Zakon o poljoprivrednom zemljištu, donesen 2018., ulazi i u treću jesen a da javni natječaji za davanje zemlje u zakup nisu zaživjeli u većem broju.K tomu, sudeći po raspoloženju na terenu, u dobrom dijelu općina i gradova neće biti raspisani ni do kraja mandata aktualnih garnitura u njima jer su lokalni izbori za manje od godinu dana, pa im “nije pametno zbog zemlje se zamjerati biračima”.
Natječaj nije raspisala ni Općina Drenje.
– Nismo ga raspisali jer na Općinskom vijeću nije izglasano povjerenstvo za zemlju. Inače, suglasnost za program raspolaganja uredno smo dobili, sve napravili u roku – kaže načelnik Slavko Dešić, koji u Vijeću nema većinu. Dodaje, ne vjeruje da će do kraja mandata natječaj biti raspisan. Na naš upit o rezultatima raspolaganja državnim tablama prema sadašnjem zakonu, u Ministarstvu poljoprivrede tek kratak odgovor da je zaprimljeno 79 obavijesti o raspisivanju javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta, a ukupna površina obuhvaćena natječajima nešto je veća od 21.990 hektara. Brojke su više nego simbolične ako se zna da je u Hrvatskoj 556 općina i gradova…U međuvremenu, Zakon je stavljen pred izmjene i dopune. Aktualni zakonski okvir raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem vratio je jedinicama lokalne samouprave, uz objašnjenje da će time postupak biti daleko brži i efikasniji, prethodno, 2018., ugasivši dotadašnju Agenciju za poljoprivredno zemljište (APZ), ocijenivši da je posao s državnom zemljom za nju bio prekrupan zalogaj. Raspolaganje državnim tablama preko APZ-a pokazalo se neučinkovitim i presporim, dodijeljen je tek neznatan broj površina. Raspolaganje državnom zemljom lokalcima je, podsjetimo, tadašnjim zakonom o poljoprivrednom zemljištu 2013. oduzeo ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i prebacio ga APZ-u, čiji je puni ustroj zaživio 2013. U trenutku gašenja Agencije brojke, rezultati bili su simbolični, s tim što se najveći dio ugovora o zakupu odnosio na ugovore o privremenom raspolaganju, na rok do pet godina. Nakon njegova isteka privremeno raspolaganje produženo je na još dvije godine.
– Sada i to istječe, pa slijede još dvije godine kratkotrajnog zakupa. Tako su potpisnici takvog zakupa potrošili čak devet godina a da zakup državnih hektara nisu dugoročno riješili. To je velik problem, na koji Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) upozorava i želi da se njegovo rješenje ugradi u izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu – kaže član Upravnog odbora HPK-a i njegov član povjerenstva za izmjene i dopune spomenutog zakona Matija Brlošić.
Dodaje kako u dijelu jedinica lokalnih samouprava zbog kratkoročnog zakupa, privremenih ugovora, svojedobno potvrda na godinu dana i sl. nikada nije proveden ni jedan natječaj za zemlju. Bez njega je sve ovo vrijeme i Općina Viškovci u Đakovštini. Ne mogavši riješiti taj problem, u njoj se zemlja svojedobno dodjeljivala i javnim izvlačenjem imena iz – šešira.
– Na snazi su ugovori o privremenom korištenju, prvi put sklopljeni 2013., na pet godina, a sada ih općinski načelnik produžuje na dvije godine – kaže v.d. pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela Tihana Duvnjak.
U tim kratkoročnom zakupima ondje je oko 1200 državnih hektara, a obrađuje ih 30-ak korisnika. Duvnjak najavljuje raspis prvog natječaja za zemlju u toj općini za jesen.
