Alarmantan pad proizvodnje!

Objavio

Najnovije Zeleno izvješće za 2023., koje redovito objavljuju Ministarstvo poljoprivrede, pokazalo je da je vrijednost poljoprivredne proizvodnje, nakon nekoliko godina rasta u 2023. ponovo pala, i to za ogromnih 241 milijuna eura na – 3 milijarde eura.

Unatoč ogromnim ulaganjima u poljoprivredu, velikim sredstvima koja odlaze na selo očito je da je na rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje utjecala inflacija i rast cijena, a ne neki pozitivni pomaci u proizvodnji.

Jer nam većina proizvodnje ili stagnira ili pada, a stočni fond nam je sve manji, dok smo paralelno sve više ovisni o uvozu. Tek rijetke proizvodnje povremeno zablistaju, pa se nakon godinu ili dvije “ugase”, poput šećerne repe i šećera. Tome svjedočimo zadnje dvije godine.

Dominira uvoz sirovina!?
Hrvatska je lani ostvarila povijesno najveći vanjskotrgovinski deficit u proizvodnji prehrambenih proizvoda, čak 1,9 milijardi eura, stoga je transformacija sektora nužna. Deficit je povećan za 30% u odnosu na 2020.

Hrvatska sve više hrane uvozi, a samodostatna je samo u proizvodnji pet prehrambenih proizvoda, pa se postavlja pitanje: je li sav novac koji je EU uložila u domaću poljoprivredu, a riječ je o gotovo 7 milijardi eura, opravdano dodijeljen i potrošen kvalitetno? Stručnjaci se slažu: ne učimo iz teških situacija i nismo naučili puno voditi poljoprivredu. Potreban nam je hitan zaokret želimo li zadržati proizvodnju.

Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2012. bila je 2,77 milijarde eura. Uz pomoć inflacije, rasta cijena i novca iz EU fondova u 2022. ona je narasla na 3,12 milijarde eura. Vrijednost proizvodnje u 10 godina porasla je za 12,5%, dok je u istom promatranom razdoblje stopa inflacije porasla za 25,3%. Kada od nominalnog rasta od 12,5% oduzmemo stopu inflacije od 25,3%, ispada da je poljoprivredna proizvodnja realno pala za 12,8%.

Ukupan uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u RH, za razdoblje od 2012. do 2022. godine iznosio je, pazite sad – 32,64 milijarde eura. Ukupan izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za razdoblje 2012. do 2022. bio je 21,65 milijardi eura, a ukupan deficit vanjskotrgovinske bilance je bio gotovo 11 milijardi eura.

Uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u 2012. je iznosio 1,97 milijardi eura. U 2022. iznosio je 4,93 milijarde eura, što predstavlja rast od 2,5 puta. Izvoz u 2012. iznosio je 1,24 milijarde eura, a u 2022. godini 3,52 milijarde eura, što znači da je porastao za 2,8 puta. Deficit vanjskotrgovinske bilance porastao je 1,9 puta.

Zabrinjavajuće je i da u izvozu dominiraju sirovine, najviše žitarice, dok sve više uvozimo gotove proizvoda, i to mlijeka, mesa, voća, povrća. Usto, poražavajuće je da se hvalimo kao ‘žitnica’ ovog dijela Europe, a uvozimo sve više kruha i pekarskih proizvoda. O visokim cijenama za potrošače zadnjih godina da i ne govorimo.

Za vrijeme trajanja prvog programskog razdoblja ZPP-a, Hrvatska ne samo da nije povećala vrijednost i samodostatnost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda nego je smanjila ukupne poljoprivredne površine (Eurostat). Još 2016. RH je imala 1.564.050 ha poljoprivrednih površina, a 2021. godine 1.476.350 – izgubili smo 87.700 hektara.

Danas smo na 40% prosjeka produktivnosti EU, sa 8434 eura – u drugim bi se državama upalila crvena lampica jer je hrana zbog globalnih tektonskih poremećaja postalo moćno oružje. Globalni poremećaji i prijetnje nam dolaze sa svih strana, potrošači su ogorčeni na ogromne cijene hrane koje plaćaju, a vladajući establišment i dalje na poljoprivredu gleda kao na neku idealnu djelatnosti i idealizira život na selu, dok su nam sela sve starija, a mladi ljudi ne žele u poljoprivredu.

