Upisnik poljoprivrednika i Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodartava kontinuirano se ažuriraju na temelju zahtjeva korisnika za upisom, ispisom odnosno promjenama, a u 2024. godini APPRRR je nastavio i s postupkom usklađivanja uvjeta poslovanja svih prethodno upisanih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) na temelju ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva. Nadalje, APPRRR redovno provodi kontrole točnosti unesenih podataka u upisnike, kao i kontrolu kvalitete podataka u upisnicima. Na dan 31. prosinca 2024. godine u Upisniku poljoprivrednika evidentirano je ukupno 161.229 poljoprivrednika.
U Upisnik ekoloških subjekata upisano je ukupno 7.586 subjekata koji se bave proizvodnjom, preradom, distribucijom, uvozom i izvozom ekoloških proizvoda. Tijekom 2024. godine u Upisnik ekoloških subjekata upisano je 375 novih subjekata. Tijekom 2024. godine Agencija za plaćanja je zaprimila 517 zahtjeva za upis u Vinogradarski registar, 771 Izjavu o očekivanoj berbi, 2.435 Izjava o berbi, 3.089 Izjava o proizvodnji, 1.961 Izjava o stanju zaliha vina/mošta u vlasništvu na dan 31. srpnja, 238 prijava krčenja vinograda, 53 prijave novo posađenih vinograda te izdala 5.923 dokumenata koji prate pošiljke grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina (prateći dokumenti)
Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2025. godinu objavljen je u „Narodnim novinama“, broj 31/25 od 24.2.2025. godine, a možete ga pronaći na sljedećoj poveznici.
Jedinstveni zahtjev za potporu za 2025. godinu poljoprivrednici mogu podnijeti u razdoblju od 4. ožujka do 13. lipnja 2025. godine.
S ciljem informiranja poljoprivrednika o novostima vezanim uz intervencije, obveze i podnošenje Jedinstvenog zahtjeva Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva će u suradnji s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju tijekom razdoblja podnošenja Jedinstvenog zahtjeva održati informativnu kampanju s radionicama. O mjestu i vremenu održavanju radionica pravovremeno ćemo vas informirati na našoj mrežnoj stranici
List B, korak 6 –Poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš
31.02. EGP -Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima
13, 17, 18, 20, 21, 22
31.04. USG -Uporaba stajskog gnoja
1, 3, 4, 23
31.05. MUL -Minimalni udio leguminoza
5
31.06. KP -Konzervacijska poljoprivreda
7, 8, 9, 10, 12
31.07. TVPV -Očuvanje travnjaka visoke prirodne vrijednosti
13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20
31.08. PEG -Primjena ekoloških gnojiva u trajnim nasadima
“Hrana i poljoprivreda ključni su za europske ljude, gospodarstvo i društvo. Potrebno nam je da poljoprivredno-prehrambeni sektor napreduje i da se natječe na poštenom globalnom tržištu, s dovoljno otpora da se nosi s krizama i šokovima,” rekao je Hansen dok je otkrivao plan.
Politico donosi pet glavnih zaključaka iz novog plana EU-a za poljoprivredu:
1. Učiniti poljoprivredu ponovno atraktivnom (ili barem mogućom za preživljavanje)
Europski poljoprivrednici stare. Samo 12 posto ih je mlađe od 40 godina, a mnogi se bore s niskim primanjima, birokracijom i nestabilnim tržištima. Hansenova vizija priznaje da Europa neće imati dovoljno poljoprivrednika do 2040. ako se nešto ne promijeni.
Kakav je plan? Bolje plaće, manje administrativnih opterećenja i novi tokovi prihoda kao što su projekti uzgoja ugljika i bioekonomije za zadržavanje mladih ljudi u poslu. Komisija također ove godine treba izraditi strategiju generacijske obnove, s fokusom na lakši pristup zemljištu i financiranju za mlade poljoprivrednike.
