Kako smanjiti upotrebu pesticida i antibiotika u EU poljoprivredi tema je konferencije koju je organizirala europarlamentarka Biljana Borzan, izvjestiteljica europskih socijalista za strategiju „Od polja do stola“. Strategija je temelj europskog Zelenog plana i njen je cilj promijeniti način na koji proizvodimo i trošimo hranu kroz deset godina.
Među glavnim ciljevima strategija nalazi se i onaj koji predviđa 50 posto manju upotrebu pesticida i antibiotika u proizvodnji hrane do 2030., kako bi se zaštitilo ljudsko zdravlje, bioraznolikost i okoliš.
Hrvatska europarlamentarka je ukazala da snažno podržava planirano smanjenje upotrebe pesticida i antibiotika te se ”za to bori u Parlamentu”.
”Neodgovornom upotrebom antibiotika ljudi su ubrzali razvoj sojeva superbakterija otpornih na sve lijekove. Pretjerana upotreba pesticida je dovela do izumiranja kukaca oprašivača, neplodnosti zemlje, ali i do pojave mnogih bolesti, poput raka, kod ljudi. Podaci o prisutnosti tragova pesticida u pitkoj vodi i ljudskom organizmu nikog ne ostavljaju ravnodušnim”, izjavila je Borzan.
Borzan je dodala kako konvencionalna proizvodnja hrane trenutno ipak nije moguća bez upotrebe sredstava za zaštitu bilja, stoga je poljoprivrednicima nužno ponuditi alternative kemijskim pesticidima, kao i nove poljoprivredne tehnike. Važno je da najveći teret smanjenja bude na državama članicama koje najviše troše pesticide i antibiotike, pri čemu Hrvatska stoji znatno bolje od prosjeka EU.
”Danas je svijest građana da se nešto mora mijenjati i da je način konzumacije hrane neprihvatljiv na visokoj razini”, rekla je Borzan.
U istraživanju javnog mijenja o stavovima građana o hrani Eurobarometra, na razini EU građanima su kod kupovine najvažniji faktori podrijetlo (53%), cijena (51%), sigurnost (50%) i okus (49%). U hrvatskoj je sigurnost hrane na prvom mjestu jer 69 posto ispitanika to smatra najvažnijim faktorom pri kupnji. Najviše ih brinu pojave stočnih bolesti, bakterija te prisustva tragova antibiotika, hormona i pesticida u hrani.
”Istraživanje, inovacije ključni su pokretači brzog prelaska na održive, zdrave i uključive prehrambene sustave u cjelini, od primarne proizvodnje do potrošnje. Oni mogu pomoći u razvoju i ispitivanju rješenja, prevladavanju prepreka i prepoznavanju novih tržišnih prilika”, kazala je europarlamentarka.
Amalka Vukelić, dipl.ing.agr., predsjednica odbora za ekološku proizvodnju i preradu, cvjećarstvo, medicinsko i ljekovito bilje Hrvatske poljoprivredne komore, u svojem je izlaganju navela neke od izazova s kojima se suočavaju hrvatski poljoprivredni proizvođači.
“Dvije demografske činjenice koje se mogu pojaviti kao otegotna okolnost u provođenju novih mjera, su dob i educiranost RH proizvođača. Mahom su to ljudi starije dobi i osnovnoškolskog ili srednjoškolskog obrazovanja s isključivo praktičnim znanjem u poljoprivredi. Ukidanje kemijskih zaštitnih sredstava, bez supstituiranih na tržištu, težak prijelaz na druge načine obrade tla i njege usjeva, zamjena postojeće mehanizacije i prilagodba novim načinima obrade i uzgoja, kao i holistički pristup liječenju životinja, te potencijalno manja proizvodnost, ali i uvoz kemijskih zaštitnih sredstava iz inozemstva, također su neke od prijetnji. Zbog toga se javlja potreba u kojoj inovativnost pristupa zahtjeva nove investicije u proizvodnju, zbog čega je važno prilagoditi i mjere ruralnog razvoja”, ističe Vukelić.
Vukelić je navela kako svaka promjena zahtjeva organiziranost lanca i investicije. Poseban se naglasak treba zato staviti na mjere ruralnog razvoja koje će ljudima omogućiti lakšu tranziciju.
Profesor Valerije Vrček s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu ukazao je kako nedavno objavljene studije pokazuju da je toksičnost pesticida sve veća.
“Već godinama raste toksičnost pesticida. Najčešće kolateralne žrtve su kukci oprašivači. Znanstveni su podaci obeshrabrujući, jer upozoravaju da je dizajn neškodljivih pesticida – nemoguća misija.” Naveo je da Hrvatska ima šansu na europskom tržištu brendirati se kao proizvođač zdrave hrane”.
”Hrvatska ne sudjeluje u razvoju pesticida, niti ima važan doprinos u globalnoj proizvodnji usjeva i hrane. Na poljima se Hrvatske odvija agrokemijska imitacija, odnosno pasivan uvoz pesticida. Bez inovativne ponude Hrvatska ne može konkurirati konceptu monokulture, plantaže i visokih prinosa. Hrana bez kemije je proizvod s dodanom vrijednošću, koji Hrvatskoj omogućuje tržišnu utakmicu, da izvozi traženu robu i da skupim delicijama nahrani svoje goste, “ izložio je Vrček.
Izvršna direktorica Udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj, Irena Brajević, dipl.ing.agr., predstavila je trendove razvoja sredstava za zaštitu bilja. Navela je kako industrija za zaštitu bilja podržava europsku strategiju te će nastaviti ”razvijati održiva rješenja” kako bi poljoprivredni proizvođači imali dovoljno raspoloživih alata za borbu protiv štetnih organizama”.
”Potrošnja pesticida u Hrvatskoj je ispod europskog prosjeka, a hrana s hrvatskih polja je sigurna u kontekstu izloženosti pesticidima. Vjerujemo da ćemo zajedničkim aktivnostima i suradnjom sa svim važnim dionicima zadržati pozitivne trendove u kontekstu sigurnosti hrane, a pojačanim kontrolnim mehanizmima spriječiti trgovinu neispitanim/krivotvorenim pesticidima i ilegalan uvoz iz susjednih država, jer primjena takvih sredstava predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi, okolišu i usjevima,“ rekla je Brajević.
Prodaja pesticia u EU varira iz godine u godinu no trendovi su u opadanju. Manje od Hrvatske pesticida koriste Latvija, Cipar i Slovenija.
Dubravko Dender, dipl.bio., iz ekološke udruge BIOM govorio je o utjecaju poljoprivrede na bioraznolikost i okoliš u cjelini.
“Upravo su poljoprivredne površine uz urbana područja, jedan od najjasnijih primjera razvoja ljudske civilizacije. Osim što predstavljaju naš izvor hrane, one su i staništa brojnih vrsta s kojima dijelimo Planet i o kojima ovisimo. Pronalazak rješenja kojim će proces proizvodnje hrane biti što povoljniji kako za nas tako i za druge vrste, trenutno je vrlo aktualan i jedan je od glavnih izazova moderne Europe. Sigurno će ga olakšati spoznaja kako brigom za svoje zdravlje, istovremeno čuvamo bioraznolikost,” ukazao je Dender.