Zato se opravdano postavlja pitanje: možemo li bolje u poljoprivredi? Kako potaknuti novi razvoj i dati snagu hrvatskom selu i proizvodnji hrane? Možemo li sačuvati proizvodnju mlijeka, mesa, ukupno stočarstvo te snažnije potaknuti proizvodnju voća i povrća i drugih proizvoda? Je li ratarstvo ostalo jedina budućnost hrvatske poljoprivrede? I hoće li se i ono slomiti pod naletom novih zelenih politika EU, koje sve više uvode pravila koja ne idu na ruku niti ovom sektoru?

Kako potaknuti vodeće kompanije da ojačaju kooperaciju (jer je očito da većina malih poljoprivrednika ne uspijevaju sami sa usitnjenim proizvodnjama opstati na tržištu), ali i kako kroz povezivanje i nova ulaganje u nove proizvodnje i tehnologije te ulaganje u preradu i nove proizvode dodane vrijednosti, s kojima možemo biti konkurentni u EU i svijetu, napraviti renesansu agrara?

Kome idu potpore?
Pitanja su hipotetička i možda čak i previše romansijerska. Dok razvijeni agro svijet grabi sve dalje, ulaže ogromne novce u digitalizaciju poljoprivrede, uvodi nove tehnologije i nova znanja, potiče generacijsku obnovu i mlade da se okrenu poljoprivredi, Hrvatska i dalje nije riješila temeljna pitanja svog agrara – pitanje državnog poljoprivrednog zemljišta (od 18 donesenih zakona nijedan nije riješio zemlju), pitanje zašto se poljoprivrednici ne udružuju u zadruge i tako dobiju jaču pregovaračku snagu u odnosu na otkupljivače i trgovce, kao i pitanje kome odlaze ogromni novci (potpore), te zašto velike novce ulažemo u obnovu sela i izgradnju infrastrukture na njima, a imamo sve manju proizvodnju.

Nismo uredili tržište nego smo dopustili da nam trgovački lanci uvoze robu (izuzetno loše kvalitete) sa svjetskih “rasprodaja” po dampinškim cijenama i tako uništavaju jednu po jednu domaću proizvodnju. Previše pitanja bez “suverenih” odgovora.

Sezona svinjokolja pred vratima, svinja ni za lijek: Cijene mesa bit će nikad veće?!

Objavio

Agroburza hr

Meso u Hrvatskoj već je luksuz, a krajem godine stiže novi udar potrošačima. Cijene domaće svinjetine rastu 30 posto.

Procjene su to proizvođača koji se pripremaju za zimu s nikad manje svinjokolje u slavonskim dvorištima. No da razloga za poskupljenjem nema tvrde u Ministarstvu poljoprivrede.

Svinja u slavonskim dvorištima sve je manje. Afrička svinjska kuga dodatno je ubrzala taj negativan trend pa je izvjesno da će ove godine i kolinja biti manje, a da će cijena svinjskog mesa i proizvoda od njega i dalje rasti.

“Vidi, vidi ti kako to se bori, kako to jede u slast – zdrave svinje”, kaže poljoprivrednik Dražen Strukar čije su svinje žive i zdrave, afrička svinjska kuga nije poharala ovo dvorište pa u njemu i ima i bit će tradicionalnih slavonskih specijaliteta.

“Slanina, kobasice, plećka, čvarci, ribica, krmenadla, kulenje – domaće”, pokazuje svoje proizvode Dražen.

Virusom afričke svinjske kuge u Vukovarsko-srijemskoj županiji zaraženo je 1100 gospodarstava, a od 470 rješenja – svinje su vratile u samo 130 objekata. Problemi brojni – od propisane tipizacije objekata do sporosti veterinarske inspekcije.

“Puno je tih nedaća koje su zadesile svinjogojce ovdje, nas nitko ne prima na nikakav sastanak, s nama nitko ne razgovara, dokle će to tako ići, vidjet ćemo”, kaže uzgajivač svinja Antun Golubović.

