Na većini lokaliteta diljem Republike Hrvatske krajem mjeseca ožujka i početkom travnja 2020. godine (u dane: 2., 7., 8. i 9. travnja pa ponovno 15. i 16. travnja) bilježimo niske jutarnje temperature. Najniže jutarnje temperature zabilježene su 2. travnja ovisno o položaju proizvodne parcele od -6 do -9°C. Pošto se u vrijeme najniže zabilježenih temperatura razvijeni klasić kod ozime pšenice nalazio neposredno iznad prvog koljenca bio je dobro zaštićen listovima. Slična situacija je također kod ostalih žitarica. Veće štete nastupile su u godinama kada su zabilježeni kasniji mrazevi (2016. i 2017. godine) u kojima je klas ječma bio obavijen samo listom zastavičarem te je utjecaj niskih temperatura na klas bio veći.
No, većinu poljoprivrednih proizvođača i stručnjaka više zabrinjava utjecaj smanjene količine oborina na ozime ratarske usjeve. Prolaskom kroz polja uljane repice i ozimih žitarica može se primijetiti da su usjevi nižeg habitusa od uobičajenih godina. Poglavito se to može vidjeti na usjevima posijanim izvan optimalnih rokova sjetve, parcelama na kojima je manja opskrbljenost najvažnijim hranivima ili onih koje imaju manji sadržaj organske tvari u tlu. Usjevi ozimih žitarica posijani izvan optimalnih rokova sjetve zbog povišenih temperatura tijekom mjeseca veljače 2020. godine (u usporedbi s višegodišnjim prosjekom mjesec veljača bio je topliji za preko 5°C od višegodišnjeg prosjeka) i pomanjkanja oborina nisu dobro izbusali te nemaju potreban sklop biljaka po m². Na takvim usjevima zasigurno se neće ostvariti visoki prinosi. Tijekom prva četiri mjeseca 2020. godine u usporedbi s višegodišnjim prosjekom bilježimo manjak oborina ovisno o lokalitetu okvirno od 70 mm oborina/m². Svakako valja napomenuti da je tijekom posljednjih petnaestak godina već zabilježeno manje oborina npr. 2007. godine u mjesecu travnju na području Međimurja palo je samo 2 mm oborina/m², dok 2008. godine 24 mm/m² (višegodišnji prosjek oborina za mjesec travanj na području Međimurja iznosi 56,5 mm/m²). Sušne 2008. godine ostvaren je prosjek prinosa proizvodnog pokusa pšenice od 6.500 kg/ha. Visina ostvarenog prinosa žitarica ovisiti će o količinama i rasporedu oborina u narednom periodu.
Pošto se ozimi ječam nalazi u fazi pred klasanje, dok se klasanje ozime pšenice može očekivati u prvoj dekadi mjeseca svibnja, za ublažavanje posljedica suše i izgradnje zrna žitarica preporuka je korištenje folijarnih pripravaka na bazi aminokiselina i onih koji sadrže kalij jer ovaj element utječe na vodni režim biljaka.
Europska komisija danas je uvela mogućnost isplate predujmova korisnicima u visini do 70% za izravna plaćanja te do 85% za potporu u okviru ruralnog razvoja, kako bi se pomoglo poljoprivrednicima prevladati poteškoće izazvane mjerama uvedenima s ciljem suzbijanja širenja pandemije COVID-19. Predujmovi će se moći isplaćivati nakon provedenih administrativnih kontrola te prije obavljenih kontrola na terenu, a koje su ovim uredbama dodatno ublažene uslijed otežane provedbe zbog uvedenih ograničenja u kretanju.
Opisane izmjene u skladu su s prijedlozima Ministarstva poljoprivrede dostavljenima Europskoj komisiji 16. ožujka, kao i zajedničkim prijedlogom država članica koje je Hrvatska kao predsjedavajuća Vijećem Europske unije pripremila za Europsku komisiju nakon videokonferencije ministara poljoprivrede održane 25. ožujka.
