Ide se u najraniju sjetvu dosad, već idućeg mjeseca, no interes ratara je osjetno manji.
Prošla godina s ekstremnim vremenskim uvjetima, nezapamćenom sušom i ekstremno visokim temperaturama, tučama, ohladila je očekivanja da se konačno zaustavlja negativan trend u domaćoj industriji šećera i počinje veliki povratak proizvodnji repnog šećera.
Površine pod šećernom repom bile su konačno povećane, zasađeno je bilo preko 10,7 tisuća hektara, 30 posto više nego u 2023., no, na kraju je kampanja završila zbrajanjem šteta i podbačaja, ali i intervencijom države kako bi se pomoglo ratarima da ne dignu ruke od ove ratarske kulture.
Iz Europskog kriznog fonda uz pomoć Ministarstva poljoprivrede osigurano je devet milijuna eura, kako bi ratari ostali zainteresirani i spremni za nastavak uzgoja šećerne repe.
Podvlačeći crtu pod lanjske rezultate, u našem jedinom proizvođaču šećera Hrvatskoj industriji šećera (HIŠ) kažu kako je i prije isteka godine i završetka kampanje bilo jasno da će to biti jedna od najtežih poslovnih godina, kako s proizvodnog tako i s financijskog aspekta.
“Za HIŠ je to najteža godina otkako je domaća industrija povezana u jedan poslovni sustav. Proizvedeno je nešto manje od 55 tisuća tona repnog šećera, otprilike polovica količine koja se očekivala samo nekoliko tjedana prije početka proizvodne kampanje u kolovozu prošle godine”, kaže savjetnik Uprave HIŠ-a Miroslav Božić.
Drastičan pad interesa
Na upit jesu li se ratari ohladili za repu i kakav je interes za ovogodišnju sjetvu, za koju su ugovaranja trenutačno u završnoj fazi, u HIŠ-u kažu kako s obzirom na enormne razmjere negativnog učinka ekstremnih prirodnih uvjeta u prošloj godini dolazi do pada interesa i površina, što je i bilo za očekivati.
“Procjenjujemo da će biti zasijano nešto manje od osam tisuća hektara”, kaže Božić. Najveći pad bilježi se u pojedinim dijelovima Vukovarsko-srijemske županije gdje su, dodaje, i posljedice štete u prošloj godini bile najvidljivije. U odnosu na prethodnu 2024., dakle, interes kooperanata je slabiji, na razini i ispod one iz prethodnih godina, u kojima je također dosezao najniže razine od 2007., u kojoj je bilo zasijano rekordnih 34,3 tisuće hektara šećerne repe.
Splet okolnosti utjecao je da i u ostalim zemljama EU proteklih godina drastično padao interes poljoprivrednika za tu kulturu, čemu je pridonijelo ukidanje kvota na europskom tržištu i s njom stigla poplava trščanog šećera iz južne Amerike, koji je smanjio cijene i isplativost proizvodnje šećerne repe u EU.
No, u 2023. dolazi iz niza razloga do rasta cijene bijelog šećera na svjetskoj razini, pa time i prevrata u interesu europskih ratara, kojih se u 2024. i u hrvatskom slučaju konačno odlučilo osjetno više za sijanje šećerne repe, i brojčano i u ugovorenim površinama.