Hrvatska je prošle godine smanjila proizvodnju za dvadesetak posto – uvozimo čak 50 posto svinjskoga mesa!

“Nažalost i u Europskoj uniji zbog svinjske kuge dešavaju se problemi, to uzrokuje dalje smanjenje proizvodnje, kako mi uvozimo bit ćemo osuđeni na skupi uvoz”, kaže uzgajivač svinja Krešimir Kuterovac.

A građani na plaćanje sve skuplje cijene svinjetine. Za kilogram žive vage prošle je godine trebalo platiti 2 eura i 80 centi, a procjenjuje se da će cijena ove godine ići i do 3 eura i 50 centi.

“Ja sam u prošlu nedjelju kilu mljevenoga mesa platila 10 eura, pa je l’ to žalosno, to je po nekadašnjim hrvatskim kunama 75, a nekad je bila 25 kuna kila mljevenoga mesa”, kaže Andreja iz Zagreba.

“Još gore budu poskupili još, oni samo gore dižu cijene na sve, nije u redu da je meso skupo”, kaže Ruža iz Zagreba.

Nezadovoljni su i proizvođači tradicionalnih slavonskih suhomesnatih proizvoda, koji neće imati svoje meso za proizvodnju.

“Mi na selu koji smo naučili klati u vlastitim dvorištima za vlastite potrebe, praviti naše suhomesnate proizvode, mi ćemo platiti tu cijenu sigurno daleko više, nego prošle godine, a prošle godine smo je platili daleko više nego pretprošle”, kaže Antun Golubović.

I građani bi posljedično mogli plaćati skuplju svinjetinu čak do 30 posto više nego lani. Iz Ministarstva poručuju da razloga za poskupljenje nema i da je u Slavoniji trenutno više svinja nego prije pojave afričke svinjske kuge.

Proizveden posljednji kombajn u Županji?!

Objavio

Agroburza hr

Prema neslužbenim informacijama dobivenim od strane zaposlenika županjske tvrtke Same Deutz Fahr, gasi se tvornica kombajna u Županji, a svi strojevi i oprema sele se u tvornicu u Kazahstan! Strašna je ovo vijest, ukoliko se pokaže točnom, za sve stanovnike Županje i županjskog kraja kojih je krajem prošle godine bilo čak 252.

Ne može se reći kako ova tvrtka nije bila uspješna s obzirom kako je u prošloj godini ostvarila čak 44,22 milijuna eura prihoda i 3,03 milijuna eura dobiti! Međutim, ova globalna tvrtka sa sjedištem u Njemačkoj, očito je pronašla još jeftinije tržite radne snage koje će donositi veću profit od tvornice u Hrvatskoj.

Inače, tradicija proizvodnje kombajna u Županji seže od 1984. godine u okviru Đure Đakovića te je u najboljim danima imala i više od 700 radnika. Pred sam rat, dolazi do sloma ove tvrtke i slijedi doba ‘održavanja glave iznad vode’ kakvo je zadesilo cjelokupno županjsko gospodarstvo (banka, mljekara, šećerana…) sve do 2005. godine kada tadašnja talijanska grupacija Same Deutz Fahr preuzima ovu tvrtku koja je u najboljim danima proizvodila i do čak 400 kombajna godišnje za svjetsko tržište. Tako su iz Županje visoko sofisticirani kombajni išli u Njemačku, Francusku, Rusiju, Ukrajinu, Tursku te Kazahstan gdje su vlasnici očito pronašli ljepši zajednički jezik s tamošnjom vlašću.

U ovom trenutku, pri kraju proizvodne linije jest sastavljanje posljednjeg kombajna koji će izaći iz ove tvornice, model 7206 TS Balance za bugarskog kupca, tako da niti ovaj posljednji primjerak kombajna neće ostati u Hrvatskoj. Da su njemački vlasnici mislili na sve, pokazuje činjenica kako je za potrebe muzeja grupacije SDF koji se nalazi u Njemačkoj proizveden i poseban primjerak kombajna C 9306 TS koji će također do kraja godine biti otpremljen.

