Berba Maslina

Objavio

-

Nekad su se masline brale mnogo kasnije nego danas, pa su berbe počinjale već početkom studenog, nakon blagdana Svih svetih (Dušni dan, skale van) i protezale se sve do sv. Stjepana. Masline se stoga nisu brale ni zelene, ni poluzrele, već potpuno zrele, pa čak već i gotovo trule.

Od njenih plodova dobivalo se ulje koje se koristilo za pripremanje, začinjavanje i konzerviranje hrane, ali i za svjetlo u lojanicama. Ono se kao posebno vrijedna namirnica i darivalo te se zajedno sa šećerom, jajima i peradi nosilo na svadbe, krštenja, karmine i druge važne životne događaje. Maslinovo ulje se, posebno ako je bilo prisno, verđino ili djevičansko (dobivalo se prešanjem bez dolijevanja vruće vode) naveliko koristilo i za liječenje kako ljudi tako i životinja. Njime su se liječile probavne tegobe, čir na želucu i žučni kamenci, bolni udovi, opekotine i glavobolja te poticao oporavak nakon bolesti ili poroda.

U ulje su se dodavale i ljekovite trave poput kantariona ili gospine trave te češnjak, ali i male životinjice poput guštera zelembaća. Po uvriježenom mišljenju ono je bilo još učinkovitije ako je bilo posvećeno, pa zajedno s jelom, ali primjerice i listovima koji su štitili od uroka, nosilo na Uskrs u crkvu. U vremenu koje je iza nas masline su se baš kao i vinova loza uzgajale za potrebe domaćinstva, a mnogo rjeđe za prodaju. U maslinicima su rasle stare, autohtone sorte koje su svoja imena dobile po svojoj veličini, obliku, namjeni ili pak području na kojem su uspijevale, primjerice oblica ili orgula, piculja ili lastovka, sitnica ili drobnica, bjelica ili paštrica, mezanica ili grozdača te uljarica ili brsečka. Umijeće uzgoja maslina prenosilo se generacijama s koljena na koljeno, s oca na sina te je uglavnom bilo vrlo oskudno i manjkavo. Maslinici su, što je loše za urod i kvalitetu plodova, ujedno bili vinogradi ili pašnjaci, a nerijetko su se njima sadile i žitarice, najčešće ječam i raž. S ciljem da se iskorijene brojne predrasude i loši postupci u uzgoju maslina, već krajem 19. i početkom 20. stoljeća stručnjaci šumari održavali su tečajeve na obali i otocima koji su trajali i po tjedan dana.

U prošlim vremenima i berbe su izgledale drugačije. Odvijale su se polako, bez žurbe, uz pjesmu, zabavu, hranu i piće. Uz obitelj, u berbi su sudjelovali i susjedi koji su jedni drugima pomagali iz poštivanja i u zajam, bez naplate (plaćalo se samo ako se radilo više od tjedan dana). Masline su se brale puno kasnije nego danas, berbe su počinjale već početkom studenog, nakon blagdana Svih svetih (Dušni dan, skale van) i protezale se sve do sv. Stjepana. Masline se stoga nisu brale ni zelene, ni poluzrele, već potpuno zrele, pa čak već i skoro trule. Štoviše, one se stoljećima najčešće nisu ni brale, već jednostavno pobirale s tla.

Plodovi se nisu kao danas morali isti dan odnijeti na prešanje, već kad ih se nakupi dovoljno za preradu, čuvali su se u morskoj ili pitkoj vodi. Nakon berbe plodovi su se najprije gnječili, odnosno mljeli u posebnim kamenim mlinovima koji su se sastojali od kamenog korita i mlinskog kamena koji se nazivao toć. U tijeku mljevenja ili točanja žene su masline stavljale u korito, a muškarci su ih mljeli kamenom koji su uz pomoć konopca ili drvene grede povlačili naprijed, natrag. Nakon točanja slijedilo je raščinjanje. U tu se svrhu odstajala kaša zgnječenih maslina stavljala u jutene vreće ili športe, koje su se zatim zalijevale vrućom vodom i satima gazile bosim nogama. Nakon ovog postupka ulje se puštalo da se razdvoji od vode i ispliva na površinu, a potom se vadilo i pretakalo u kamene posude za čuvanje ulja, kamenice. Iako se one danas zbog manjkave čistoće i prisutnosti zraka smatraju pogubnima za kvalitetu ulja, kamenice su vjekovima služile svojoj svrsi. Bile su male i velike, okrugle i četvrtaste, a nakon izrade klesarima su se plaćale toliko koliko bi koštalo ulje koje u njih stane. Veće su obavezno imale i poklopce s lokotom, koji nisu štitili ulje od djelovanja zraka, već od neracionalne potrošnje.