– Da su ljudi ondje čekali državu, imali bi na državnim tablama samonikle šume – dodaje Brlošič.- Pod programima raspolaganja je oko 240.000 državnih hektara, od čega pod kratkoročnim zakupima oko 90 %, a samo je 10 % pod dugogodišnjim zakupom. Brojni ratari kroz te, kratkoročne, zakupe državnu zemlju obrađuju i po 25 godina a da ni nakon tih četvrt stoljeća dugoročno problem zakupa nisu riješili. To iscrpljuje i opterećuje. HPK predlaže izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu na način da svi koji uz kratkoročne zakupe državne table obrađuju godinama, desetljećima – državnu zemlju nastave obrađivati bez sudjelovanja na javnom natječaju, i to tijekom 25-godišnjeg zakupa, no da pritom udovoljavaju strogim uvjetima, kao što je izmirenost svih obveza, da nemaju dug za zakup zemlje, da im je njezina obrada osnovna djelatnost… – kaže Brlošić.
U HPK-u predlažu da se svima koji udovoljavaju takvim uvjetima ugovori u dugogodišnji zakup produže automatski.
– U Komori procjenjujemo da bi se tako riješilo pitanje 60 % takvih posjednika, 150.000 ha, i to u kratkom roku – do kraja godine, a da preostalih 40 % posjednika ne bi udovoljilo navedenim uvjetima i da bi oni išli u natječaje za zemlju. To je jedino moguće rješenje – kaže Brlošić. Zamoljeno za komentar, iz Ministarstva poljoprivrede tek jedna rečenica, bez ikakvog osvrta na tu problematku.
– Ministarstvo poljoprivrede imenovalo je povjerenstvo za izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu. HPK je predložio gospodina Matiju Brlošića za člana navedenog povjerenstva te će se prijedlozi za izmjenu pojedinih odredbi zakona koje predlaže Brlošić, odnosno institucija koju predstavlja, razmotriti na sjednicama povjerenstva – odgovaraju iz Ministarstva.
Brlošić u ime Komore upozorava i da su sadašnjim zakonom izjednačena mikropoduzeća s OPG-ovima i obrtima, da je OPG strateški organizacijski oblik, a da ovako nema prednost te da u takvim uvjetima nestaje.
Dio lokalnih samouprava nikada nije proveo natječaje za zemlju
Kako se pripremiti za početak sezone berbe grožđa?!
Uskoro počinje berba grožđa. Iskusni vinogradari i vinari, a i struka će reći kako je berba vrlo odgovoran posao jer o kvaliteti same izvedbe ovisi kvaliteta budućeg vina. Početak, trajanje i kraj berbe ponajviše određuje stupanj zrelosti grožđa, ali ipak je potrebno računati s više čimbenika koji uključuju zdravstveno stanje grožđa, vremenske prilike, raspoloživost radne snage i tehnike, sortiment, proizvodnu orijentaciju, mogućnost prihvata u podrum itd.
Datum početka berbe se određuje stupnjem zrelosti grožđa. To se može odrediti empirijski na osnovu fenološkog opažanja ili degustacijom, što nije najpreciznije i njega ozbiljniji proizvođači ne prakticiraju već koriste mjerne instrumente za određivanje sadržaja šećera u bobama refraktometrom ili određivanjem kiselina u grožđu titracijom s tim da se testiranja moraju započeti oko 15-20 dana od zacrtanog roka početka berbe.
Prestankom rasta sadržaja šećera odnosno kontinuirani pad kiselina obično je indikator da berba može započeti. Tada se govori o tehnološkoj zrelosti koju treba razlikovati od one fiziološke. Kako bi se izmjerila količina šećera u grožđu ubere se oko 2-3 kg grožđa s raznih mjesta u vinogradu i sa što različitijih trsova. Neki autori preporučaju da se uzima zaklonjene grozdove iz unutrašnjosti trsa. Tako dobivamo prosječan uzorak koji stavimo u odgovarajuću posudu te dobro izdrobimo. Iz dobivenog mošta se očitava količina šećera. Na temelju količine šećera može se izračunati i približna količina alkohola u budućem vinu tako da se očitani postotak pomnoži sa faktorom 0,6. Količinu kiseline teže je odrediti jer se provodi metodom titracije. Za to postoje naprave koje se zovu Mini titratori koji korisniku omogućuju provedbu tog testa na licu mjesta.
