Uljana repica predstavlja važniju medonosnu kulturu, ali istovremeno je njezin uzgoj ugrožen s većim brojem štetnih kukaca. Tijekom cijele vegetacije uljane repice, od trenutka nicanja do same zriobe, prisutni su različiti neželjeni organizmi životinjskog podrijetla pa je potrebno stalno pratiti njihovu pojavu, brojnost i na vrijeme spriječiti ekonomske štete.
Tretiranje sjemena uljane repice insekticidima iz skupine neonikotinoida (npr. imidakloprid, tiametoksam) koje se prvenstveno provodilo protiv štetnika ubrzo nakon nicanja (buhači) (a moglo je do 75 % smanjiti štete od repičine ose listarice), zabranjena je Uredbom Europske komisije od 24. svibnja 2013. zbog zaštite pčela.
Danas dopušteni zemljišni insekticid na osnovi djelatne tvari teflutin (Force Evo G) iz skupine sintetskih piretroida predstavlja površinsko ili kontaktno sredstvo i suzbija samo zemljišne štetnike (ne umanjuje štetnost nadzemnih nametnika uljane repice). Stoga je nakon 2014. godine repičina osa listarica (Athalia) postala “fitomedicinski problem” kojeg sve češće treba suzbijati folijarnom primjenom insekticida (najčešće krajem rujna).
Meteorološki uvjeti, poštivanje plodoreda i izbor hibrida uljane repice značajno utječu na pojavu i štetnost štetnika uljane repice. Iskustva proteklih sezona pokazuju da krajem zime i početkom proljeća valja u dva navrata suzbijati repičine proljetne pipe i repičinog sjajnika. Najraniji proljetni štetnici uljane repice su proljetne pipe (velika i mala proljetna pipa – Ceutorynchus napi i Ceutorynchus pallidactylus). Nanose slične štete kao “jesenska” pipa terminalnog pupa (Ceutorynchus picitarsis).
Odrasle pipe (velika dužine 3-4 mm, a mala svega 2,5-3,5 mm) dolaze na usjeve repice već u veljači. Hrane se i odlažu jaja. Ličinke se ubušuju u peteljke i žile lista te u stabljiku. Stabljika se deformira, poprima “žbunasti” izgled i puca. Deformacije su jače u slučaju napada velike pipe, dok napad ličinki male pipe uzrokuje žućenje i otpadanje lišća. Žutim posudama i vizualnim pregledima usjeva na 4 mjesta u usjevu prilikom čega se pregleda 25 biljaka utvrđujemo kritičnu brojnost pipa.
Ulov 10-20 pipa/dan u žutoj posudi ili ako na 10-20 % pregledanih biljaka utvrdimo početak odlaganja jaja treba provesti usmjereno suzbijanje ovih štetnika unutar 8 dana od prvog ulova u žutu posudu. Ako pregledavamo usjev uljane repice, onda se kritičnim brojem smatra već 1 mala pipa/40 biljaka ili 1 pipa/m², odnosno 1 velika pipa/5 biljaka. Bez obzira na registraciju insekticida, znamo da proljetne repičine pipe najučinkovitije suzbijamo primjenom insekticida iz skupine neonikotinoida. Optimalni rokovi suzbijanja proljetnih repičinih pita su često raniji od optimalnih rokova suzbijanja repičina sjajnika.
Najpoznatiji proljetni štetnik koji u vrijeme razvoja cvjetnih pupova napada uljanu repicu je repičin sjajnik (Meligethes aeneus). Odrasli sjajnici su sitni kornjaši, dugi svega 2-2,5 mm, tamno-plave boje i metalna sjaja. Obično s prezimljenja dolaze na usjeve uljane repice u mjesecu ožujku. Oštećuju pupove dok su potpuno zatvoreni u zbijenom cvatu. Sjajnik odlaže jaja u pupove gdje se razvija ličinka tijekom 20-ak dana. Glavne štete u usjevu repice rade odrasli kukci sjajnika prije nego se cvjetni pupovi otvore. Zaraza se potvrđuje vizualnim pregledima usjeva 4 x 25 biljaka. Prag odluke ili kritični broj u vrijeme kad su cvjetni pupovi još pokriveni lišćem je 0,8-1 odrasli kukac po biljci ili terminalnom cvatu.
Kad počinje diferencijacija pojedinih pupova tada je prag odluke 2-3 odrasla oblika/jednoj biljci. Zbog velike opasnosti od pojave rezistentnosti ili otpornosti repičina sjajnika za suzbijanje potrebno je koristiti insekticide različitih kemijskih skupina. Projektom istraživanja osjetljivosti ekonomski značajnijeg nametnika repičina sjajnika (Brassicogethes aeneus) na insekticide tijekom 2018. i 2019. godine u središnjoj Hrvatskoj nađen je određeni postotak (od 16 do 90 %) populacije ovog štetnika rezistentan (otporan) na primjenu djelatnih tvari iz skupine sintetskih piretroida (esfenvalerat, deltametrin, lambda-cihalotrin, cipermetrin, alfacipermetrin).
Kad očekujemo jače napade proljetnih štetnika na poljima uljane repice?
Višegodišnji uzgoj uljane repice na istim površinama ili područjima dovodi do porasta populacije i većih šteta opisanih nametnika uljane repice. Sve agrotehničke mjere (npr. optimalni sklop, uravnotežena gnojidba) i meteorološki uvjeti koje pospješuju brzi proljetni razvoj usjeva uljane repice smanjuju njihovu štetnost.
Od kalendarskog početka ove godine do sredine ožujka palo je približno 65 % manje oborina od očekivanog prosjeka. To uz izmjenu temperatura (hladne noći – topliji dani) vrlo nepovoljno utječe na brži rano-proljetni razvoj usjeva uljane repice. Tako ove sezone možemo očekivati pojačane štete u usjevima uljane repice. Pri korištenju insekticida proizvođači uljane repice posebno moraju paziti na očuvanje pčela. Nikako se ne smije zakasniti s optimalnim rokovima suzbijanja repičina sjajnika. Repičin sjajnik se ne suzbija početkom cvatnje uljane repice, već najkasnije 10-15 dana prije početka otvaranja prvih cvjetova.
Za suzbijanje repičina sjajnika koristiti manje opasne insekticide za pčele s “odbijajućim” ili repelentnim učinkom. Zbog bolje učinkovitosti i smanjenog rizika razvoja rezistentnosti (otpornosti) štetnika uljane repice moguće je koristiti “tank-mix” mješavine insekticida iz različitih kemijskih skupina, prilikom čega se njihova propisana doza ili količina može prosječno smanjiti 25 %. Prilikom suzbijanja repičinog sjajnika uništava se dio štetnika koji nakon cvatnje oštećuju komuške uljane repice (npr. repičina pipa komušarica, repičina mušica komušarica). Usmjerena primjena insekticida nakon cvatnje u praksi se ne provodi.
VAŽNO: Neposredno pred početak, početkom i tijekom cvatnje uljane repice je zabranjena primjena bilo kojeg insekticida!