Revizija zajedničke poljoprivredne politike nakon 2027. bit će ključna za ispunjenje ovih obećanja. Ali već se pojavljuje borba oko toga treba li ZPP ostati samostalni fond u proračunu EU-a ili se preklopiti u veću kasu s novcem. Komisija signalizira pomak prema ciljanijoj potpori ZPP-a (Zajednička poljoprivredna politika) dajući prednost aktivnim poljoprivrednicima, mladim sudionicima i onima koji proizvode osnovnu hranu. Također se govori o pojednostavljenju izravnih plaćanja i prilagodbi raspodjele subvencija.
2. Borba oko profita u prehrambenom lancu nije gotova
Hansenova vizija cilja na neravnoteže moći u lancu opskrbe hranom, signalizirajući da Komisija nije završila s razbijanjem nepoštenih trgovačkih praksi. Poljoprivrednici su dugo tvrdili da im trgovci na malo i proizvođači hrane pritišću cijene, prisiljavajući ih da prodaju ispod troškova proizvodnje – praksa koju Komisija želi dodatno obuzdati revizijom UTP direktive.
Međutim, dok skupine poljoprivrednika to smatraju bitnim, iz Komisije za slobodno tržište i dalje su zabrinuti zbog izravne zabrane prodaje ispod cijene koja bi mogla narušiti tržišno natjecanje. Dakle, vizija naglašava pravila protiv “sustavno” uvjerljive prodaje ispod cijene.
Plan također uključuje veću ulogu novog Opservatorija za poljoprivredno-prehrambeni lanac u praćenju tko čini kakvu maržu u lancu opskrbe hranom — potez koji bi mogao povećati transparentnost, ali i više napetosti između farmera i većih aktera.
I ne osjećaju se samo farmeri stisnutima. Komisija također naglašava brigu oko radnika u poljoprivredi, žena u poljoprivredi i stranih radnika. Smatra da industrija mora biti privlačnija i pravednija. Pokrenut će se platforma Žene u poljoprivredi. Također postoji poziv da se poboljšaju uvjeti za radnike s niskim plaćama u poljoprivredi i preradi hrane, ali nema novih alata za provedbu koji bi to poduprli.
Očekujte protivljenje drugih igrača, kao što su trgovci na malo i proizvođači hrane, koji tvrde da će više cijene na farmama povećati troškove za potrošače, ali i zabrinutost da EU ne čini dovoljno da zaštiti radnike u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru od niskih plaća i loših uvjeta.
3. Manje kazni – više poticaja
Komisija želi da se poljoprivreda dekarbonizira i manje zagađuje, ali poljoprivrednike treba promatrati kao dio rješenja, a ne kao problem, tvrdi se u viziji. To znači manje kazni i više poticaja, dok bi prehrambene tvrtke i trgovci na malo trebali snositi što veći teret za klimu i okoliš. Ipak ostaje nejasno kako će se smatrati odgovornima.
Mnoštvo zahtjeva poljoprivrednika za ekološkim odstupanjem pokazuje da “pristupi koji odgovaraju svima” ne funkcioniraju, kaže Komisija. Zato će pojednostavljenje CAP-a sredinom godine dati zemljama EU više fleksibilnosti, prebacujući CAP “od uvjeta ka poticajima”, uključujući “pojednostavljene” usluge ekosustava.
Plan uključuje jaču potporu uzgoju ugljika, proizvodnji bioenergije, organskim i agroekološkim praksama te bioekonomiji i cirkularnosti. Bruxelles također želi da biopesticidi i nove genomske tehnike brže stignu na tržište – s prijedlogom o biopesticidima koji je obećan ove godine – dok se biotehnologija mora povećati.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) trebala bi dobiti veći proračun kako bi ubrzala procjene sigurnosti i uklonila regulatorna uska grla. Ipak, nisu sve inovacije dobrodošle. Upozorava se da se “određene prehrambene inovacije ponekad vide kao prijetnja”. Ističe se da stoka “je i ostat će bitan dio” prehrambenog sustava EU-a, s vlastitim posvećenim “tijekom rada” za jačanje konkurentnosti. Aditivi za stočnu hranu “bit će ključni” kako bi sektor postao održiviji.