Cure sline od Masline

Očekuje se pad vrijednosti realnog dohotka u poljoprivredi

Objavio

Agroburza hr

-

VRIJEDNOST realnog dohotka u poljoprivredi u 2024. godini iznosit će 1.62 milijarde eura, što je pad od 6.3 posto u odnosu na 2023., ukazuje prva procjena koju je danas objavio Državni zavod za statistiku.

Očekuje se da će vrijednost poljoprivredne proizvodnje biti smanjena za 0.3 posto i iznosit će 2.83 milijarde eura.

Bruto dodana vrijednost procjenjuje se na 1.57 milijardi eura te se u odnosu na prošlu godinu očekuje porast od 12.3 posto.

Uloženi rad u poljoprivredi u odnosu na prošlu godinu pao je za 0.1 posto.

Indeks realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada procjenjuje se na 8935 eura, što je pad od 2.8 posto u odnosu na 2023. godinu.

CroAGRO 2024.

Objavio

Ivanka Pavlović

-

CroAGRO, međunarodni sajam poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije i
Sajmovi hrane i zdravog življenja

Danas su na Zagrebačkom velesajmu otvoreni CroAGRO i SAJMOVI HRANE I ZDRAVOG ŽIVLJENJA. Na sajmovima izlaže 350 izlagača na više od 11.000 m2 izložbenog prostora iz 26 zemalja u 5 paviljona: 8, 8a, 9, 11a i auli između paviljona 11a i 10a. CroAGRO i Sajmovi hrane i zdravog življenja važna su platforma u predstavljanju svih tema iz područja poljoprivrede, hrane i održivog življenja kao i promociju zanimanja u poljoprivredi. Oba sajma pružaju ne samo priliku za upoznavanje s najnovijim proizvodima i tehnologijama već i za uspostavljanje vrijednih poslovnih kontakata.

Pokrovitelji sajmova su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske, Grad Zagreb, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska poljoprivredna komora, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu.

„U skladu s motom Sajam kakav poljoprivreda zaslužuje, Croagro donosi najnovije trendove i tehnologije u poljoprivredi, uključujući naprednu mehanizaciju, opremu i digitalna rješenja koja doprinose povećanju produktivnosti. Očekujte predstavljanje najnovijih modela traktora, kombajna i priključaka, kao i ponudu svega što je potrebno za uspjeh u poljoprivrednoj proizvodnji. Uz prisutnost inozemnih brendova, sajam se ponosi pružanjem snažne podrške hrvatskim proizvođačima poljoprivredne mehanizacije, pružajući im platformu za njihovo povezivanje i tržišni rast. Sajmovi hrane i zdravog življenja, u okviru tematskih cjelina Apitera, Organica, Mystic i KrOnoplja već dvanaest godina su prepoznati kao središnje nacionalno događanje na temu hrane, zdravog života i povratka prirodnoj ravnoteži. Devet hrvatskih županija predstaviti će bogatstvo svojih OPG-ova, očekuje vas premijerni SirFest, prvi festival sira i mliječnih proizvoda, a kada poželite
nešto slatko, ponuda čokolade neće vas ostaviti ravnodušnima.” istaknula je na otvorenju
direktorica Zagrebačkog velesajma Renata Suša.

Sajmove je otvorio izv. prof. dr. sc. Velibor Mačkić, posebni savjetnik za ekonomiju i izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske svečano otvara sajmove koji je tom prilikom spomenuo svoja sjećanja vezana uz Zagrebački velesajam i rekao: „Veliko mi je zadovoljstvo ponovo biti na Zagrebačkom velesajmu. Velesajam je oduvijek bio žila kucavica ovog dijela grada. Sviđa mi se slogan, ali bi dodao da je ovaj sajam ono što se i očekuje, a i da je to ono što Hrvatskoj treba.“ Naglasio je i važnost i ulogu poljoprivrede, kao i prisutnost mladih ljudi na sajmu te dva fakulteta, zagrebačkog i osječkog, koji su temom vezani uz sajam.