Podsjećamo da je Europska komisija već ranije usvojila paket mjera za pomoć ribarstvu i akvakulturi, koji uključuje potporu za privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti te kompenzaciju uzgajivačima slatkovodne i morske ribe te školjaka za privremenu suspenziju ili smanjenje proizvodnje. Očekujemo da će u narednom razdoblju Europska komisija poduzeti i dodatne korake s ciljem pomoći proizvođačima sukladno zahtjevima Hrvatske i drugih država članica Europske unije, kako bi se zadržala i potaknula poljoprivredna proizvodnja i spriječili poremećaji u opskrbi hrane.
ANALIZA – Hrvatski poljoprivrednici upozoravaju da je nedostatak radne snage sada ključni problem u poljoprivredi jer su se do sada drugim mjerama Vlade RH i Ministarstva poljoprivrede riješila značajna pitanja kao što je osiguranje sredstava za sjetvu, isplata poticaja, osigurane su propusnice za poljoprivrednike, dozvoljen rad neophodnih usluga i dr.
Uz to, svi sudionici u lancu opskrbe hranom okreću se prema poljoprivrednim proizvođačima i osiguravaju otkup poljoprivrednih proizvoda.
Stručnjaci Smartera napravili su analizu i prema dostupnim informacijama došli do podatka da je preko vaučera (Ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi) u 2019. godini radilo 14.190 sezonaca u poljoprivredi, za 1.530 poslodavca.
„S obzirom na to da se poljoprivredne površine u Hrvatskoj ne povećavaju niti se bitno mijenja struktura poljoprivredne proizvodnje, možemo zaključiti da će potrebe za sezonskom radnom snagom biti kao i prošle godine. Jedino možemo očekivati povećanje sadnje povrća, uglavnom zbog vlastitih potreba u domaćinstvima. Ponegdje će na otvorenom doći do zamjene nekih ratarskih kultura povrtnim, ali nikako se ne može govoriti o značajnim promjenama“, zaključak je naše analize.
Prema raspoloživim podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, tijekom 2019. iskorišteno je ukupno 306.625 vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi (vrijednosni kupon vrijedi za svaki dan rada sezonskog radnika). Vrijednosne kupone koristilo je 1.530 poslodavaca.
Ukupno je 14.190 radnika sklopilo ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi, što znači da je prosječno sezonski radnik radio 21,6 dana na povremenim poslovima u poljoprivredi. Tijekom prva tri mjeseca ove godine, iskorišteno je 74.386 vrijednosnih kupona, a koristilo ih je mjesečno prosječno 205 poslodavaca. U istom razdoblju ukupno je 4.015 radnika sklopilo ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi. Početkom godine donijeta je Odluka o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2020. kojom je propisan najniži dnevni iznos neto plaće. Za 2020., nakon obračuna i obustave poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, ona iznosi 93,25 kuna. No, poslodavci isplaćuju sezonskim radnicima više iznose jer za navedeni „nitko neće raditi“.
Svakako moramo imati na umu da osim spomenutih sezonaca koji rade preko vaučera u RH imamo i dosta sezonaca koji su prijavljeni, ali i sezonce koji rade na crno, pa je broj sezonskih radnika i četiri do pet puta veći. Kada se uzmu u obzir sve spomenute kategorije sezonaca u poljoprivredi – od radnika koji rad s vaučerima, preko sezonaca na određeno i onih koji rade na crno (jer ne žele izgubiti prava), prema našoj procjeni u Hrvatskoj je sigurno preko 50.000 sezonskih radnika.
Stanje tržišta rada i bazena potencijalnih poljoprivrednih sezonaca
U Hrvatskoj je 153.839 nezaposlenih, uz 20.409 novo prijavljenih u ožujku. To znači da je broj nezaposlenih već narastao, samo u ožujku i polovici travnja, za 30.000 osoba. U obrazovnoj strukturi nezaposlenih najbrojnije su osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od tri godine i školom za KV i VKV radnike (44.966 ili 31,3 %). U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prijavljeno je 4.528 nezaposlenih osoba poljoprivredne struke (različitih zanimanja).