4. Više domaće hrane i stočne hrane i suzbijanje uvoza
Trenutačno se EU uvelike oslanja na ključni uvoz gnojiva iz Rusije, Bjelorusije i Sjeverne Afrike, dok soja za stočnu hranu uglavnom dolazi iz Južne i Sjeverne Amerike.
Kako bi se to popravilo, Hansenova vizija uključuje novu strategiju za poticanje biljnih proteina uzgojenih u EU, povećanu proizvodnju niskougljičnih i recikliranih gnojiva te više ulaganja u domaće agritech inovacije. Komisija također istražuje ideju o zalihama hrane — potez koji signalizira veću zabrinutost za otpornost opskrbnog lanca.
Jedan od politički najosjetljivijih dijelova vizije? Plan trgovinskog reciprociteta očekuje se 2025., u kojem će se navesti kako će EU provoditi jednake standarde za uvoz pesticida, dobrobiti životinja i održivosti.
Kako bi to poduprla provedbom, Komisija želi uspostaviti namjensku radnu skupinu za kontrolu uvoza, koja će raditi sa zemljama članicama na jačanju graničnih provjera i sprječavanju ulaska zabranjenih tvari na tržište EU-a.
Ključna promjena u odnosu na prethodni nacrt koji je procurio, sada nema izričite zabrane tvrtkama iz EU-a da izvoze otrovne pesticide koji su zabranjeni kod kuće. Umjesto toga, Komisija će započeti s procjenom učinka, ostavljajući otvorenim kako bi buduća ograničenja mogla izgledati.
5. Mrvice za potrošača
Novim pravilima ne smetaju previše ni hrana ni potrošači. Komisija će predložiti jačanje uloge javne nabave.
Dokument poziva na kraće opskrbne lance. Hraniti se zdravo također znači jesti lokalno, tvrdi se, jer je nažalost “hrana se više prerađuje, prehrambene navike se mijenjaju, a lanci opskrbe postali su dulji”. Iz tog će se razloga svake godine održavati Dijalog o hrani s dionicima kako bi se raspravljalo o preformulaciji proizvoda, dostupnosti hrane i prikupljanju podataka o unosu hrane. Berlaymont će pokrenuti studiju o utjecaju ultraprerađene hrane na zdravlje i namjerava proširiti označavanje zemlje podrijetla.
Još jedna promjena u odnosu na ranije procurjeli dokument je odlomak o tome kako bi potrošači trebali primati “pouzdane informacije” i da će se EU obračunati s “obmanjujućim ekološkim tvrdnjama i nepouzdanim oznakama održivosti”. Potrošači bi također trebali “podržavati poljoprivrednike u tranziciji” prema ekološkoj proizvodnji, jer “tržišta ne uspijevaju nagraditi već postignuti napredak”.
Nema spomena o označavanju na prednjoj strani pakiranja, profilima hranjivih tvari za reklamiranje slatkih, slanih i masnih proizvoda ili biljnoj prehran
Preporučeni pašni pritisak možete izračunati uz pomoć KALKULATORA PREPORUČENOG BROJA DANA NAPASIVANJA – koji je dostupan na web stranici Agencije za plaćanja/ ZPP 2023-2027/Izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja.
KALKULATOR PREPORUČENOG BROJA DANA NAPASIVANJA sastoji se od:
Izračuna broja uvjetnih grla po ARKOD parceli i
Izračuna minimalnog i maksimalnog preporučenog broja dana napasivanja, uz poštivanje propisanog pašnog pritiska od 0,3 do 1 uvjetno grlo po hektaru.
Pašni pritisak definiran je člankom 3. Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2025. godinu (NN 31/25):
(2) t) pašni pritisak – je umnožak broja grla izražen u uvjetnim grlima, u skladu s koeficijentom konverzije iz Tablice 6. Priloga 1. ovoga Pravilnika i vremenskog koeficijenta koji čini odnos broja dana ispaše na cijeloj površini ARKOD parcele i broja dana u godini zahtjeva, podijeljen s površinom te ARKOD parcele.
