Regenerativna poljoprivreda nudi jednu od najvećih prilika za pomoć Europi u rješavanju zdravlja ljudi i klime, zajedno s financijskom dobrobiti poljoprivrednika.
Regenerativna poljoprivredna revolucija niz je aktivnosti čiji je sveukupni cilj pomoći poljoprivrednicima i poljoprivredno-prehrambenim poduzećima da usvoje više regenerativne poljoprivredne prakse i podići svijest javnosti o važnim zdravstvenim, okolišnim i ekonomskim prednostima jedenja regenerativno proizvedene hrane.
Izvještaji vodećih organizacija, poput FAO-a, IPCC-a i EAT Foruma, navode temeljnu važnost prelaska na regenerativnije poljoprivredne metode ako Europa želi ispuniti svoje ciljeve vezane za klimatske promjene, potrebe za sigurnošću hrane, zaštititi naše poljoprivredno zemljište i izgraditi zdraviji prehrambeni sustav. Postojeće uobičajene metode uzgoja rezultiraju gubitkom plodnog tla i biološke raznolikosti. Prema Mariji-Heleni Semedo iz FAO-a, svijet bi mogao ostati bez gornjeg sloja tla za oko 60 godina ako nastavimo s trenutnim stopama uništavanja tla. To utječe na sposobnost zemlje za proizvodnju hrane, filtriranje vode i apsorpciju ugljika. Nećemo samo pretrpjeti ozbiljnu štetu javnom zdravlju zbog kvalitativno degradirane opskrbe hranom koju karakterizira umanjena prehrana, već doslovno više nećemo imati dovoljno obradivog gornjeg sloja tla za prehranu.
Uz ovo, naš današnji poljoprivredni sustav glavni je čimbenik emisija stakleničkih plinova. IPCC u svom najnovijem izvješću o klimatskim promjenama navodi da je 24% ukupnih globalnih emisija stakleničkih plinova izravno povezano s poljoprivrednom proizvodnjom. Dok, regenerativna poljoprivreda izdvaja ugljik iz atmosfere i ima potencijal preokrenuti klimatske promjene, umjesto da im pridonosi. Bez zaštite i obnove tla na naših 4 milijarde hektara obrađivanog poljoprivrednog zemljišta, 8 milijardi hektara pašnjaka i 10 milijardi hektara šumskog zemljišta, neće biti moguće zadržati globalno zagrijavanje ispod 2 Celzijeva stupnja ili zaustaviti gubitak biološke raznolikosti.