Svi navedeni pokazatelji upućuju na to da na Zavodu za zapošljavanje imamo sasvim dovoljan bazen nezaposlenih osoba koje mogu obavljati poslove u poljoprivredi.
Potražnja za zapošljavanjem radnika iz inozemstva u poljoprivredi iskazana je za kvotu od 2150 radnika, ali prošle godine iskorištena je kvota za samo 109 radnika u poljoprivredi.
Kako će povrće i voće te ratarske kulture svakim danom dolaziti u rod, potreba za radnicima bit će sve veća. Za sada se ne javlja još prevelika potreba za sezonskom radnom snagom. Kako se radnici koji su nezaposleni vrlo teško odlučuju za rad u poljoprivredi, morat će se pronaći način da ih se motivira da se odluče za rad u poljoprivredi.
„HZZ bi mogao pokrenuti platformu ponude i potražnje za radnom snagom u poljoprivredi preko koje bi se svi oni koji mogu i žele, mogli prijaviti i raditi u sezoni koja dolazi. Slično kako je to nedavno napravila Francuska. Takav rad ne bi smio utjecati na njihova ostala prava koja ostvaruju kroz razne vidove socijalne pomoći jer se nezaposlene osobe često ne žele uključiti u sezonski rad u poljoprivredi zbog straha da će izgubiti neka od svojih prava“, smatramo u SMARTER-u.
Naša analiza je pokazala kako zbog sadašnje situacije s ograničenim kretanjem na tržištu ima dosta onih koji već dugi niz godina idu na sezonski rad u poljoprivredu Njemačke, Austrije, Italije i drugih EU zemalja, koje daju bolju dnevnicu nego što to mogu ponuditi domaći OPG-ovi i poljoprivredne tvrtke.
Upravo bi iz tog razloga država mogla kao mjeru zadržati pravo naknade s burze (da se ona ne izgubi ako se radi u poljoprivredi), uz mogućnost da nezaposleni u sezoni rada u poljoprivredi dobiju pravednu zaradu.
Posljednjih godina procvjetali su i poslovi takozvanih javnih radova, gdje su nezaposlene angažirale JLS za rad u općinama i gradovima (čišćenje parkova, groblja i slično). Budući da će i proračuni općina i gradova sada biti drastično srezani, ostaje na raspolaganju i ova radna snaga.
Smatramo kako bi mudar potez države bio i angažiranje nezaposlenih poljoprivrednih stručnjaka s visokom i višom stručnom spremom da rade na poticanju i savjetovanju oko pokretanja ekstenzivne proizvodnje – kako bi svatko tko ima neku zemlju istu stavio u funkciju poljoprivredne proizvodnje, uz organizaciju otkupa (otkupni centri).
Rad u poljoprivredi je vrijedan – poslodavci trebaju cijeniti sezonce
Veliku odgovornost u privlačenju radnika za rad u poljoprivredi imaju i poslodavci koji radnicima moraju zajamčiti rad na temelju ugovora i poštivanje svih ugovorenih uvjeta. Osigurati im potrebnu zaštitnu opremu kao i za sve druge radnike koji rade u industriji ili u trgovini. „Rad u poljoprivredi je vrijedan i koristan iako nije lak jer zahtijeva naporan angažman. Zato bi trebali bi izuzetno cijeniti svaki rad koji nam omogućuje kvalitetnu i svježu hranu na našim stolovima. Ova kriza prilika je za zaokret u poljoprivredi i promjenu poslovnog modela koji trebamo znati iskoristiti“, zaključak je stručnjaka SMARTER-a.
Dakako, prvo se nameće pitanje zbog čega nastaju proljevi u teladi? Nemaju samo jednog uzročnika već više njih, a dijele se u dvije skupine.