S obzirom na značaj ove tvrtke za čitavo vukovarsko-srijemsko, ali i hrvatsko gospodarstvo, naslonjenost na poljoprivredni sektor te broj zaposlenih, tradiciju i prihode iz vanjskotrgovinskog poslovanja, ovo je nemjerljiv gubitak za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo te, slobodno se usudimo reći, katastrofa za čitavu Vukovarsko-srijemsku županiju ukoliko ne dođe do dramatičnog preokreta! U protivnom, u Županji će ostati još samo jedna prazna hala uz rub autoceste Zagreb – Beograd…

Kako saznajemo, sutra je najavljen post i večernja sveta misa u Bošnjacima i Županji za zaposlenike SDF-a koji još službeno nisu upoznati sa svojom sudbino

IZIDOR, 1. Susret ratara Hrvatske

Objavio

Ivanka Pavlović

Slavonija, majka je ratara i bekrija, a Osijek u srcu Slavonije, 7. i 8. studenog 2024. godine bit će domaćin prvog susreta hrvatskih ratara, zanimljivog naziva IZIDOR. Naime, Izidor je svetac, zaštitnik ratara i poljodjelaca, o kojima se nedovoljno govori, iako je ratarstvo grana poljoprivrede u kojoj je Hrvatska ne samo samodostatna, nego ratarska proizvodnja daje jedan od vodećih izvoznih proizvoda Hrvatske, a to su žitarice i soja.

Stoga su Gospodarski list, kao najstariji i utjecajan poljoprivredni medij u Hrvatskoj, u suorganizaciji s agencijom Infomart i domaćinom Osječko-baranjskom županijom, odlučili organizirati IZIDOR – 1. Susret hrvatskih ratara, kako bi se ratari okupili na jednom mjestu i saznali najnovije informacije o ratarskoj proizvodnji od renomiranih hrvatskih i stranih stručnjaka, koji će predstaviti mogućnosti razvoja i unaprijeđenja ratarske proizvodnje OPG-a, poljoprivrednih zadruga i tvrtki koje proizvode ratarske kulture.
Na ovom Susretu hrvatski ratari dobit će uvid u nove ratarske tehnologije, suvremenu opremu i aktualne svjetske trendove, kako bi njihova proizvodnja bila još konkurentnija i njihovi ratarski proizvodi traženiji na tržištu.

Potencijala i prostora za napredak uvijek ima, a to vrijedi i za ratarstvo.
Upravo to će na 1. Susretu hrvatskih ratara – IZIDORU, pokazati primjeri domaćih i inozemnih proizvođača koji primjenjuju vrhunsku tehnologiju i znanje u primarnoj ratarskoj proizvodnji, ali i koriste ratarske proizvode kao sirovinu za povećanje ukupne vrijednosti vlastite proizvodnje.

I vi imate mogućnost sudjelovati i susresti se s najboljim hrvatskim ratarima u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije, 7.-8. studenog ove godine.

IZIDOR – bolja budućnost hrvatskog ratarstva vas čeka!

Suše najviše pogodile proizvodnju kukuruza u Slavoniji

Objavio

Agroburza hr

Ekstremne suše negativno su utjecale na poljoprivredu u Hrvatskoj. Državni zavod za statistiku (DZS) nedavno je objavio da će ove godine pasti proizvodnja kukuruza za 17,3 posto, u odnosu na godinu prije.

Matija Brlošić, poljoprivrednik i član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), kaže da je suša najviše pogodila Slavoniju, najvećeg proizvođača kukuruza u Hrvatskoj, i da je to jedan od razloga za pad proizvodnje.

“S obzirom na visoke temperature i dugo razdoblje bez oborina, očekuje se smanjenje prinosa kukuruza od 30 do 50 posto u istočnom dijelu zemlje, a ukupno u Hrvatskoj, proizvodnja bi mogla biti manja za oko 17 posto. Mislim da su površine pod kukuruzom ostale iste kao i prošle godine tako da je do pada došlo prvenstveno zbog vremenskih uvjeta”, rekao je Brlošić za Financije.hr.

“Prinosi su manji djelomično i zbog skupih mineralnih gnojiva. Poljoprivrednici zbog toga ne idu s gnojidbom na visoke prinose. Dakle, radi se o kombinaciji koja je dovela do smanjenja proizvodnje”, dodao je.

