PRIVREMENI podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je u 2019. u odnosu na godinu ranije pala proizvodnja jabuka, šljiva, krušaka, trešanja, dok je istodobno porasla proizvodnja mandarina, marelica, jagoda, bresaka i nektarina. Proizvodnja jabuka prošle je godine smanjena u odnosu na godinu ranije za 31,5 posto, na 64.002 tone, pokazuju privremeni podaci DZS-a. Smanjena je i proizvodnja šljiva, za 35,1 posto, na 9403 tone, višanja i trešanja za 26,6 posto, na 7091 tonu, krušaka za 29,7 posto, na 2580 tona te oraha za 57,2 posto, na 266 tona. Rast proizvodnje je zabilježen kod mandarina, za 9,3 posto, na 52.106 tona, bresaka i nektarina, za 22,5 posto, na 4343 tone, marelica, za 465 posto, na 746 tona, jagoda, za 13,1 posto, na 3023 tone, lješnjaka, za 12,1 posto, na 1965 tona, smokava, za 3,7 posto, na 1264 tone. Ukupna proizvodnja grožđa u prošloj je godini iznosila 108.691 tonu, što je pad od 25,7 posto prema godini ranije. Prirod po trsu iznosio je 1,4 kilograma. Među povrćem pad proizvodnje je zabilježen kod lubenica, za 26,4 posto, na 20.619 tona, kupusa, bijeloga i crvenoga, za 14 posto, na 34.035 tona, paprike, za 27 posto, na 13.215 tona, krastavca i kornišona, za 23,4 posto, na 4936 tona, luka i češnjaka, za 4,4 posto, na 25.907 tona, rajčice, za 2,1 posto, na 30.289 tona, salate, za 3,9 posto, na 6632 tone itd. Istodobno je povećana proizvodnja mrkve, za 15,3 posto, na 13.363 tone, cikle, za 34,2 posto, na 4.522 tone, dinje za 11 posto itd. Masline su u 2019., u usporedbi s 2018., ostvarile povećanu proizvodnju, i to za 15,8 posto, na 32.909 tona.
Bijela mušica – sve veći štetnik u povrću i cvijeću
Temperaturni uvjeti tijekom zime u kontinentalnom području djelomice umanjuju brojnost biljnih nametnika, ali topli i vlažni uvjeti u manjim staklenicima i grijanim plastenicima u proizvodnji rasada pogoduju ranijoj pojavi biljnih bolesti i štetnim životinjskim organizmima (najčešće kukcima, grinjama, nematodama itd.). U provedbi mjera biljne higijene, redovitom zdravstvenom kontrolom treba procijeniti rastuću ili kritičnu populaciju nametnika i na vrijeme poduzeti kemijske ili biološke mjere suzbijanja. Većina proizvođača zaštitne mjere počinje provoditi prekasno, a naknadno se grješke teško ispravljaju.
Bijela mušica je maleni kukac, veličine svega 2 mm. Tijelo i krila su pokrivena finim voštanim praškom, što mu daje bijelu boju (po veličini i boji štetnik je dobio ime “bijela mušica”). Odrasli oblici živahno lete. Ličinka je pokretna nekoliko sati a zatim se pričvrsti na stalno mjesto (plosnata je tijela pa time sliči štitastim ušima). Zadnji je stadij ličinke predkukuljica, također je bijele boje pa je zovemo “bijela pupa”. Česta je meta korisne parazitske osice Encarsia formosa, koja se uzgaja u laboratorijima i koristi za biološko suzbijanje bijele mušice! Paraziti rane predkukuljice ovog štetnika ili tzv. crne pupe mogu se kupiti na zapadnoeuropskom i hrvatskom tržištu (pr. “ENSTRIP” proizvođača Koppert). “Crne pupe” su zalijepljene na kartončiće, čuvaju se u posebnim spremnicima a donošenjem u objekt (plastenik ili staklenik) i pričvršćivanjem za biljke započinje razvoj korisne osice. Osica traži ličinke bijele mušice u koje odlaže svoja jaja. Jedna ženka osice odloži 60 – 100 jaja u tzv. predkukuljicu štitastog moljca. Temperatura zraka mora biti viša od 15 °C. Ličinka osice razvija se u ličinki štitastog moljca ili bijele mušice pa ona pocrni. Uspjeh ovog načina suzbijanja bijele mušice ponajviše ovisi o povoljnom omjeru broja osica prema broju štetnika u objektu, pa biološko suzbijanje treba započeti u početnim zarazama štitastim moljcima. Primjena korisne osice Encarsiae formosae osobito se uspješno koristi u proizvodnji rajčice i paprike, a manje na krastavcima jer njihovo dlakavo lišće ometa aktivnost osice. Mogu se koristiti još parazitske osice Eretmocerus eremicus (“ERCAL”) i Eretmocerus mundus(“BEMIPAR”). Proizvođači zainteresirani za biološki način suzbijanja bijele mušice u povrćarstvu i cvjećarstvu mogu se obratiti tvrtkama “Zeleni hit” iz Zagreba (Čulinečka cesta 148) ili “Colić-Trade” u Biogradu n/m (Radovanova 12). Jednom kad se unesu korisne osice u objekt vrlo je ograničena primjena kemijskih sredstava za suzbijanje ostalih štetnika (pr. lisnih uši, stakleničke grinje, gusjenica sovica itd.) i biljnih bolesti, jer većina kemijskih pripravaka negativno djeluje na brojnost i aktivnost korisnih osica (slična problematika kao pri korištenju bumbara za oprašivanje).
Gospodarski-list
Priprema travnjaka za novu sezonu
Nakon zimskog razdoblja potrebno je procijeniti koje je zasijane površine travnim i djetelinskim vrstama i njihovim smjesama potrebno preorati.