Također treba napomenuti kako taj trenutak nije isti za sve sorte. Bijele sorte imaju drugačiji datum sazrijevanja od crnih. Isto tako sve bijele sorte nema ju jednak datum početka berbe, a razliku čine i specifične proizvodnje (bazna vina za pjenušce, desertna vina itd.). Bijele sorte je bolje brati dan ili dva prije prestanka rasta šećera, a crne dan ili dva nakon tog roka.
Treba voditi računa da grožđe u trenu prerade ne bude previše toplo jer onda početna temperatura vrenja bude previsoka. To se rješava tako da se ne bere po najtoplijem dijelu dana ako je vrijeme za vrijeme berbe toplo. Rjeđe se događa i obrnuta situacija da grožđe bude prehladno te onda početna temperatura vrenja bude preniska. To može biti slučaj u sjevernim krajevima. Ranijom berbom se pokušava otkloniti i mogućnost napada bolesti kao (lat. Botritis cinerea) siva plijesan što šteti kvaliteti budućeg vina.
Traktor mu priklještio noge
Danas popodne u Domajima kod Sokolovca dogodila se ružna prometna nesreća u kojoj je sudjelovao traktor. Naime, kako piše Podravski, prilikom košnje traktor se prevrnuo, a stariji vozač (75) ostao je priklješten ispod traktora.
Na mjesto nesreće stigla je i policija, vatrogasci DVD-a Domaji, hitna pomoć, a pozvana je i vatrogasna kran dizalica iz Koprivnice.
Muškarac je cijelo vrijeme bio zarobljen pod traktorom, a u nesreći su mu ozlijeđene noge. Hitna pomoć prevezla ga je u Koprivnicu u Opću bolnicu s teškim ozljedama. Policija radi očevid kako bi utvrdila sve okolnosti nesreće.
Sezona berbe šljiva
Termini za berbu šljive razlikuju se. Plodovi šljive upotrebljavaju se za potrošnju u svježem stanju i za preradu, pa se prema tome razlikuje vrijeme i način berbe.
Sve rane sorte upotrebljavaju se kao stolno voće, dok se jesenske sorte uglavnom upotrebljavaju za preradu.
Za potrošnju u svježem stanju berba se obavlja nešto prije potpune zrelosti i bere se ručno, s peteljkom, s tim da na kožici ostane neobrisana voštana prevlaka. Pakira se u sanduke, plitke, duboke, kose letvarice i u košarice. Pri temperaturi od -1 do 1°C i relativnoj vlažnosti zraka od 85 % može se čuvati u hladnjači i do četiri mjeseca.
Berba plodova za preradu obavlja se mehanizirano kada su plodovi potpuno zreli, jer plodovi jedino na grani mogu dobiti sve potrebne sadržaje (šećer, mirisne i druge suhe tvari).
U sezoni berača nikada dosta
– Ovaj posao radi se od jutra do poslije podne. Šljive se beru s grana u plastične posude s peteljkom.
Sve voće treba pažljivo brati zbog konzumacije, ali dio uroda odlazi i na preradu. Ubrano se mora voziti i smjestiti u hladnjače voća da bi se duže sačuvalo.
Berba šljiva za proizvodnju rakije
Berba šljive obavlja se po suhom i toplom vremenu kad su potpuno zrele jer tada imaju najviše šećera i samo takve i daju najviše rakije (s bogatom karakterističnom aromom) i najkvalitetnije slatke prerađevine.
Potpuno zreli plodovi imaju lagano smežuranu kožicu oko peteljke, meso im je tamnožute boje i malo smeđe oko koštice. Plod se lako odvaja od peteljke i trešnjom (drmanjem) grana ili cijelog stabla lako otpada s drveta. Travu ispod stabla treba prije trešnje pokositi i pod njega podmetnuti neko platno ili najlon da se lakše, čistije i brže sakupe plodovi. Preporučuje se što manje upotrebljavati motku za trešnju šljiva jer se mlaćenjem grana nanosi šteta stablu i smanjuje mu se rodnost za iduću godinu odbijanjem cvjetnih pupova.