Ističe da je teško predvidjeti kakav će urod biti sljedeće godine jer je u poljoprivredi nemoguće imati dugoročne prognoze.

“Ipak, možemo donijeti neke zaključke. Na primjer, bolje su prošli oni koji su sijali kukuruz ranije. Međutim, teško je reći hoće li to pravilo vrijediti i za 2025. godinu. Svjedoci smo velikih količina padalina u određenom razdoblju, a pogodile su nas i ekstremno visoke temperature te dugotrajne suše”, kazao nam je.

Cijena mineralnog gnojiva polako pada, što je ohrabrujuće jer znači da bi ga poljoprivrednici mogli više trošiti, a to bi moglo dovesti do rasta proizvodnje. No, naglašava Brlošić, još uvijek je sve preskupo, od sjemena do zaštitnih sredstava, da bi se išlo na neke vrhunske prinose.

Objasnio nam je i da se u sušnim godinama mogu pojaviti mikotoksini koji otežavaju plasman kukuruza na tržištu. Međutim, veće koncentracije se obično pojave tijekom godina u kojima su zabilježene velike količine padalina.

“Mikotoksini su sekundarni produkti metabolizma koje plijesni sintetiziraju tijekom rasta na supstratima biljnog i životinjskog porijekla”, piše na internetskoj stranici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Mnogim poljoprivrednicima potrebna je pomoć s obzirom na gubitke koje su bilježili u ovoj godini. Brlošić ističe da Zajednička poljoprivredna politika (ZPP), kojom je usuglašena visina financiranja do 2027. godine, uopće nije uzela u obzir inflaciju i ostale probleme u poljoprivredi.

Smatra da se ciljevi ZPP-a neće moći ostvariti jer nema dovoljno financijskih sredstava i da će cijene morati rasti kako bi se nadoknadili gubici.

“Ako Europska komisija želi nastaviti misiju ZPP-a, s ciljem dostatnosti kvalitetne i cjenovno pristupačne hrane, morat će prvo povisiti omotnicu za poljoprivredu i to značajno, čak i do 50 posto”, rekao je za naš portal član HPK-a.

Obično cijene robe rastu kada dođe do poremećaja u proizvodnji koji dovede do pada proizvodnje pa je logično očekivati da bi se tako nešto moglo dogoditi i s cijenama kukuruza. Trenutačno su cijene kukuruza stabilne i kreću se oko 170 eura po toni, što nije malo, ali poljoprivrednici smatraju da bi moglo biti bolje.

Brlošić kaže da ćemo vjerojatno imati stabilnu potražnju za kukuruzom zbog čega bi ipak cijena te žitarice mogla ostati nepromijenjena. Ako i dođe do poskupljenja sirovine, to ne bi trebalo previše utjecati na potrošače.

“Trenutačno je cijena mesa poprilično dobra. Ona je u zadnjih nekoliko godina značajno porasla tako da može podnijeti cijenu kukuruza, čak i da ta cijena naraste”, objasnio je.

Prema DZS-u, procjenjuje se da će proizvodnja šećerne repe u ovoj godini pasti za 12 posto, u odnosu na 2023. Istodobno, proizvodnja suncokreta bit će manja samo za 1,9 posto, dok je u 2024. proizvedeno 12,7 posto više soje.

“Soja je, s obzirom na procjene koje su bile u sedmom mjesecu, izgledala fantastično. Smatralo se da će biti vrlo dobri prinosi. S druge strane, kod šećerne repe se već u sedmom mjesecu, zbog ekstremnih temperatura i pojave određene bolesti, koju do sada nismo imali, dogodila katastrofa”, kazao je Brlošić.

“Prvi put imamo situaciju gdje se površine uopće neće vaditi. Tu će prinosi pasti za 50 posto i više. Osim toga, urod soje zbog suše vjerojatno neće biti tako dobar kako se predviđalo u sedmom mjesecu. Dakle, trenutačno će ove godine najveći gubici u Slavoniji biti kod proizvodnje soje i šećerne repe. Suncokret pak ima relativno dobre prinose s obzirom na sušu jer to je biljka koja podnosi takve vremenske uvjete. Prinosi nisu rekordni, ali bit će zadovoljavajući”, dodao je.

