlenih, što je u odnosu prema 2022. rast broja zaposlenih za 1,9 posto. Ti su poduzetnici lani ostvarili 141,9 milijuna eura ukupnih prihoda, što je rast od 12,9 posto u odnosu prema godini prije, a porasli su im i ukupni rashodi, za 9,9 posto, na 134,4 milijuna eura. Prema podatcima Fine, proizvođači vina su lani ostvarili dobit razdoblja od 9,6 milijuna eura, što je rast od 16,8 posto, a gubitak razdoblja smanjen im je za 36,9 posto, na 3,6 milijuna eura. Tako su iskazali pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 5,7 milijuna eura, što je povećanje netodobiti za 2,4 puta u odnosu prema prethodnoj godini.
Od ukupnog broja poduzetnika u djelatnosti proizvodnje vina, 65,1 posto ih je poslovalo s dobiti, a 34,9 posto iskazalo je gubitak razdoblja, napominju iz Fine. Prosječna mjesečna netoplaća zaposlenih kod poduzetnika u proizvodnji vina u 2023. je iznosila 906 eura, što je 12,8 posto više u odnosu prema prethodnoj godini te 11,9 posto manje od prosječne mjesečne netoplaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske (1028 eura). U djelatnosti proizvodnje vina ostvaren je i pozitivan trgovinski saldo od gotovo dva milijuna eura. Uvoz je povećan za 38,1 posto, na 3,9 milijuna eura, a izvoz za 4,8 posto, na 5,9 milijuna eura.
U djelatnosti uzgoja grožđa u 2023. godini je poslovalo 116 poduzetnika koji su imali 649 zaposlenih. Ti su poduzetnici iskazali pozitivan konsolidirani financijski rezultat, od 3,3 milijuna eura, u odnosu prema godini prije, kada su ostvarili netodobit od 4,5 milijuna eura. Od ukupnog broja poduzetnika u toj djelatnosti, s dobitkom je poslovalo njih 69 posto. Ukupni ostvareni prihodi poduzetnika u djelatnosti uzgoja grožđa iznosili su 48,1 milijun eura, što je povećanje od tri posto u odnosu prema prethodnoj poslovnoj godini. Ukupni rashodi povećani su za 5,9 posto, na 43,9 milijuna eura, dobit razdoblja od 5,1 milijun eura smanjena je za 22,8 posto, a gubitak razdoblja od 1,8 milijuna eura smanjen je za 12,6 posto u odnosu prema 2022. godini. U djelatnosti uzgoja grožđa obračunana je prosječna mjesečna netoplaća u iznosu od 791 euro, što je 5,4 posto više u odnosu prema 2022. godini. Izvoz je pritom smanjen za 7,5 posto, na 2,5 milijuna eura, a uvoz je povećan za 10,5 posto, na 3,4 milijuna eura te je iskazan trgovinski deficit u iznosu od 856 tisuća eura.
Analiza investicija pokazuje povećanje u proizvodnji vina za 110,1 posto, na 4,6 milijuna eura, a u djelatnosti uzgoja grožđa za 163,6 posto, na 5,2 milijuna eura, ističe Fina.