Prvu skupinu čine
ne infektivni uzročnici u koje se ubrajaju tegobe s otpornošću organizma teleta, greške u hranidbi i greške u držanju.
Drugu skupinu čine infektivni uzročnici u koje se ubrajaju neke bakterije, virusi i praživotinje. Valja imati na umu da proljev teladi nikada ne uzrokuje samo jedan uzročnik već obično više njih. Primjerice, tele koje nije pravilno hranjeno dobit će proljev zbog nepravilne hranidbe, a na takav proljev onda se nadoveže infekcija nekim virusom ili bakterijom pa znakovi bolesti postanu puno teži. Proljev može biti izazvan i dvama infektivnim uzročnicima, bilo da se jedan nadoveže na drugog ili proljev uzrokuju istodobno kao miješana infekcija.
Prvo ćemo opisati ne infektivne uzročnike, koji su vrlo značajni jer telad čine prijemčivom prema mnogim uzročnicima ne samo proljeva već i drugih bolesti. NE INFEKTIVNI UZROČNICI
Tegobe s otpornošću (imunošću) teladi
Nakon poroda tele je bez ikakva imuniteta (otpornosti), podložno infekcijama zbog toga što se tvari odgovorne za imunitet (protu tijela) iz krave ne mogu prenijeti u tele kroz posteljicu tijekom bređosti, jer je posteljica krava tako građena da ne dopušta prolaz protu tijela do ploda.
Prvo mlijeko krave nakon teljenja (mljezivo, kolostrum, gruševina) sadržava tvari potrebne za otpornost teleta (protu tijela). Zbog toga je iznimno značajno da tele popije mljezivo unutar 3 do 4 sata nakon teljenja u količini od barem dvije litre. Krajnji rok za pijenje mljeziva je od 6 do 8 sati nakon teljenja. Poslije toga mijenja se sluznica crijeva teleta i ono iz popijenog kolostruma više ne može iskoristiti protu tijela pa ostaje neotporno prema infekcijama različitim bakterijama, virusima i praživotinjama. Ovakvo tele podložno je proljevima koje na ovakvo neotpornoj jedinki može uzrokovati bilo koji virus ili bakterija u okolišu. Neotporno tele gotovo će sigurno uginuti od proljeva jer nema nikakvih obrambenih mehanizama koji bi mu pomogli u borbi s infekcijom. Greške u hranidbi
Hranidba mlijekom traje obično između 50 i 60 dana, a vrijeme prijelaza na mliječne zamjenice prvenstveno ovisi o cijeni mlijeka. Vlasnici prije prelaze na zamjenice ako je cijena mlijeka na tržištu povoljna. Napajanje s premalo ili previše mlijeka, iz prljavih posuda, napajanje suviše hladnim ili suviše toplim mlijekom uzrokuju proljev. Također, i mliječne zamjenice loše kakvoće s denaturiranim bjelančevinama, velike količine soje i nemliječnih ugljikohidrata u zamjenicama mogu uzrokovati proljev. Greške u držanju
Pod greškama u držanju podrazumijevamo držanje teladi u objektima gdje je loša higijena, pr. vlažni podovi puni izmeta, potom objekti s propuhom, prenatrpani objekti i drugi čimbenici koji uzrokuju da je tele mokro, pothlađeno, izloženo stresu što sve zajedno dovodi do smanjenja otpornosti organizma teleta i izbijanja proljeva.
Dakle, neinfektivni uzročnici smanjuju otpornost teleta i uzrokuju pojavu proljeva, a na taj se neinfektivan proljev obično nadoveže jedan ili više infektivnih uzročnika te proljev učine vrlo teškim i teško izlječivim. Zbog toga je iznimno značajno paziti da tele pravodobno popije mljezivo, da je primjereno hranjeno i držano, jer ćemo time spriječiti izbijanje proljeva uzrokovanih neinfektivnim uzročnicima. Također, otporno i pravilno držano tele puno će rjeđe oboljeti od proljeva uzrokovanih infektivnim uzročnicima. Gospodarski-list