S obzirom na klimatske promjene, i u 2025. godini nas vjerojatno čekaju visoke temperature. Poljoprivrednici se zato moraju pripremiti, koliko god je to moguće, kako bi zaštitili svoje usjeve.

Bundeva od “samo” 520 kg

Objavio

Ivanka Pavlović

Atrakcija jesenskog festivala u Tovarniku i ove su godine bile – divovske bundeve. Najtežu je, opet, uzgojio Ivica Ribarić iz Kozarca u Baranji, a teška je 520 kilograma. Druga je na vaganju bila bundeva od 190 kilograma što ju je uzgojio Krunoslav Peić iz Lovasa, dok je treća, ona Šandora Varge iz Starih Jankovaca, težila 48 kilograma.

Subotnje vaganje divovskih bundeva pokazalo je međutim, koliko su ovogodišnje vrućine i suša na istoku Hrvatske uzele danak jer, bundeve su bile znatno manje nego prijašnjih godina. U Tovarniku je naime, 2023. godine pobjednička bundeva bila i hrvatski rekorder – težila je gotovo tonu, odnosno točno 982,4 kilograma. I ta je narasla kod Ribarića. -Ova je godina bila vrlo problematična za nas uzgajivače divovskih bundeva ili dugačkih tikvi. Uslijed (pre)visokih temperatura i suše bilo je teškoća već s oprašivanjem, sporo su rasle, kasnije su bundeve “pucale”… Bilo je stresno, no ipak sam zadovoljan s obzirom na takve uvjete – kazao je Peić, uzgajivač divovskog i egzotičnog povrća, čija je dosad najteža bundeva bila teška 440 kilograma.

Tradicionalno, na Tovarničkom jesenskom festivalu, a bilo je ovo 18. izdanje, natječu se i uzgajivači najdužih tikvi. Prvo mjesto je pripalo Goranu Laziću iz Kikinde (Srbija) čija je tikva dosegnula dužinu od 335 centimetara. -Zadovoljni smo kako se odvijao naš dvodnevni festival, a srećom i vrijeme nas je poslužilo, bez kiše. Brojni posjetitelji mogli su uživati u doista velikom broju događanja, od obilaska štandova s domaćim proizvodima Srijema i Slavonije, preko natjecateljskog dijela do gastro ponude i zabavnog programa – komentirao je načelnik Općine Tovarnik kao organizatora festivala, Anđelko Dobročinac. A osim bundeva i tikava, natjecalo se u Tovarniku i u kuhanju pekmeza, dok je i grahijada okupila vrsne majstore kuhanja. Najbolji je pekmez skuhao OPG Stjepan Gelemanović iz Ilače, a drugo i treće mjesto osvojile su Udruga žena iz Komletinaca odnosno Hrvatska žena Stari Jankovci. Najukusniji grah su pak, spravili članovi Konjogojske udruge Ilača koji su i osvojili prvo mjesto, a slijedili su nakon njih Velimir Draženović iz Otoka i ekipa Teniskog kluba As iz Tovarnika.

Zanimljiva tovarnička manifestacija koja je, kako je rekao Dobročinac, kroz gotovo dva desetljeća održavanja dobila i međunarodni predznak – iako većina sudionika dolazi iz Slavonije, Baranje i Srijema – u ulozi je i turističkog jačanja Tovarnika i okolice, kao i očuvanja tradicije tog kraja i promocije lokalnih poljoprivrednih proizvoda. K tome, uživalo se u gastro delicijama poput šarana na rašljama i bika s ražnja. Nije nedostajalo ni zabave, pa je prve večeri na koncertnoj pozornici bio Zvonko Bogdan, a druge su večeri to bili Pastiri – Bijelo dugme tribute band, potom Jurica Pađen s Aerodromom i DJ Omaks. Dijelom festivala bio je i 17. Gospodarski forum Vukovarsko-srijemske županije s temom poticajnih mjera za razvoj tog dijela RH.

1...8910...62 Stranica 9 od 62