Napomena: Kalkulator izračunava preporučeni broj dana napasivanja, no kako bi se mjere u potpunosti ispoštivale, potrebno je pridržavati se svih obveza korisnika koje se tiču napasivanja posebno perioda napasivanja i ostalih uvjeta i obveza propisanih Pravilnikom. Popis obveza po intervencijama vezanih uz napasivanje navodimo u nastavku:
31.02. Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima:
– Korisnik je u godini zahtjeva obvezan održavati pašnjake i krške pašnjake ispašom stoke u vlasništvu i/ili posjedu uz poštivanje pašnog pritiska od 0,3 do 1,0 UG/ha ovaca i/ili koza i/ili goveda i/ili kopitara u razdoblju ispaše, u skladu s Tablicom 6. Priloga 1. Pravilnika, a provedbu obveze može zabilježiti geotagiranom fotografijom te istu dostaviti Agenciji za plaćanja putem AgroGTF aplikacije. – Ispaša stoke mora se provesti do 1. listopada godine zahtjeva – Korisnik mora udovoljiti i ostalim uvjetima iz Pravilnika.
31.07. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti: – Ako se travnjak održava napasivanjem, stoka se mora napasivati na cijeloj raspoloživoj površini, uz poštivanje pašnog pritiska s najmanje 0,3, a najviše 1,0 UG/ha ovaca i/ili koza i/ili goveda i/ili kopitara. – Ako se travnjak održava košnjom ispaša je dozvoljena nakon košnje do kraja tekuće godine, a stoka se mora napasivati na cijeloj raspoloživoj površini uz poštivanje pašnog pritiska od najmanje 0,3, a najviše 1,0 UG/ha ovaca i/ili koza i/ili goveda i/ili kopitara. – Ako se travnjak održava košnjom, ovisno o regiji, dozvoljena je najviše jedna košnja u skladu sa sljedećim terminima:
– Kontinentalna nizinska regija: od 1. kolovoza do 15. rujna – Brdsko-planinska regija: od 20. srpnja do 15. rujna – Mediteranska regija: od 15. srpnja do 15. rujna. – Korisnik mora udovoljiti i ostalim uvjetima iz Pravilnika.
70.02.01. Zaštita ptice kosca (Crex crex): – Ako se travnjak održava samo ispašom, ispaša je dozvoljena od 1. kolovoza do kraja tekuće godine, stoka se mora napasivati na cijeloj površini ARKOD parcele uz poštivanje pašnog pritiska od najmanje 0,3, a najviše 1,0 UG/ha ovaca i/ili koza i/ili goveda i/ili kopitara. – Ispaša je dozvoljena nakon košnje do kraja tekuće godine, stoka se mora napasivati na cijeloj površini ARKOD parcele, uz poštivanje pašnog pritiska od najmanje 0,3, a najviše 1,0 UG/ha ovaca i/ili koza i/ili goveda i/ili kopitara. – Košnju provoditi isključivo u periodu od 1. kolovoza do 15. rujna, – Korisnik mora udovoljiti i ostalim uvjetima iz Pravilnika.
70.02.02. Zaštita leptira na trajnim travnjacima: – Ispaša je dozvoljena samo od 16. rujna do kraja tekuće godine, stoka se mora napasivati na cijeloj površini ARKOD parcele, uz poštivanje pašnog pritiska od najmanje 0,3, a najviše 1,0 UG/ha ovaca i/ili koza i/ili goveda i/ili kopitara. – Korisnik mora udovoljiti i ostalim uvjetima iz Pravilnika.
Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od danas možete zapratiti na društvenim mrežama.
Na Facebooku i Instagramu možete saznati najnovije obavijesti i informacije. Na ovaj način Agencija za plaćanja želi biti dostupna većem broju poljoprivrednika i drugim zainteresiranim stranama.
