Zapravo, prema podacima Svjetske banke, rast od 1% BDP-a iz poljoprivrednog sektora rezultira povećanjem troškova, najmanje 2,5 puta većim od ostatka gospodarstva.
Više od 60% svjetske populacije ovisi o poljoprivredi
Također, prema FAO-u , više od 60 posto svjetske populacije ovisi o poljoprivredi kako bi preživjelo. Dakle, ako je broj stanovnika sada oko 7 milijardi, a 2015. poraste na 9 milijardi, 12 posto ukupnog raspoloživog zemljišta ili oko 1,5 milijardi hektara koristilo bi se za poljoprivredne usjeve.
Devedeset posto ove zemlje nalazi se u Latinskoj Americi i subsaharskoj Africi, a polovica od 90 posto koncentrirana je u sedam zemalja: Brazil, Demokratska Republika Kongo, Angola, Sudan, Argentina, Kolumbija i Bolivija. Poljoprivredna proizvodnja, globalno, u posljednjih je 50 godina rasla brzinom između dva i četiri posto godišnje, dok se obradivo zemljište povećavalo za samo jedan posto godišnje. Poljoprivredno zemljište, u najširem smislu, tj. Zemljište koje se koristi za usjeve, ispašu, stoku i obradive površine, zauzima 37,6 posto ukupnog raspoloživog zemljišta u odnosu na šumsko zemljište s 31,1 posto. U ovom scenariju, FAO naglašava, klimatske promjene predstavljaju glavni izazov za budućnost poljoprivrede, bez presedana, jer se mora nositi s rastućim temperaturama, vlagom i nedostatkom ili nedostatkom vodenih resursa;
Postoji još jedan zanimljiv aspekt poljoprivrednog sektora koji je naveden u “Statističkom godišnjaku” Ujedinjenih naroda povezan s radom. Poljoprivreda ima najveću učestalost neplaćenog dječjeg rada, počevši od dobi između pet i sedam godina, i sektor s najmlađom minimalnom dobi za ulazak na posao. Jedan primjer ilustrira problem: oko 60 posto radnika mlađih od 18 godina, od čega 129 milijuna djece, nalazi se u poljoprivrednom sektoru.
Unatoč ovisnosti i nezamjenjivosti poljoprivrede u svjetskom gospodarstvu, između 2009. i 2011. godine ovaj je sektor zabilježio samo 2,9 posto povećanja rasta globalnog BDP-a (dok je industrijski sektor iznosio oko 25,3 posto rasta, a sektor usluga činili su rast od 71,8 posto). Razlike na kontinentalnoj razini očiglednije su s rastom od 14 posto u Africi, 5,9 posto u Latinskoj Americi, 5 posto u Aziji, 10 posto u Kini i samo 1,6 posto u Europi, 1,2 posto u SAD-u i 3,3 posto u Oceaniji.
