Otkupna cijena mlijeka u Poljskoj i Hrvatskoj gotovo je ista, od 2,2 do 2,25 kuna za litru, a prodaje se jeftinije od domaćega
Nelojalna konkurencija snažno pritišće sve segmente hrvatske poljoprivrede, a situacija na terenu pokazuje da je hrvatsko tržište preplavljeno robom iz uvoza, i to po dampinškim cijenama.
Zaključeno je to na sjednici Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore. Važno je stoga, smatraju u HPK-u, strože primijeniti sve odredbe Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama, ali i Zakona o trgovini, kao i kažnjavati one za koje se utvrdi da nude robu ispod proizvođačkih cijena.
Važnim također drže i aktiviranje pravnih propisa o deklariranju i označavanju roba, kako bi potrošačima bilo jasno, vidljivo i istaknuto što je domaće, a što dolazi iz uvoza.
“Zahtijevamo od Ministarstva poljoprivrede da uputi oštar apel ostalim nadležnim institucijama i inspekcijama kako bi pojačale kontrole na tržištu te da se formira radna grupa koja će izraditi analizu cijena na tržištu s kojeg dolaze goleme količine roba, posebice mlijeka, mesa, voća, povrća i pekarskih proizvoda, kako bi se utvrdilo jesu li cijene po kojima se nude uvozne robe u hrvatskoj trgovini niže od proizvođačkih cijena, nego što su one u zemljama iz kojih se uvozi. Posebno je važno da se kreira i hitna intervencijska mjera kojom će se pomoći proizvođačima da održe svoju proizvodnju i uspiju koliko-toliko konkurirati prevelikom uvozu roba, odnosno tržišnih viškova koji su preplavili hrvatsko tržište”, kazao je predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Ocijenjeno je da treba napraviti analize cijena te u proizvođačke cijene uvoznih roba uračunati transport, trgovačke marže i sve druge troškove, a potom utvrditi radi li se o dampingu te kako na njega reagirati na adekvatan način, kao što to rade druge države koje su uredile svoje tržište i vode brigu o svojoj proizvodnji.
“Nevjerojatno je da je otkupna cijena mlijeka u Poljskoj i Hrvatskoj gotovo ista od 2,2 do 2,25 kuna za litru, a da se uvozno mlijeko na policama trgovačkih lanaca prodaje po cijenama kojoj domaće mlijeko ne može konkurirati. Slično je i s voćem i povrćem, a posebice mesom i pekarskim proizvodima”, drže u HPK-u, i naglašavaju kako se otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj nije mijenjala zadnje dvije godine, a Hrvatska je izgubila kontinuitet u investiranju u farme i proizvodnju.
“Ako želimo podići proizvodnju na 600 milijuna litara, što je strateški cilj, potrebne su snažne investicije, ali i uređivanje tržišta. Državi je dovoljno da kroz dostupne EU sustave dođe do podataka i napravi analizu otkupnih cijena mlijeka u zemljama odakle nam mlijeko dolazi, a potom pregleda trgovačke kataloge i akcije po kojima se mlijeko iz uvoza prodaje našim potrošačima. Lako je utvrditi da se radi o dampinškim cijenama i nelojalnoj konkurenciji”, ističu iz Komore.
Odbor za ratarstvo HPK ocijenio je ovogodišnju proizvodnju i prinose pšenice i ječma odličnim, upozoravajući pritom na probleme u otkupu.
“Kodeks za otkup žitarica koji je na snazi funkcionira tako da otkupljivači mijenjaju standarde onako kako im odgovara, i to radi rušenja otkupne cijene. Hrvatska ima najnižu otkupnu cijenu u regiji i EU-u, a otkupljivači tvrde kako nema interesa za izvozom tržišnih viškova domaće pšenice, što nije točno, jer smo svjedoci da kamioni ipak odlaze izvan Hrvatske”, upozoravaju iz Komore. Zahtijevaju da Vlada podnese izvješće o stanju robnih rezervi te propiše kako država mora imati robne zalihe za najmanje godinu dana da bi se osigurala prehrambena suverenost i stabilnost tržišta, posebice u slučaju da se koronakriza nastavi. Proizvođači pšenice, pak, traže da se više novca usmjeri na investicije u male domaće mlinsko-pekarske tvrtke koje će pokrenuti veću proizvodnju zamrznutih pekarskih proizvoda, a koji sada u Hrvatsku dolaze u golemim količinama.