Kliknite na linkove ispod i budite prvi koji će saznati novosti:
– Proizvodnja bi trebala početi sredinom ožujka i bit će dovoljno umjetnog gnojiva jer smo u stanju proizvesti značajne količine za potrebe naše poljoprivrede, najavio je sindikalni povjerenik u Petrokemiji Davor Rakić.
Petrokemija je godišnje proizvodila od 1,1 do 1,2 milijuna tona raznih proizvoda, no od 2021. godine gotovo da nije proizvodila umjetna gnojiva zbog promjene vlasništva, rata u Ukrajini koji je prouzročio visoke cijena plina koji se koristi u proizvodnji gnojiva, remonta postrojenja, ali i nespretno provedene dokapitalizacije prošlog ljeta u kojoj je država najprije izgubila kontrolni paket, da bi krajem godine s turskim vlasnikom Yildirimom ipak sklopila novi ugovor kojim je na zadovoljstvo sindikata vratila svoj kontrolni udio u vlasništvu kutinske tvornice.
No, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić kaže za Novi list da nije problem u količinama gnojiva, nego u njegovoj cijeni koja je od Nove godine do danas porasla za čak 40 posto, odnosno cijena tone gnojiva u samo dva mjeseca skočila je za 120 eura
– Zbog cijene umjetnih gnojiva koju seljaci ne mogu financijski pratiti ove ćemo godine imati i pad proizvodnje i pad prinosa poljoprivrednih kultura, a u međuvremenu su i cijene sjemena i zaštitnih sredstava također porasle, kaže Brlošić i dodaje da država seljacima još nije isplatila potpore za prošlu godinu, iako su već počele prijave za 2025. godinu. Pritom napominje da se sredstva iz omotnice europskih fondova namijenjena poljoprivrednicima troše nenamjenski, odnosno ne dijele se seljacima, nego se tim novcem grade »ceste, parkovi i azili za pse s podnim grijanjem«.
Pita se zašto država ne aktivira kompenzacijske mjere kod cijene umjetnih gnojiva i upozorava da su poljoprivredni proizvođači dovedeni do ruba zbog kredita s ugovarateljima koji imaju kamatu veću nego bankarski krediti.
– Ugovaratelji seljaku kreditiraju sjeme, zaštitu i gnojivo, ali mu zbog toga određuju i cijenu njegovih poljoprivrednih proizvoda i traže zadužnicu. Dođe li do vremenskih nepogoda i urod propadne, a seljak zbog toga ne može vratiti kredit, ugovaratelj se može upisati kao vlasnik zemlje i seljak de facto može ostati bez zemlje, pojašnjava Brlošić i dodaje da prosječnom seljaku trenutno treba oko 10 tisuća eura za sjeme, gnojivo i zaštitu za samo jedan hektar, i to bez troškova rada i mehanizacije, dok se kod šećerne repe taj iznos udvostručava.
Upravo su troškovi inputa u poljoprivredi glavni čimbenik određivanja cijene proizvodnje, a umjetno gnojivo je, uz energente, jedan od najvećih troškova. Prema podacima iz 2022. godine, koje je objavio HUP, trošak za umjetna gnojiva iznosio je čak 17 posto ukupnih troškova proizvodnje u poljoprivredi, što je značajno povećanje u odnosu na 12,2 posto, koliko je iznosio u 2019. godini. U Poljoprivrednoj komori, pak, skreću pozornost na činjenicu da će cijene gnojiva i dalje nastaviti rasti jer Europska unija najavljuje uvođenje carina od 30 do 40 posto na gnojiva iz Rusije i Bjelorusije iz kojih godišnje uvozi oko šest milijuna tona. S druge strane, HUP-ova Udruga poljoprivredne i prehrambene industrije podsjeća da je jedan od vodećih svjetskih proizvođača gnojiva, norveška Yara Intl, zaustavila proizvodnju umjetnih gnojiva u tvornici u Ujedinjenom Kraljevstvu, a tržišta strahuju da je sljedeća na redu tvornica u Belgiji, zbog čega se planira smanjenje europske proizvodnje gnojiva za oko milijun tona, što je oko tri posto europskog uvoza.