Dr. sc. Luka Korlaet, zamjenik i izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba: „Zagrebački velesajam je već gotovo 70 godina ključno mjesto sajmovanja, razmjene i susreta. Sajmovi više nisu samo sajmovi, oni su i edukacija, radionice i predavanja i to nije iznimka ni na ove godine“. Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i izaslanik Predsjednika Vlade RH naglasio je kako je Zagrebački velesajam na najbolji način sljubio dvije teme u jednom događaju. Potvrdio je važnost partnerstva između Ministarstva i Velesajma i pohvalio oragnizaciju poljoprivrednog sajma.
Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu i izaslanica Predsjednika Hrvatskog Sabora je čestitala na organizaciji još jednog vrlo uspješnog sajma i naglasila kako je 350 izlagača respektabilna brojka. Također se osvrnula i na odličan odabir tema o kojima se raspravlja u stručno pratećem programu.

Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore istaknuoje da Zagreb ima jedan respektabilan događaj u Croagru i Sajmovima hrane i zdravog življenja te izrazio zadovoljstvo što se iz godine u godinu povećava broj izlagača koji nude nove tehnologije.
Sajmovi traju do nedjelje, 8. prosinca, a cijena ulaznice iznosi 5 eura i vrijedi za oba sajma.

croagro 2024 Preuzmi

Neto dobit vinara veća za 141,6%

Objavio

Petra Vinceković dipl.ing.agr., Doktoranda

-

Poduzetnici u djelatnosti proizvodnje vina prošle su godine ostvarili netodobit od 5,7 milijuna eura, što je na godišnjoj razini porast za 141,6 posto, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).

Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa u 2023. poslovalo je 275 poduzetnika koji su imali 1542 zaposlenih, što je u odnosu prema 2022. rast broja zaposlenih za 1,9 posto. Ti su poduzetnici lani ostvarili 141,9 milijuna eura ukupnih prihoda, što je rast od 12,9 posto u odnosu prema godini prije, a porasli su im i ukupni rashodi, za 9,9 posto, na 134,4 milijuna eura. Prema podatcima Fine, proizvođači vina su lani ostvarili dobit razdoblja od 9,6 milijuna eura, što je rast od 16,8 posto, a gubitak razdoblja smanjen im je za 36,9 posto, na 3,6 milijuna eura. Tako su iskazali pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 5,7 milijuna eura, što je povećanje netodobiti za 2,4 puta u odnosu prema prethodnoj godini.

Od ukupnog broja poduzetnika u djelatnosti proizvodnje vina, 65,1 posto ih je poslovalo s dobiti, a 34,9 posto iskazalo je gubitak razdoblja, napominju iz Fine. Prosječna mjesečna netoplaća zaposlenih kod poduzetnika u proizvodnji vina u 2023. je iznosila 906 eura, što je 12,8 posto više u odnosu prema prethodnoj godini te 11,9 posto manje od prosječne mjesečne netoplaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske (1028 eura). U djelatnosti proizvodnje vina ostvaren je i pozitivan trgovinski saldo od gotovo dva milijuna eura. Uvoz je povećan za 38,1 posto, na 3,9 milijuna eura, a izvoz za 4,8 posto, na 5,9 milijuna eura.

U djelatnosti uzgoja grožđa u 2023. godini je poslovalo 116 poduzetnika koji su imali 649 zaposlenih. Ti su poduzetnici iskazali pozitivan konsolidirani financijski rezultat, od 3,3 milijuna eura, u odnosu prema godini prije, kada su ostvarili netodobit od 4,5 milijuna eura. Od ukupnog broja poduzetnika u toj djelatnosti, s dobitkom je poslovalo njih 69 posto. Ukupni ostvareni prihodi poduzetnika u djelatnosti uzgoja grožđa iznosili su 48,1 milijun eura, što je povećanje od tri posto u odnosu prema prethodnoj poslovnoj godini. Ukupni rashodi povećani su za 5,9 posto, na 43,9 milijuna eura, dobit razdoblja od 5,1 milijun eura smanjena je za 22,8 posto, a gubitak razdoblja od 1,8 milijuna eura smanjen je za 12,6 posto u odnosu prema 2022. godini. U djelatnosti uzgoja grožđa obračunana je prosječna mjesečna netoplaća u iznosu od 791 euro, što je 5,4 posto više u odnosu prema 2022. godini. Izvoz je pritom smanjen za 7,5 posto, na 2,5 milijuna eura, a uvoz je povećan za 10,5 posto, na 3,4 milijuna eura te je iskazan trgovinski deficit u iznosu od 856 tisuća eura.

Analiza investicija pokazuje povećanje u proizvodnji vina za 110,1 posto, na 4,6 milijuna eura, a u djelatnosti uzgoja grožđa za 163,6 posto, na 5,2 milijuna eura, ističe Fina.