Nakon zimskog razdoblja stanje i kondicija zasijanih smjesa trava i djetelina različitog udjela vrsta razlikuje se s obzirom na starost usjeva. Na vijek trajanja ne utječe samo duljina razdoblja korištenja. Stoga je nakon zime potrebno obići svaku parcelu i donijeti odluku što učiniti s postojećim travnjačkim površinama. Stanje usjeva ovisi o sjetvi (roku i načinu sjetve i kakvoći sjemena korištenog u sjetvi), provedenim agrotehničkim mjerama u prošloj i ranijim godinama, ali i o samom tlu. Na vijek trajanja travnjaka, osim plodnosti tla najveći utjecaj ima poljoprivrednik.
Da bi jednom zasijani travnjak trajao onoliko dugo koliko je njegov potencijal (ovisno o botaničkom sastavu vrsta koje su posijane), neophodno je:
- ne kasniti s košnjom
- ne kositi prenisko
- ne izvoziti nerazrijeđenu gnojovku na travnjak
- ne „ulaziti“ poljoprivrednim strojevima i opremom na površinu po suviše vlažnom tlu
- voditi računa da gnojidba bude pravodobna i uravnotežena
- za sjetvu koristiti kvalitetno sjeme (klijavo, čisto i zdravstveno ispravno)
- višegodišnje korove na parceli na kojoj planiramo sjetvu suzbiti prije sjetve
- voditi računa o krtičnjacima
Sjetva travnjaka nije jeftina. Zato treba nastojati da posijani travnjak što dulje traje. Međutim, svaki travnjak ima svoj vijek trajanja. Ovisno o sastavu posijane smjese uz intenzivno korištenje i bez ekstremnih vremenskih uvjeta (suša, dugo razdoblje golomrazica, stagnacija oborinskih voda na travnjaku…) zasijani bi travnjaci trebali trajati barem 3-4 godine. Odluku isplati li se travnjak koristiti duže, svaki poljoprivrednik donosi sam, ovisno o uvjetima gospodarenja na farmi, potrebnoj kvaliteti krme s travnjaka, poljoprivrednim površinama kojima raspolaže i naravno financijskim mogućnostima.
Kad obnoviti travnjak?
Travnjak je potrebno obnoviti ako:
- u travnjaku ima manje od 50 % kvalitetnih vrsta
- u travnjaku ima više od 25 % jednogodišnje livadne vlasnjače ili više od 15 % pirike
- je travnjak jako prorijeđen radi vremenskih neprilika ili uslijed neadekvatnog korištenja poljoprivrednih strojeva
- je parcela neravna i više ne možemo obavljati kvalitetnu košnju
- moramo drenirati parcelu
Ako su kvalitetne vrste samo mjestimično uništene, tada se na tim manjim površinama može obaviti usijavanje. Nakon pregleda stanja travnjaka, površine za koje se odluči koristiti ih tijekom ove vegetacije (eventualno i narednih godina) potrebno je na vrijeme (ali ne suviše rano) obaviti gnojidbu. Količina i vrsta gnojiva ovisi o botaničkom sastavu travnjaka (omjer djetelinskih i travnih vrsta u smjesi), plodnosti tla, načinu korištenja travnjaka i planiranom prinosu. Za određivanje količine i vrste gnojiva u prvoj proljetnoj gnojidbi važna je gnojidba provedena tijekom prošle jeseni.
Ako poslije predzadnjeg otkosa prošle jeseni nije obavljena gnojidba travnjačkih površina s fosfornim i kalijevim gnojivima (npr. PK 20:30 ili NPK 7:20:30), tada početkom proljetnog porasta treba primijeniti gnojiva NPK formulacije.
Količina dušika koju je potrebno primijeniti ovisi o botaničkom sastavu travnjaka. Prevelike količine dušičnih gnojiva depresivno djeluju na djeteline ako su one sastavni dio posijane DT (djetelinsko-travne) ili TD (travno-djetelinske) smjese. Kod sijanih travnjaka, naročito kod monokultura talijanskog i engleskog ljulja, potrebne su veće količine dušičnih gnojiva. Stoga za točnu preporuku količine i vrste gnojiva u obzir treba uzeti nekoliko čimbenika:
- plodnost tla (još uvijek nepoznanica za većinu parcela)
- botanički sastav travnjaka
- planirani prinos
- gnojidba prošle jeseni
- očekivana količina oborina
Važno je da gnojidba bude racionalna, odnosno gnojidbom se trebaju primijeniti one količine hraniva koje zadovoljavaju potrebe biljke, a odgovarajuće su s obzirom na stanje usjeva i plodnost tla. Istodobno treba voditi računa o vremenskim uvjetima i planiranom (očekivanom) prinosu. Gnojidba mora biti i ekološki prihvatljiva, pa je vrijeme i količinu gnojiva nužno uskladiti s dobrom poljoprivrednom praksom i propisanim ograničenjima u korištenju gnojiva.
Dobio 8000 kuna kazne jer je u samoizolaciji vozio gnoj na njivu
Dragutin Hanžek iz Grede nedaleko Varaždina, kažnjen s 8000 kuna, jer se nije pridržavao određene mu mjere samoizolacije. Sve to je sam podijelio na svojem javnom Facebook profilu, prenosi Podravski list .
Pazite se ljudi…ja dobil čestitku od 8 000 kn…jučer sam odpelal gnoj v polje sam samcat v kabini traktora..vele da je neko dojavio…nemojte vjerovat…u mojoj okolini niko ne zna da ja imam rješenje o samoizolaciji…sljede vam signal od mobitela…UDBA.. je na djelu…ako idete nekud od doma..telefon ostavite doma- objavio je na svojem profilu Dragutin Hanžek, prenosi Podravski list.